Stručnjaci misle da su razlozi poverenje građana i privrednika u mere vlasti, mala zavisnost od turizma, kao i obiman i brz paket mera za oporavak privrede.
Privredna krivulja u doba krize može da liči na latinično slovo L – pad, bez oporavka na vidiku. Može da bude kao U – blagi pad, pa spori oporavak. No izgleda da će u nemačkom slučaju ovog puta biti kao V – nagli pad, pa nagli oporavak, piše Dojče vele (DW).
Za razliku od Francuske, Italije ili Španije gde Evropska komisija za ovu godinu očekuje recesiju u dvocifrenim procentima, Nemačka će vrlo verovatno imati pad manji od deset odsto.
Jer od proleća, kada je zbog korone gotovo sve stalo, nemačka ekonomija opet uzima zamah. Kako navodi nemački Zavod za statistiku, već u julu i avgustu se ekonomija "nešto oporavila", kaže Albert Brakman koji je tamo zadužen za ekonomske pokazatelje. Taj uspon bi se lako mogao i nastaviti, jer i indikatori koji predskazuju privredna kretanja – volumen narudžbi preduzećima, broj teretnih vozila koji se kotura po drumovima ili anketa među kompanijama – "pokazuju nastavak oporavka", kaže Brakman.
Nemački BDP je u drugom kvartalu zbog korone i mera protiv zaraze pao za čitavih 9,7 odsto, ali gotovo svi ekonomski stručnjaci u drugoj polovini godine očekuju osetan rast. Vlada procenjuje da će na kraju godine pad biti još samo 5,8 odsto.
Naravno, to je strahovit pad kakav nije bio zabeležen u poratnoj istoriji: čak i u ekonomskoj krizi 2009. je ekonomija pala manje od toga (5,7%).
Poverenje u mere Vlade
Deo odgovora krije se u relativno malom broju zaraženih u poređenju sa drugim zapadnim zemaljama – samim tim su i mere protiv pandemije bile nešto blaže. "Time i ekonomska nesigurnost nije tako snažno izražena kao u mnogim drugim zemljama", kaže Nikola Brant, iz nemačkog ogranka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
"A tome treba dodati to što je Nemačka manje zavisna od turizma nego recimo Francuska, Italija i Španija", kaže ova ekonomistkinja.
Fridrih Hajneman iz Centra za evropsko ekonomsko istraživanje (ZEW) u Manhajmu među razloge što Nemačka relativno dobro prolazi kroz krizu navodi i poverenje građana u mere vlade.
"Odlučne mere vlade u razdoblju krize pojačale su poverenje građana. Veće poverenje vodi i do veće discipline u pridržavanju mera što bi moglo da objasni do sada blažu dinamiku drugog talasa zaraze", smatra Hajneman.
Jer moglo je biti i drugačije. "Francuski predsednik Makron je reagovao punom silom i radikalno proglasio lockdown, a tako je i prokockao poverenje. Poverenje tamošnjih građana u vladu je erodiralo, a takva je onda i spremnost da se slede politički apeli i dobrovoljno učestvuje u merama ograničavanja zaraze. Najbolja ilustracija je možda potpun neuspeh francuske aplikacije za nadzor pandemije", kaže Hajneman.
Koliko to košta?
Hajneman još ističe punu nemačku blagajnu koja je omogućila da država preuzme troškove zarada radnika koji su bili na prinudnim odmorima. I ne samo to, već je državna pomoć isplaćivana ekspresno, što je bilo zapanjujuće ako se zna da nemačka birokratija nije uvek baš najbrža, navodi DW.
Iako privredni pad neće biti toliki koliko se strahovalo, sve ove mere za podsticaj rasta u doba korone će koštati mnogo. Nemačka će s paketom mera od 130 milijardi evra doći do državnog duga koji iznosi 80 odsto BDP-a. To je i dalje daleko manje od Francuske i Španije (oko 110% BDP) i, pogotovo, Italije (preko 150%).
Hajneman veruje da će zemlje evropskog juga moći u oporavak tek kada se pronađe vakcina pa se oporavi turizam. Kad će to biti – teško je reći, ali veruje da bismo za godinu dana mogli živeti u svetu gde korona neće biti takva pretnja, ni za zdravlje ni za ekonomiju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Italija je ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona "Termo Group" - objavio je ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani.
Vlasti Dubaija najavile su izgradnju novog putničkog terminala na aerodromu Al Maktum, za koji se očekuje da će postati "najveći aerodrom na svetu", a vrednost izgradnje biće 34,8 milijardi dolara.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da će cene energenata za privredu biti smanjenje i to gasa za oko 15 odsto, a struje za oko 20 procenata, dok će cene za građane ostati iste.
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto. Prema novim informacijama, već su ukalkulisane nove cene cigareta.
Španski premijer Pedro Sančes saopštio je danas da će ostati na toj funkciji, nakon što je pre nekoliko dana izjavio da razmatra da podnese ostavku zbog toga što je sud u Madridu pokrenuo istragu protiv njegove supruge Begonje Gomes.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Video snimak iz 1990. godine pojavio su se na Internetu, a na njemu se vidi da je mnogima omiljeni holivudski glumac nekada imao sasvim drugačiju karijeru - takmičio se u skokovima u vodu.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
Broj prodatih električnih automobila u svetu će ove godine dostići 17 miliona, 20 odsto više nego 2023. godine, prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Tumaž Salehi, jedan od najistaknutijih iranskih repera, objavio je pesmu kritički nastrojenu prema vladi Islamske Republike i bio je uhapšen više puta.
Postoji zvuk koji najavljuje dolazak tornada, ali ljudsko uho ne može da ga čuje. Naučnici ga sada osluškuju pomoću tehnologije, u nadi da će izdavati tačnija upozorenja.
Komentari 14
Pogledaj komentare