Poražavajuća presuda – "bolesnik" se vraća: "Poboljšanja nema na vidiku"
Nemačka privreda tapka u mestu, a poboljšanja se ne naziru. Višestruke krize tokom poslednjih godina učinile su vidljivim slabosti nemačkog poslovnog modela.
Izvor: dw/Henrik Beme
Ilustracija: Joan Llado / Shutterstock.com
Neposredno na razmeđu milenijuma, britanski poslovni časopis "Ekonomist" izneo je poražavajuću presudu nemačkoj ekonomiji. Nemačka je, pisao je, "bolesnik evra" (the sick man off the Euro). U to vreme, to je bio poziv na buđenje nemačkih političara, još uvek opijenih ekonomskim dobrim godinama nakon ponovnog ujedinjenja, a koji su odbijali da sprovedu bilo kakve reforme. To je na kraju nadoknadila vlada tadašnjeg kancelara Gerharda Šredera (SPD), na primer reformom tržišta rada koja je postala poznata kao "Harc IV".
Četrnaest godina kasnije, situacija je i zvanično bila bolja. Grupa ekonomista iz Berlina i Londona esej o stanju nemačke privrede naslovila je ovako: "Od evropskog bolesnika do ekonomske superzvezde" (From sick man of Europe to an economic superstar), piše Dojče vele.
Mračna situacija, sumorni izgledi
Ali, fraza "evropski bolesnik" ponovo je tu. Nemačka ekonomija ne staje na noge. Ekonomska proizvodnja smanjivala se u dva uzastopna kvartala, što ekonomisti nazivaju "tehničkom recesijom". U proteklom kvartalu, bruto domaći proizvod stagnirao je na nivou iz prethodnog kvartala, ali je to verovatno bio samo slab tračak nade, zato što su svi važni indikatori okrenuti nadole – pre svega važan indeks poslovne klime minhenskog Ifo-instituta, koji je u julu pao treći mesec zaredom. A 9.000 anketiranih menadžera lošije je ocenilo i trenutnu situaciju svojih kompanija i izglede za narednih šest meseci. "Situacija u nemačkoj ekonomiji postaje sve mračnija" – to je zaključak direktora minhenskog instituta Klemensa Fuesta.
Istraživači Ifo nisu jedini koji su sigurni da će bruto domaći proizvod verovatno ponovo da padne u tekućem trećem kvartalu. Stvar je jasna i za glavnog ekonomistu Komercbanke Jerga Kremera: "Nažalost, poboljšanja nema na vidiku", rekao je Kremer novinskoj agenciji Rojters. "Globalno povećanje kamatnih stopa uzima svoj danak."
Kremerov kolega Aleksandar Kriger iz privatne banke Hauk Aufhojzer Lampe sagledava situaciju na sličan način: "Problem je u tome što je ekonomska proizvodnja još uvek oko maksimuma pre korone. Druge zemlje su znatno iznad, uključujući i evrozonu."
Industrija kao problem
Nemačka stoji izuzetno loše ne samo u evrozoni, već i u poređenju s drugim industrijalizovanim državama. Prema procenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u ovoj godini će biti jedina od velikih zemalja s opadanjem privrede. Najviše brige izaziva pre svega najvrednija nemačka privredna grana – industrija. Ona već duže vreme pati zbog slabe globalne ekonomije. Uzdržanost stranih kupaca posebno je uočljiva u sektorima koji su u velikoj meri zavisni od izvoza, kao što su mašinogradnja i automobilska industrija. Važno kinesko tržište se ne oporavlja nakon pandemije korone dinamikom kojoj se nadalo. Jer, Kinezi radije štede svoj novac.
Kompanije u takozvanom proizvodnom sektoru i dalje spasava veliki zaostatak narudžbina koje su se nakupile nakon korone i ogromni problemi u lancu snabdevanja.
Čitav niz uzroka
Pad nemačke privrede ima mnogo uzroka. Jedan od njih je monetarna politika centralnih banaka. One žele da obuzdaju inflaciju značajnim povećanjem kamatnih stopa, a to kredite čini skupljim, kako za kompanije, tako i za potrošače. To usporava građevinsku industriju, što je takođe važno za Nemačku, a usporava i spremnost kompanija da investiraju.
I druge zemlje u zoni evra, kao što su Francuska i Španija, takođe moraju s tim da se nose – ali to čine bolje: "Sve naše evropske komšije imaju veću ekonomsku dinamiku", potvrđuje Moric Šularik, novi predsednik kilskog Instituta za svetsku privredu (ifW).
Dakle pre svega su strukturni problemi ti koji usporavaju Nemačku. Nekada uspešan poslovni model – uvoz jeftine, posebno ruske energije i jeftinih poluproizvoda, njihovo poboljšavanje i izvoz kao visokokvalitetne robe – to više ne funkcioniše. Višestruke krize poslednjih godina (korona, problemi u lancu snabdevanja, ruski rat u Ukrajini i njegove posledice) nemilosrdno su razotkrivale slabosti Nemačke kao poslovne lokacije.
Potrebna su smela rešenja
Nova studija Nemačke centralne banke (DZ Bank) pokazuje da su kompanije srednje veličine, koje se obično nazivaju "kičma nemačke privrede", posebno ugrožene. Autori primećuju pravi koktel nedostataka: osim cene energenata, pominje se i latentni nedostatak kvalifikovanih radnika, ali i preterana birokratija, visoki porezi i loša infrastruktura, uklučujući i slabu digitalizaciju. Pored toga, tu je i sve starije stanovništvo.
Predsednik IfW Šularik skicirao je mogući izlaz u članku na sajtu svog instituta: "Ako Nemačka ne želi ponovo da postane ’evropski bolesnik’, ona mora hrabro da se okrene rastućim sektorima sutrašnjice, umesto da strahovito investira milijarde u očuvanje jučerašnje energetski intenzivne industrije."
Prema Šulariku, to takođe podrazumeva i brzo eliminisanje nedostataka i propuštenih prilika u protekloj deceniji.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuski moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Direktor Međunarodna agencija za energiju (IEA) Fatih Birol sazvao je danas vanredni sastanak kako bi se razmotrilo da li da se na tržište puste milioni barela nafte iz hitnih rezervi zbog naglog rasta cena energije zbog rata na Bliskom istoku.
Završetak projekta nadogradnje Inine Rafinerije nafte Rijeka, vrednog gotovo 700 miliona evra, obeležen je svečanim puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka, koje će omogućiti povećanje proizvodnje dizela do 30 odsto.
Nemački proizvođač luksuznih automobila Porše objavio je da je njegov operativni profit drastično pao sa skoro 5,3 milijarde evra u 2024. na samo 90 miliona evra u prošloj godini, pre svega zbog slabije prodaje u Kini i povećanja američkih carina.
Restorani i hoteli širom Indije upozorili su u utorak na poremećaje u radu i moguće zatvaranje, pošto rat sa Iranom dovodi do nestašice gasa za kuvanje, zbog čega su vlasti formirale posebnu komisiju koja će razmatrati zahteve industrije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da je u prva dva dana napada na Iran potrošila municiju u vrednosti od 5,6 milijardi dolara, navodi se u izveštaju dostavljenom odborima američkog Kongresa, rekao je danas izvor upoznat sa tim.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine i komesar Ekspo 2027 Jagoda Lazarević potpisala je danas ugovore o učešću na Specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 Beograd sa komesarima za ovu izložbu iz 13 zemalja, saopštila je Kancelarija za saradnju s medijima Vlade
Reper Kanje Vest pojavio se u petak pred sudom u Los Anđelesu zbog tužbe izvođača radova na njegovoj bivšoj vili u Malibuu. Vest je navodno bio umoran i više puta je zevao dok je odgovarao na pitanja o radovima, a optužbe negira.
Birate ogradu za kuću ili vikendicu? Vrsta i modela ima puno, tako da ćete sigurno lako pronaći kvalitetnu ogradu. Međutim, šta je to o čemu treba da vodite računa.
Pevačica Rijana pojačala je mere bezbednosti svoje kuće i porodice u Beverli Hilsu nakon što je u nedelju nepoznata napadačica Ivana Ortiz ispalila više hitaca na njenu rezidenciju.
Luka Dončić okončao je ljubavnu vezu sa svojom verenicom Anamarijom Goltes i vodi pravnu bitku za starateljstvo nad njihove dve ćerke, potvrdila je zvezda Los Angeles Lakers za ESPN.
Proleće nam stiže, a stručnjaci iz Mahnomen Helth-a savetuju kako se pripremiti za sezonu alergija i smanjiti kijanje, svrab očiju i začepljen nos pomoću lekova, prirodnih tretmana i jednostavnih navika u domu i na otvorenom.
Japan je odobrio revolucionarne tretmane za lečenje Parkinsonove bolesti i teške srčane insuficijencije, što predstavlja značajan korak u razvoju regenerativne medicine.
Novo veliko istraživanje pokazuje da kombinacija nesanice i apneje u snu može znatno povećati rizik od visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti.
S dolaskom proleća ljudi pate od sezonskih alergija koje izazivaju kijanje, curenje nosa i svrab očiju, posebno tokom perioda cvetanja breze i trave, upozoravaju lekari i alergolozi.
Opšte je poznato da je pušenje štetno za zdravlje, ali se manje govori o tome da negativne posledice mogu početi već sa udahom prvog, jednog dima koji već može pokrenuti određene promene u organizmu.
Poznati film "Kad jaganjci utihnu" ("The Silence of the Lambs") i danas ima posebno mesto u istoriji Oskara, s obzirom na to da nijedan horor više nije ponovi isti uspeh.
Radnja nemog filma "Metropolis" smeštena je sto godina kasnije u dalekoj budućnosti – ove 2026. godine. Čovek-mašina Marija pokazala je šta može veštačka inteligencija, a i mnoge druge vizije autora postale su stvarnost.
Televizijska serija "Bafi, ubica vampira" premijerno je prikazana 10. marta 1997. godine u Americi, a vremenom je od tinejdžerske serije prerasla u kultni hit i jednu od najuticjanijih televizijskih priča o brobi dobra i zla.
Dok se publika širom Evrope priprema za veliki povratak jednog od najvoljenijih italijanskih muzičara, Eros Ramazzotti već osvaja dvorane širom sveta u okviru svoje turneje "Una Storia Importante World Tour" sa kojom 26. aprila stiže i u Beogradsku arenu.
Komentari 3
Pogledaj komentare