Voće, povrće, orašasti plodovi, žitarice i druga biljna hrana, često mogu da se vide na umetničkim slikama. Dvojica istraživača uz pomoć starih slika analiziraju kako se kroz vekove menjala biljna hrana.
Internet je prepun slika hrane, pa ako buduće generacije budu htele da znaju šta smo jeli u 21. veku, izvora je u izobilju: #foodporn. Ali i mnogo ranije, pre mnogo vekova, umetnici su slikali hranu. Na primer, slika "Tezga s voćem" (naslovna slika) flamanskog slikara Fransa Snijdersa (1579 - 1657) pokazuje obilje plodova. Tu su jabuke, grožđe, breskve, artičoke - ali i pola dinje neobičnog izgleda.
Slika je izložena u svetski poznatom muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu u Rusiji, gde je privukla pažnju dvojice naučnika. „Mora da su u to vreme tako izgledale lubenice", rekao je istoričar umetnosti David Vergauven gledajući sliku.
Njegov kolega Ive De Smet, profesor molekularne biologije, reagovao je skeptično i kontrirao: „Možda Frans Snijders jednostavno nije bio dobar slikar". „Isključeno", rekao je Vergauven, „Snijders je bio jedan od najboljih umetnika 17. veka!"
E to je probudilo radoznalost prijatelja i naučnika: „Složili smo se da mora postojati na desetine vrsta voća i povrća sa zanimljivim pričama o njihovom razvoju, a koje ne znamo detaljno", kaže Vergauven. Odlučili su da spoje svoja toliko različita polja istraživanja, biologije i istorije umetnosti, kako bi pratili evoluciju biljne hrane od divljih početaka do savremenih sorti.
Divlje banane sa semenkama? Ne hvala!
Jer, mnoge biljne namirnice u našim kuhinjama izgledale su nekada potpuno drugačije. Njihovi divlji preci su pripitomljeni, ciljno uzgajani i prilagođeni našim ukusima. Uzgajane su veće sorte ili biljke koje daju više ploda. Ali, s vremenom su nestala i nepoželjna svojstva. Na primer, divlju bananu sa semenkama veličine lešnika nećete naći u supermarketu.
Istraživački dvojac se nada da će im interdisciplinarni pristup dati konkretnu predstavu o tome kako je izgledalo divlje voće i povrće i kakav su razvoj možda prošli. DNK tragovi mogu biti od velike pomoći u evolucijskim istraživanjima, ali ne oslikavaju jasnu sliku. „Možda imamo deo genetskog koda za neke drevne biljke, ali često nemamo dobro očuvane cele primerke", objašnjava De Smet, koji radi na Flamanskom institutu za biotehnologiju u Gentu, u Belgiji.
Suviše apstraktno
Ovde u igru ulazi istorija umetnosti, jer su tokom vekova mnogi umetnici prikazivali biljnu hranu, često veoma detaljno. Uz pomoć umetničkih dela, naučnici su već mogli da steknu znanje o pripitomljavanju i bojama šargarepe, proizvodnji moderne pšenice, gajenju jagoda i poreklu lubenice, objavio je časopis „Trendovi u biljnoj nauci".
Ali, ova metoda ima svoje zamke. Naravno, postavlja se pitanje koliko su stare slike pouzdane, kaže Vergauven.
„Kad bismo, na primer, koristili „Bokal i činija sa voćem" Pabla Pikasa (1931) za istraživanje fenotipa voća početkom 20. veka, verovatno bismo izvukli pogrešne zaključke."
A i stari majstori mogu da odvedu na pogrešan put. „Vrt zemaljskih uživanja" Hijeronimusa Boša (1503–1515) pravilno predstavlja jagodu kada se radi njenom obliku i boji, ali je veličina očigledno nesrazmerna.
Vergauven objašnjava da je zadatak istoričara umetnosti da pokaže koji su umetnici pouzdani i zašto. „Ako je umetnik verno naslikao zgradu koja i danas postoji ili muzički instrument koji i danas postoji, verovatno je to isto učinio kada se radi o kvarljivim namirnicama."
#ArtGenetics
Da bi stvorili obimnu bazu podataka o umetničkim delima koja predstvljaju voće i povrće, Vergauven i De Smet se nadaju pomoći muzeja i ljubitelja umetnosti širom sveta.
„Lako nam je da posetimo evropske kolekcije poput Luvra u Parizu, ali postoje i muzeji u Aziji ili Centralnoj i Južnoj Americi gde bismo mogli mnogo toga da naučim."
I tako se dvojica istraživača koriste i dinamikom interneta. Pomoću hashtaga #ArtGenetics pozivaju ljude širom sveta da obeleže fotografije umetničkih dela na kojima se vidi biljna hrana.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da Rusija odbacuje mogućnost ustupka dela novih regiona u zamenu za imovinu zamrznutu na Zapadu.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Sa ciljem sprečavanja zloupotrebe ali i ograničavanja komercijalno kratkotrajnog iznajmljivanja smeštaja, od jula u Beču važe nova pravila za one koji iznajmljuju smeštaj preko Airbnb i sličnih platformi.
Predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da Rusija odbacuje mogućnost ustupka dela novih regiona u zamenu za imovinu zamrznutu na Zapadu.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zabrinut je da bi Međunarodni krivični sud (ICC) mogao da izda nalog za njegovo hapšenje, kao i drugih visokih izraelskih zvaničnika, objavili su mediji u subotu, prenosi Anadolija.
Predsednik Palestinske samouprave (PA) Mahmud Abas danas je upozorio da će izraelska vojska započeti kopnenu ofanzivu na grad Rafa, u južnom Pojasu Gaze, u narednih nekoliko dana.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Komentari 0
Pogledaj komentare