Ovo se naročito odnosi na vozače "ozbiljnijih" SUV vozila, koja imaju blokadu diferencijala ili reduktor. Na njihovu žalost, neretko se kao žrtve surove realnosti nađu zaglavljeni negde pored puta ili zakucani u neki drugi auto.
Odakle potiče ovakva samouverenost?
Verovatno je uzrok sve ono što gledamo na TV-u: od reklama u kojima vozač SUV-a sa lakoćom i opušteno savladava ekstremno teške uslove na putu i van njega, preko raznih takmičenja u kojima se za titulu bore posebno pripremljeni terenci, do raznih urbanih legendi.
Međutim, zakoni fizike ostaju neumoljivi. Ni mačka bez kandži ne može da se popne uz drvo. Isto tako, SUV ili neko drugo vozilo koje liči na terenca će se bez odgovarajućih guma lako naći u nebranom grožđu, bez obzira da li je reč o snegu, blatu ili mokroj travi na uzbrdici.
Svi smo čuli razne priče i legende o Ladi Nivi. Međutim, ako joj umesto karakterističnih terenskih guma montiramo gume predviđene prvenstveno za asfalt, pa tako krenemo u neku off-road avanturu, vrlo lako ćemo se razočarati u njene magične terenske sposobnosti.
Isto važi i za terenske ili zimske gume kojima se šara, da ne kažemo "kramponi", suviše potrošili. Sa takvim gumama nisu od velike koristi ni pogon na sva 4 točka, ni blokada diferencijala, ni reduktor...
Zato Niva sa neodgovarajućim gumama i te kako može da se zaglavi u snegu – nema ona nikakvu tajnu rusku tehnologiju koja je čini nadmoćnom. Naprotiv, ima mogućnost blokade samo centralnog diferencijala, za razliku od nekih drugih terenaca, a nema čak ni pravu šasiju, već samonoseću karoseriju.
Ali zato je "izvlače" uske gume, mala masa, visok klirens, malo međuosovinsko rastojanje, kratki prepusti...
Uzmimo kao primer i Mercedes G klase. Zaključate mu sva tri diferencijala – prednji, centralni i zadnji, tako da se svaki točak zasebno vrti istom brzinom bez obzira na to da li se nalazi na čvrstoj ili klizavoj podlozi, ili je možda čak u vazduhu. Uključite i reduktor.
Međutim, gume su ono što ostvaruje kontakt sa podlogom. Loše gume mogu da anuliraju sve prednosti vrhunskog terenskog pogona na svim točkovima.
Ako auto sa pogonom na sva 4 točka nema dobre gume, može samo da stoji u mestu dok se točkovi vrte u prazno.
Različite vrste pogona na sva 4 točka
Danas imamo mnogo vrsta sistema pogona na sva 4 točka. Kod nekih automobila se snaga, odnosno obrtni moment konstantno prenosi na sve točkove, ali to ima svoje mane.
Kod drugih auto pokreću samo npr. zadnji točkovi, a vozač može ručno da uključi i pogon na prednje točkove.
Kod trećih, što je danas vrlo često slučaj, "vuku" samo prednji, a elektronika konstantno prati njihovo proklizavanje i generalno ponašanje automobila i u slučaju potrebe automatski uključuje u priču i zadnje točkove.
Takvi sistemi su izuzetno sofisticirani, aktiviraju se u deliću sekunde i to samo onoliko koliko je potrebno. Koriste ih čak i mnogi automobili čiji su vlasnici ubeđeni da imaju stalni pogon na sva 4 točka.
Svaka od navedenih vrsta pogona na sva 4 točka ima svoje mane i prednosti, pri čemu treba naglasiti da postoje ogromne razlike u načinu funkcionisanja pojedinih verzija.
Tokom poslednje decenije su SUV-ovi i krosoveri, odnosno svi automobili koji se kod nas žargonski nazivaju "džipovima", doživeli neopisiv rast popularnosti.
Međutim, iako podsećaju na terence, oni vrlo često nemaju značajno veći klirens od klasičnih automobila.
Podsetimo se, klirens je udaljenost od tla do najniže tačke sa donje strane vozila. Stoga, teoretski, što auto ima veći klirens, to je manja šansa da se "nasuče" na neku izbočinu na putu ili nagomilani sneg.
Takođe nemaju ni druge karakteristike pravih terenaca, ali to prosečnom kupcu ove klase automobila nije problem – on će izuzetno retko da silazi sa asfalta.
Inače, vrlo je zanimljiv podatak da se mnogi kupci SUV i krosover vozila kod kojih je prilikom kupovine moguće birati između verzije sa pogonom na prednje ili na sve točkove odlučuju upravo za verziju sa pogonom na prednje točkove.
Stoga su se i proizvođači prilagodili željama kupaca, pa i verzije sa pogonom na sva 4 točka u stvari imaju prednji pogon, dok se pogon na zadnje točkove uključuje samo u slučaju potrebe. Tako se, između ostalog, smanjuje potrošnja goriva i emisija izduvnih gasova.
Kako i u kojoj meri se snaga, odnosno obrtni moment prenose na zadnje točkove kada prednji proklizaju, koliko brzo se to obavlja i koliko će to biti efikasno da spreči gubitak kontrole nad vozilom ili pomogne kod izvlačenja u slučaju zaglavljivanja?
Tu ima neopisivo mnogo varijacija i načina na koje se proizvođači bave tim problemom, pa nećemo ni pokušavati da se time bavimo. Uostalom, YouTube je pun raznih testova na tu temu.
Pogon na sva 4 točka ne pomaže kod kočenja
Pogledajmo jedan vrlo zanimljiv test – kako će se na snegu ponašati auto sa pogonom na 4 točka i letnjim gumama u odnosu na identičan auto sa prednjim pogonom i zimskim gumama?
Imamo dva automobila BMW X1, na jednom su zimske, na drugom letnje gume istih dimenzija. Testira se ubrzavanje iz mesta do 50 km/h i kočenje do zaustavljanja, zatim kočenje pri brzini od 50 km/h, vožnja uzbrdo, kočenje nizbrdo, iznenada promena saobraćajne trake, odnosno simulacija izbegavanja iznenadne prepreke na putu i vožnja na stazi pokrivenoj snegom.
U svim testovima pobedio je auto sa prednjim pogonom i zimskim gumama. BMW sa pogonom na sva 4 točka jednostavno nije mogao da obezbedi dovoljnu trakciju svojim letnjim gumama.
Bićemo pošteni, pa ćemo reći da postoje i primeri kada auto sa pogonom na svim točkovima i letnjim gumama može da ima bolje ubrzanje od identičnog vozila sa prednjim pogonom i zimskim gumama.
Pogledajte video:
Britanski AUTOCAR je napravio sličan test.
Testirali su Škodu Yeti po istom principu kao BMW X1, pri čemu treba naglasiti da je podloga bila prilično drugačija, odnosno da je sneg bio raskvašen, a ne suv i poprilično utaban kao kod BMW X1.
Ipak, prednji pogon je ubedljivo pobedio u svim ostalim kategorijama, uključujući i vožnju u krug, kada se meri kojom brzinom auto može da vozi u krug i koju maksimalnu bočnu silu "razvija" pre nego što dođe do zanošenja ili izletanja iz kruga.
Sama činjenica da je u ovom testu pobedio auto sa prednjim pogonom i zimskim gumama govori nam da će taj auto biti bezbedniji u svakodnevnoj vožnji po krivinama u odnosu na verziju sa pogonom na svim točkovima i letnjim gumama.
Jednostavno, razlika između zimskih i letnjih guma nije samo u dubini i vrsti šare, već i u materijalu od kojih su napravljene. Letnje gume su izrađene od mešavine koja se odlično ponaša pri visokim temperaturama, ali se zato zimi stvrdnu.
Zimske gume su napravljene od mekše smeše, koja zadržava dobre karakteristike i kada temperatura ode ispod nule, pri čemu karakteristična duboka šara pomaže da "kopaju" kroz sneg i bolje "grebu" po ledu (koliko je to moguće, naravno).
Zaključak
Veliki broj testiranja pokazao je da je u zimskim uslovima bolje imati auto sa prednjim pogonom i zimskim gumama nego auto sa pogonom na sva 4 točka i letnjim gumama.
Dakle, nije potrebno mnogo mudrosti da bi se zaključilo da su zimske gume definitivno potrebne terencima, "džipovima", SUV-ovima, krosoverima ili kako god želimo da ih zovemo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov tvrdi da je sudbina ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zapečaćena i da je ukrajinska vojska u panici.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov tvrdi da je sudbina ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zapečaćena i da je ukrajinska vojska u panici.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Američki predsednik Džozef Bajden rekao je u telefonskom razgovoru sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom da se SAD protive invaziji Izraela na grad Rafa na jugu Pojasa Gaze iz humanitarnih razloga, saopštila je Bela kuća.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Postoji zvuk koji najavljuje dolazak tornada, ali ljudsko uho ne može da ga čuje. Naučnici ga sada osluškuju pomoću tehnologije, u nadi da će izdavati tačnija upozorenja.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 71
Pogledaj komentare