"Ovo je krstaški rat protiv Crne Gore"

Protestne litije, kako je rekao, nemaju nikakve veze sa zakonom, već je namera da se Crna Gora predstavi kao srpska država, kojoj bi se poništila nezavisnost izglasana na referendumu 2006. godine.

Tu tvrdnju Bošković temelji na, kako je rekao, ikonografiji koja se može videti na protestnim litijama, ali i iscrtavanju srpskih motiva širom Crne Gore, prenosi portal RTCG.

Prema njegovim rečima, zakon o slobodi veroispovesti ima za cilj da se Crna Gora vrati u srednji vek, dok odnose sa Srbijom, nakon svih dešavanja, ocenjuje kao najlošije od obnove nezavisnosti.

"Protesti nemaju veze sa zakonom, jer da je tako, zakon bi se primenio, pa bi videli da li on ugrožava bilo čija prava. Vidimo da to nije slučaj. Vidimo ikonografiju na skupovima, vidimo kako se označava teritorija Crne Gore kao srpske države, vidimo crtanje srpskih motiva", rekao je Bošković.

On dodaje da ne postoji sila koja Crnu Goru može da preobrati u teokratsku državu i ističe da je Demokratski front (DF) "prevaziđena politička organizacija" u Crnoj Gori, a Srpska pravoslavna crkva jedini subjekt koji je mogao da generiše prosrpski korpus.

Zbog toga su poruke koje u poslednje veme stižu iz Beograda o pomoći srpskom narodu i SPC, tvrdi Bošković, dodatak priči da se što više građana na popisu stanovništva u Crnoj Gori 2021. godine izjasni kao Srbi.

"Crna Gora je država svih njenih gradjana, bez obzira na to kako se izjašnjavaju i niko ne može da sprečit put Crne Gore ka modernoj evropskoj državi", rekao je Bošković. On ocenjuje i da su sva dešavanja na ovim prostorima "uigrana", jer je Balkan "kroz istoriju bio mesto gde su se sukobljavale mnoge civilizacije".

"Kad je u pitanju ova matrica, nema sumnje da je ona inicirana i obrazovana shodno onome što je Rusija uradila u Ukrajini, Gruziji, Moldaviji. Sve kreće frontalno iz više centara kad su tabloidi i portali u pitanju", rekao je Bošković i dodao da se ne plaši da bi mogao da se ponovi scenario iz devedesetih, jer su "demokratski kapaciteti država na Balkanu veći nego devedesetih".