Od kad je sveta i veka, odnosno čiste i prljave nafte, vozači, proizvođači automobila i ekolozi polemišu o prednostima i manama dizelskih naspram benzinskim motorima i obratno. Priča o dva goriva je dinamična zgoda o usponima jednog, padovima drugog i neizbežnom come-backu koji sledi.
Piše: Andrej Klemenčić
Činjenicu da su početak automobilske industrije obeležili benzinski motori, nije moguće izmeniti. Uspon dizela kao ratnog goriva koje daje velike količine njutn metara i može da povuče tenk iz jarka, obeležio je i automobilsku industriju posle Drugog svetskog rata, kada je postalo manje važno kako vozi, a više da vozi.
Sigurno se sećamo starih Mercedesa, koji su nas taksirali duž Jadranske obale i prijatnog podrhtavanja tela na skaju zadnjih sedišta. Vibracije su bile toliko jake da se činilo kako ne sedimo čvrsto, već konstantno lebdimo po nekom međuprostoru između sedišta i kabine.
Taj nebeski osećaj nije naišao na razumevanje pokreta Zelenih u ranim osamdesetim kada su parole „Smanjimo zagađenje“ postale ultimativno političko oružje. Dizel je otišao pokunjene glave i štednje goriva je bilo kraj, kao i visoko štetnih emisija dizelskih čestica.
Početkom devedesetih se sve političke stranke boje u zeleno i čitava subkultura Kjota pre Kjota zamire. Automobilska industrija podseti da u nekom tamnom kutku postoji gorivo koje se može koristiti za pokretanje četvorotočkaša, a ne prazni porodični budžet vožnjom do Zlatibora.
Prvi pokušaji revitalizacije dizel automobila kakve poznajemo danas su pokazali, kako veoma prepletene su politika i automobilska industrija. U politički korektnoj postrevolucionarnoj Češkoj, Zapad nailazi na relikta socialističke industrije Škodu, nekada svetski renomiranu automobilsku marku. Videvši da fabrika nije sasvim propala i da proizvodnja automobila, kao i lansiranje novih modela, nisu prestali i da nije sve sa istočne strane Zavese kostur, zapadni gigant,
Volkswagen polako najavljuje mogućnost saradnje, dok se u novi model, Feliciju, ugrađuje 1.9D motor, bez turbine. Porodična prijateljica je automobil kupila 1994. i vozi ga do danas. Posle pamtimo kako je Mercedes u prvu četvorooku E klasu 1994. stavio dvolitarski dizel motor, koji je bio toliko slabašan da ste na svakoj uzbrdici imali želju da izađete i pogurate auto ili samo izađete.
Iako je eksperimentalni turbodizelski koncept poznat još iz golfa dvojke, ta serija nikad nije bila u velikim količinama pravljena za Jugoslovensko tržište. Boom turbodizela se pojavljuje sa prvim zaobljenim Passatom sredinom devedesetih i motorima, koji su postigli takav uspeh, da fabrika neke od njih koristi i danas.
1.9 TDI bez crvenih slova je značio 90 konjskih snaga, sa crvenim T 110, a ako su se crveneli i T i D, vozili ste mašinu koju je teralo 130 konja. Iako današnji dizel motori slične kubikaže dostižu skoro 200 konjskih snaga, dizelska revolucija devedetih značila je najveći come back u automobilskoj istoriji.
Sve kompanije su pohitale da zamene svoje flote, vozači su počeli da uživaju u prestizanju i da se smeju prolazeći velikom brzinom pored mnoštva benzinskih pumpi gde nisu morali da staju.
Prvu kočnicu za potpuni take over dizela nije stavio ni Bernie Ecclestone, ni ekolozi, nego regulativa. Države su izračunale da se da lepo zaraditi od oporezivanja dizelskih motora i goriva. Ekologija je, kako to često biva, poslužila kao priručan izgovor.
Istina je da ni danas, kada prodaja dizelskih automobila u mnogim zemljama dostiže i po 60 posto prodaje novih vozila i kada je biodizel reč koju koristi sve više proizvođača, kako automobila, tako i goriva, nije sasvim jasno, da li su dizelski motori de facto „prljaviji“ od benzinskih kao ni da li su moderni benzinski motori „žedniji“od dizelskih.
Moj prvi automobil je bila Škoda Octavia 1.8 turbo karavan. Dobro očuvano vozilo diskretno zatamnjenih stakala i solidno opremljene unutrašnjosti bilo je moj ulazak u svet benzinskih motora, budući da sam vožnju polagao na standardnoj dizel Ibizi.
Benzinski motor sa prisilnim punjenjem možda nije najidealniji prvi auto za vozača koji je tek napunio 18 godina, ali sam se sa 23 osećao dovoljno odgovornim da upravljam njenih 150 konja koji su u nešto više od 8 sekundi ubrzavali do 100 i suvereno, ali uz mnogo buke, putovali autoputom 220 na sat.
Veoma brzo se kod auta počela pojavljivati „jurarnja slabost“, kada se vozilo prilikom hladnog paljenja horizontalno trese. Nestabilnost turbine je kod benzinskih motora, zbog drugačije dinamike sagorevanja i dalje bitno veći problem nego kod dizelskih gde se turbina pojavi kao prirodni potisak tromijem naftnom agregatu.
Razočaran i suočen sa činjenicom da moram svakog dana do posla i natrag da prevalim 300 kilometrara, odlučio sam se da probam dizel. Imajući u vidu traktorski karakter Felicije porodične prijateljice, sa dosta rezerve seo sam u neverovatno lepo oblikovanu Hondu Accord 2.2 iCTDI.
Puno slova za injection i okretanje ključa brutalno me suočilo sa činjenicom da sedim u elegantnom automobilu sa menjačem benzinski kratkog, sportskog hoda te motorom skoro sportskih performansi. Kupujem.
Tek kada sam, prilikom ostavljanja svoje Honde na redovni servis, seo u isti automobil, samo sa oznakom 2.4 VTEC, shvatio sam da moje oduševljenje u stvari nije samo plod uglađenog dizel motora, već izvanrednog automobila, u kojem je, u benzinskoj varijanti, jedina moguća muzika, uprkos state-of-the-art Nakamichijevom audio sistemu, zvuk motora, rafiniran do granica koje skoro prevazilaze ljudsko i pomiču se u sferu meditativne ezoterike.
Vrativši se u svoju Hondu sve više sam slušao Nakamichija a sve manje osluškivao rad japanskih inženjera, koji su ovim motorom napravili veliki pomak u razvoju dizelskih agregata. Čak i sa otvorenim prozorima moja Honda nije zvučala kao auto dizelaš već kao Honda sa dizelskim motorom. Što zbog uglađene turbine, što zbog mehanike motora.
Ipak, Honda se na semaforu tresla. To je činjenica koju ni jedan dizelski motor nikada nije prevazišao.
Odlučio sam se da dam još jednu priliku benzinskom motoru, ali ovaj put u velikom stilu. Kada vam prilikom otvaranja vrata od BMW-a na pragu piše M5, ne trebate ni Nakamichi, ni Linn, ni Bang & Olufsen. Sve što treba da uradite je da okrenete ključ i da se, poput Avatara u novom filmu Jamesa Camerona koji se delom kose spoje sa životinjama i energijom planete, spojite sa automobilom u simfoniji benzinskog užitka.
Iako Honda nije bila štedljiva, komparacije kod trošenja benzina prilikom čak i umirene vožnje ovde nije bilo. Iako sam se stideo da kao hondaš sedim u BMW-u, a kamoli da ga vozim, teško bih rekao da nisam cenio savršenstvo bavarske motorne genijalnosti.
Kako se moj posao nije približio mestu boravka, odlučio sam se za nešto posle čega vozači BMW-a nisu želeli da znaju za mene – ugradio sam plin.
Sa brižljivo ugrađenim holandskim plinskim uređajem neskromne cene, automobil nije postao ni glasniji, ni sporiji. Trošio je pola manje i odjednom sam imao dizelsku potrošnju i benzinski užitak.
Ali, vratimo se domaćem zadatku i pogledajmo šta vam se, kao potencijalnom kupcu dizelskog ili benzinskog automobila manjih dimenzija, te vozila srednjieg i luksuznog razreda, više isplati.
-4.2 FSI quattro tiptronic: 350 ks, ubrzanje 0-100 km/h: 6.1, max. brzina: 250 km/h, komb. potrošnja: 10.9 l/100 km -4.2 TDI quattro tiptronic: 326 ks, ubrzanje 0-100 km/h: 5.9, max. brzina: 250 km/h, komb. potrošnja: 9.4 l/100 km
Pogledavši podatke, složićete se sa mnom: benzinski i dizelski motori su zapanjujuće slični. Dok je kod najmanjeg automobila razlika u performansama relativno na strani benzina, a potrošnja prilično na strani dizela, već kod Volva se obe postavke približe, iako je potrošnja kod dizela i dalje manja, a performanse neznatno slabije.
Kod Audija su dizelske performanse čak bolje, zbog bagerskih 650 mn u rasponu od 1600 do 3500 obrtaja. Ali je zato razlika u potrošnji, kada govorimo o tolikim litražama, mnogo manja.
Mnoge verovatno iznenađuje da toliko veliki benzinski motor „pije“ tek 11 litara, ali revolucija dizelskih motora je donela mnoge novosti i u benzince, tako je skoro nemoguće pronaći automobil sa kombinovanom potrošnjom većom od 13 litara, što je još pre deset godina bilo rezervisano za prosečne petocilindarske dvolitarske benzinske motore.
Volkswagenova kuća imače drži rekord po pitanju njutn metara i veličine dizel motora. U njihovo terensko vozilo Touareg R50 je ugrađen 5.0 V10 TDI sa 350 konjskih snaga i 850 mn pri 200 obrtaja.
Dovoljno da je to vozilo nedavno oborilo Ginesov rekord vukavši po pisti Boing 747. Ali teško bi rekli da je budućnost u velikim motorima. U Renaultu Laguni je novi 2.0 dizelski motor jačine 180 konjskih snaga, koji sasvim suvereno pri velikim brzinama savladava strme autoputne uspone, što je do sad bilo rezervisamo ili za velike dizelske ili srednje velike i velike benzinske motore. Turbina se ponovo javlja kao tajno oružje benzinskih eskadrila, koji pomoću jedne ili čak dve takve naprave iz 1.4 litarskog motora „izvuku“ performanse kvalitetnog dvolitraša. Za manju cenu, uz manje štetnih emisija i obilje užitka u visokim obrtajima.
Ako pogledamo komparaciju dizel/benzin kod Volva S40, moramo da uzmemo u obzir da je osnovna cena dizel automobila 30.620 evra, što je za 1320 evra više od benzinskog. Uz skuplje dizelsko gorivo i do 20% više oporezivanje prilikom registracije, je kupovina verovatno manje isplatna nego što na to ukazuje slovo D iza oznake motora. Razlika kod Audija je skoro šest hiljada evra, pri čemu dizel košta 90.612 evra.
Ništa bolje kupci ne prolaze kod Peugeota 207, gde dizelski auto košta 14.960, što je skoro 1500 evra više od benzinca. Etanolski, plinski, električni hibridi ulaze u ring decenijske borbe benzina i dizela, ali više kao posmatrači, egzotika koju automobilska javnost čak i u zemljama gde je ekološka svest veoma razvijena, još uvek nije usvojila. Jedno od iznenađenja godine, koje zadaje jak udarac benzincima, je šokantna odluka šefova Porschea da u model Cayenne ugrade 3.0 dizel motor, koji će auto učiniti idealnim partnerom za jogging.
Ako izuzmemo tu odluku, čije ćemo plodove moći videti i voziti na proleće, možemo sasvim suvereno reći da se benzinski i dizelski motori u neprestanoj borbi za kupce služe sličnim oruđima i stalno doprinose poboljšanju automobilskih tehnologija. Uz tolike sličnosti, nećemo puno pogrešiti ako kažemo da je kupovina jednog ili drugog stvar odluke između manje kilometara i uglađenije vožnje vs. više kilometara uz vibracije i bez poreskih olakšica.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U sledećim satima okruzi jugozapadne Srbije biće pogođeni pljuskovima i grmljavinama, upozorila je domaća meteorološka stranica "Hailz Srbija" pre jednog sata.
Evropa je tokom 2025. zabeležila jednu od najtoplijih godina u istoriji, dok naučnici upozoravaju da bi 2026. mogla da bude još toplija zbog očekivanog jačeg El Ninja, pokazao je novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije i programa EU Kopernikus.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Albanija i Sjedinjene Američke Države potpisali su sporazum na 20 godina o snabdevanju tečnim prirodnim gasom (LNG), u poslu vrednom oko šest milijardi dolara (oko 5,12 milijardi evra), javlja Rojters.
Na liniji će saobraćati tri minibusa sa intervalom polaska na svakih 15 minuta. Polazno stajalište biće ispred prigradskih linija JLPP-a, a potom opslužuje i dolazno autobusko stajalište Beograd (jug)
Sukob na Bliskom istoku – 62. dan. Centralna komanda SAD zatražila da se hipersonična raketa "Tamni orao" pošalje na Bliski istok radi moguće upotrebe protiv Irana. Mediji tvrde i da Tramp pravi međunarodnu koaliciju koja bi osigurala prolaz kroz Ormuz.
Ljudi iz čitavog sveta zainteresovani su za završetak akvaparka u Niškoj Banji, ali će ugovor o javno-privatnom partnerstvu moći da bude zaključen nakon što grad dobije konačnu situaciju od izvođača radova, izjavio je gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović.
Američka tinejdžerska komedija "Opasne devojke" (Mean Girls) iz 2004. godine, u režiji Marka Votersa i prema scenariju Tine Fej, postala je kulturni fenomen koji ni danas ne gubi na popularnosti.
Sukob na Bliskom istoku – 62. dan. Centralna komanda SAD zatražila da se hipersonična raketa "Tamni orao" pošalje na Bliski istok radi moguće upotrebe protiv Irana. Mediji tvrde i da Tramp pravi međunarodnu koaliciju koja bi osigurala prolaz kroz Ormuz.
Novinarka Žaklina Tatalović našla se usred skandala kada je otkriveno da se lažno predstavalja kao unuka pokojnog akademika Nikole Hajdina, prenosi Kurir.
Rat u Ukrajini – 1.527. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Ukrajina u najboljoj vojnoj poziciji, dok Putin razmatra prekid vatre, a SBU napada rusku infrastrukturu dronovima.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće sutra otvaranju trening centra za dualno i celoživotno obrazovanje pri Mašinskoj školi "Pančevo".
Devet takmičara, u večerašnjoj epizodi "MasterChef" Srbija, imaju više nego težak zadatak - izboriti se sa celom neočišćenom amur ribom od skoro deset kilograma.
Prerušeni u veštice i đavole, hiljade ljudi svake godine dolazi u Harc u Nemačkoj. Poslednjeg dana aprila tamo se slavi Valpurgijska noć. Kakav je to običaj, kakve veze ima s Geteom i zašto je nekima problematičan?
Tužioci tvrde da je pevač D4vd raskomadao telo 14-godišnje devojčice motornom testerom kupljenom nedelju dana nakon što ju je ubio, pri čemu joj je amputirao prst na kojem je bilo tetovirano njegovo ime kako bi se "distancirao od žrtve".
Ijan Samerholder, zvezda serije "Vampirski dnevnici", otkrio je da se nakon odlaska iz glume našao u dugovima od više desetina miliona dolara i da je zbog toga morao da proda gotovo sve – kuće, umetnine, automobile i satove.
Izbacivanje mlečnih proizvoda iz ishrane može doneti niz prednosti, od ublažavanja simptoma intolerancije na laktozu i alergija, preko poboljšanja tena, do smanjenja uticaja na životnu sredinu.
U Srbiji se u 17. nedelji nadzora nad gripom (20–26. april 2026) beleži stabilna epidemiološka situacija sa sporadičnom prisutnošću oboljenja sličnih gripu, naročito među decom, dok je aktivnost virusa i dalje ispod epidemijskog praga.
Mađarski lekar je izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici, za koju stručnjaci kažu da je jedinstvena u Mađarskoj i izuzetno retka širom Evrope.
Putеr od kikirikija često ima dvostruku reputaciju – s jedne strane se doživljava kao zdrav izvor proteina i "fit" namirnica, a s druge kao kalorijska bomba koju treba izbegavati.
Maslinovo ulje, posebno ekstra devičansko maslinovo ulje, može podržati zdravlje srca i potencijalno pomoći u snižavanju krvnog pritiska kada se redovno konzumira, rezultati su istraživanja.
President of Serbia Aleksandar Vučić stated today that the State Data Center in Kragujevac has received a Tier 4 certificate, meaning the highest level of reliability and security, and emphasized that no country in the region has this level.
An unexpected snowfall on Zlatibor at the end of April surprised tourists and drivers, while the rest of Serbia is experiencing cold and cloudy weather, according to the State Hydrometeorological Institute of Serbia (RHMZ)
Iranian President Masoud Pezeshkian stated that any attempt to blockade Iran at sea “will be doomed to failure,” emphasizing that the Strait of Hormuz has key strategic and national importance for Iran.
Due to the May Day holidays and the weekend, increased traffic is expected on all roads in Serbia, especially in the morning hours in cities, and in the afternoon on exits, highways, and routes leading to tourist destinations—lakes, spas, and mountains.
U.S. Central Command has requested that the long-delayed U.S. Army hypersonic missile “Dark Eagle” be deployed to the Middle East for possible use against Iran.
Ranije ovog meseca, Activision je otkrio da će Piter Berg režirati predstojeći Call of Duty film. Od tog trenutka, međutim, javnost se malo više zainteresovala za neke njegove ranije izjave.
Američka hipersonična raketa Mračni orao ("Tamni orao", eng. "Dark Eagle") mogla bi da bude raspoređena na Bliski istok radi potencijalnog korišćenja protiv Irana. Kakvo je to oružje?
U poslednje vreme videli smo nekoliko suludih slučajeva vožnje u kontrasmeru na auto-putu. Pukovnik policije Dejan Stević objasnio je šta treba da radite ako se desi da vam ovakvo vozilo ide u susret.
Komentari 37
Pogledaj komentare