Srpsko-američki ekonomista Branko Milanović u intervjuu za DW ukazuje na probleme koji nastaju iz sve većeg rasta socijalne nejednakosti koju on stvara.
Sjedinjene Države imaju novog predsednika. Koliko je to za SAD, pa i za svet, uopšte važno?
„To jeste važno, razlike su velike. S Bajdenom se SAD vraćaju u neku vrstu normalnosti. No treba imati na umu da ni ranije ta ’normalnost’ nije bila idelana, kao što to često liberali u Americi predstavljali. To je recimo u vreme Džordža V. Buša bila normalnost velike ekonomske krize koja je uključivala ratove i nezainteresovanost za 20-30 posto američkih građana koji su bili pogođeni globalizacijom i činjenicom da njihovi dohoci nisu rasli.
Jedna od osnovnih tema kojom se Vi bavite je nejednakost među pojedinim slojevima. Zbog čega je ta nejednakost problematična?
Posebno važan faktor koji dovodi do povećanja nejednakosti je međugeneracijska transmisija nejednakosti. Formira se neka vrsta samovladajuće klase koja se odvaja od ostatka stanovništva. Nastaje neka nova aristokratija. To se vidi i u Kini i u SAD.
Sve veći broj veoma bogatih ljudi imaju i puno kapitala i veliki dohodak od rada. Stvara se vrhuška koja je bogata kroz kapital ali i puno radi, čak i više od onih koji su manje plaćeni. Na taj način oni dupliraju svoje bogatstvo. Tu je već i etički teško nametnuti veće poreze osobama koje nedeljno rade 50-60 sati.
A kada dolazi do venčanja osoba koje su visoko obrazovane i imaju visoke dohotke od kapitala i rada, onda se to prenosi na njihovu decu. Ona ne nasleđuju samo kapital, već idu i u bolje škole, na bolje univerzitete, što im onda otvara put do bolje plaćenih poslova. Tako se ta klasa reprodukuje.
Sličan se proces odvija i u Kini. Samo što tamo put često vodi preko političkih struktura - rodbina se zapošljava preko njih, često i u sferu ekonomske moći. To vodi do formiranja klase koju je nemoguće zameniti jer ona sve više kontroliše i politički proces. Dolazi do reprodukcije klasne strukture.
U sistemu političkog kapitalizma Vi kao veliki problem navodite „endenmsku korupciju". Je li to sastavni deo tog sistema, ili se radi o nekakvoj „deformaciji"?
To je sistemu imanentno. Politički kapitalizam, da bi uspešno funkcionisao, mora svoju legitimaciju tražiti preko ekonomskog uspeha. Za to mu treba dobra birokratija. To se vidi na primeru Kine, ali i recimo Singapura ili Vijetnama. Radi se o ljudima koji su u stanju dobro da upravljaju ekonomskim tokovima.
S druge strane u takvim sistemima ne može biti vladavine prava jer je ona u suprotnosti s autonomijom države - ona je ograničava. To ne znači da nema zakona, ali se oni primenjuju kako kome odgovara. A ako nema vladavine prava, imate mogućnost da pogodite svoje političke suparnike, možete dodeljivati različite preferencije - iz političkih ili drugih razloga. Tu se onda javlja protivrečnost između funkcionirajuće birokratije s jedne i nepostojeće vladavine prava s druge strane. To rađa korupciju - Vi na taj način pokušavate odluke administracije dovesti tamo gde Vam to odgovara. Zato je u takvim sistemima korupcija endemskog karaktera.
Što iz ove situacije globalnog kapitalizma proizlazi? Postoji li neko bolje, pravednije rešenje, neka mogućnost za "kapitalizam s ljudskim licem"?
Ti su procesi daleko odmakli, ali promene su moguće - ljudi su ipak akteri istorije. Trebalo bi na primer dekoncentrisati finansijski kapital. Trenutno je u SAD-u 90 odsto sveukupnog finansijskog kapitala u rukama 10 odsto stanovništva. To bi trebalo promeniti. Jedan od načina je omogućiti zaposlenima da povoljnije dođu do deonica firmi u kojima rade. To ne znači samoupravljanje, jer se radi o deonicama.
Druga je mogućnost da se daju poreske povlastice malim investitorima, a ne obratno, kao što je sada slučaj. No to je naravno dug proces, možda cele jedne generacije. Cilj je međutim da na kraju kapital bude diverzifikovan.
Osim toga bi trebalo pojačati značaj javnog obrazovanja da se ne bi stalno iznova reprodukovale međugeneracijske nejednakosti. Sada u SAD postoji faktički monopol bogatih na dobre privatne univerzitete. I na kraju bi u SAD trebalo uvesti javno finansiranje političkih kampanja.
Je li Kina na putu da zameni SAD kao glavnog igrača na svetskoj sceni, i ekonomski i politički?
U mnogim elementima Kina ima prednost, recimo kada je reč o koroni, ali ona još dugo neće zameniti Sjedinjene Države. Put je vrlo dug. Kina je puno siromašnija od SAD. Po glavi stanovnika društveni proizvod u Kini iznosi samo četvrtinu američkog. Ona ima više stanovnika pa je ukupno taj proizvod veći, ali per capita je Kina puno siromašnija.
Osim toga SAD imaju ogroman soft power - one su još uvek ideološki i idejni centar sveta. Nadalje, SAD je puno veća vojna sila - dok Amerika ima 800 vojnih baza širom sveta, Kina ima samo dve. I na kraju Amerika ima iza sebe ogromnu koaliciju, tu je NATO i zemlje koje su mu bliske, od Latinske Amerike do Ukrajine, a Kina nema saveznike, čak ima sve više rivala.
Razlika u moći je ogromna. Ali Kina se vrlo dinamično razvija i u nekim područjima vrhunske tehnologije je ispred SAD - recimo kada je u pitanju veštačka inteligencija, robotika, zelena tehnologija. Ona napreduje i kada je reč o svemirskoj tehnologiji. Ako se to tako nastavi sledećih 20-30 godina možda će se ta moć moći meriti sa SAD.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus tvrdi da Rusija proizvodi više oružja nego što joj je potrebno da nastavi svoju specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
U napadu Izraela u Libanu je danas ubijen važan pripadnik libanske islamističke grupe Džama islamija, bliske palestinskom Hamasu - rekli su libanski izvori i izraelska vojska.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Međunarodni sud pravde (MSP) saopštio je danas da će predsedavajući sudija Navaf Salam u utorak saopštiti odluku o slučaju Nikaragve protiv Nemačke zbog pružanja vojne pomoći Izraelu.
Premijer Škotske Hamza Jusaf insistirao je danas da neće podneti ostavku, nakon što je ugrozio svoj opstanak na vlasti odlukom da raskine koalicioni sporazum sa Škotskom zelenom partijom zbog sukoba oko borbe protiv klimatskih promena.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 22
Pogledaj komentare