Da li će se NATO pozvati na Član 5?

Istovremeno, i Rusija je na granicu sa Ukrajinom poslala dodatne vojne trupe.

Ali, od toliko nagomilanog teškog naoružanja, pitanje je da li će ono biti upotrebljeno, kao i ko će ga upotrebiti. Naime, Ukrajina nije članica NATO-a, iako je u centru trenutne krize, i sve oružje je raspoređeno oko te zemlje.

NATO ne može da direktno brani Ukrajinu, jer ona nije članica te Alijanse, ali postavlja se pitanje da li bi onda NATO mogao da potegne pitanje Člana 5.

Na konferenciji za novinare u petak američki ministar odbrane Lojd Ostin je više puta podsetio Rusiju da Član 5 NATO ugovora obavezuje Sjedinjene Države i saveznike da priteknu u pomoć svojim istočnoevropskim članicama u slučaju da Rusija napadne bilo koju od njih.

"Naš fokus nije na borbama u Ukrajini", rekao je on i dodao da se "radi na uveravanju partnera i saveznika u NATO-u".

Šta je Član 5

Međusobna odbrana članica NATO objašnjena je jednostavnoim "mantrom" – strane su saglasne da se oružani napad na jednu od članica NATO, ili više njih u Evropi ili Severnoj Americi smatra napadom na sve članice Alijanse.

Dalje je objašnjeno da ako je napadnuta jedna članica Alijanse, NATO mora da preduzme akcije koje smatra neophodnim, uključujući i upotrebu oružane sile, kako bi održao bezbednost severnoatlantskog područja.

Ali postoji i član Član 5, koji dozvoljava oružani odgovor članica NATO u slučaju napada na zemlju koja nije članica Alijanse, ali je taj član nejasno formulisan i širokopostavljen, pa ostavlja prostora za druge vrste akcija.

Tako se NATO do sada samo jednom pozvao na Član 5, nakon niza napada 11. septembra 2001. godine, kada je teroristička grupa Al Kaida napala Sjedinjene Američke Države.

Nakon napada, NATO je u znak podrške Sjedinjenim Državama rasporedio snage u Avganistanu, gde se od 2003. do 2014. godine to telo vodilo pod nazivom Međunarodne bezbednosne snage (ISAF).