Mnogi zaposleni koji su iskusili rad od kuće spremni su da se odreknu veće plate ili da daju otkaz ako bi morali da se vrate u kancelariju i ponovo rade kao pre pandemije korone.
Nikada ranije nijedan događaj nije za tako kratko vreme, tako sveobuhvatno i trajno promenio rad - kao pandemija korone.
Takozvani rad od kuće ili rad na daljinu postao je sastavni deo života miliona ljudi i promenio je ne samo koncept rada mnogih firmi, već je na putu da promeni i urbane sredine, posebno velike gradove.
To su glavni rezultati opsežne međunarodne studijeRad od kuće širom sveta sprovedene u 27 zemalja, među kojima je i Srbija. Studija u kojoj su anketirani zaposleni na puno radno vreme, sprovedena je u dva navrata, sredinom jula 2021. i početkom 2022, i pokazala je da se u svetu od kuće radi prosečno 1,5 dana sedmično.
Singapur ili Indija su na vrhu liste sa 2,4 i 2,6 dana u nedelji, dok je Nemačka blizu proseka s 1,4 dana. Sa samo 0,8 dana, Srbija se nalazi pri dnu liste, sa Južnom Korejom, Egiptom i Tajvanom.
Spremnost na manju platu i promenu posla - ako ne može da se radi od kuće
Više od polovine anketiranih kaže da su kod kuće bili produktivniji nego što su očekivali. A što pozitivnije zaposleni procenjuju svoju produktivnost u odnosu na očekivanja, tim više dana poslodavci nude za rad od kuće. Ta veza je utvrđena u svih 27 ispitanih zemalja. Takođe, utvrđeno je da su u zemljama koje su imale stroža pravila tokom pandemije, poslodavci omogućavali više dana za rad od kuće.
Međutim, posle pandemije mnogi poslodavci planiraju da svojim zaposlenima odobre manje radnih dana od kuće nedeljno: u proseku 0,7, a u Srbiji još manje, samo 0,3 dana.
Pritom radnici žele više da rade od kuće - širom sveta i u Srbiji u proseku 1,7 dana. Želje poslodavca i zaposlenih posebno se razlikuju u SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji, Brazilu, Singapuru i Egiptu.
Studija je pokazala da 2-3 dana rada od kuće zaposleni u proseku vrednuju kao pet odsto svoje plate. Odnosno, radije bi radili 2 do 3 dana od kuće, nego da dobiju povišicu u visini od pet odsto ili bi pristali da im se smanji plata za taj iznos. U Nemačkoj je taj procenat 3,7 odsto i time ispod proseka 27 zemalja.
U Srbiji su ljudi spremni da se odreknu čak 8,8 odsto plate kako bi mogli od kuće da rade polovinu radne nedelje. Veće vrednosti zabeležene su samo u Egiptu i Ukrajini.
U proseku je čak 26 odsto zaposlenih spremno da da otkaz ili da počne da traži novi posao, u slučaju da moraju svih pet dana da rade u firmi. U Velikoj Britaniji je to čak 42 odsto, a u Nemačkoj 32 procenta anketiranih zaposlenih.
Za Srbiju ne postoje podaci, jer je to pitanje postavljeno tokom ankete početkom 2022. koja tamo nije sprovedena. Sredinom jula 2021, u Srbiji je anketirano oko hiljadu stalno zaposlenih raznih zanimanja koji su imali opciju rada od kuće.
Zašto ljudi vole da rade od kuće?
Ušteda vremena i troškova kao i manje stresa u vezi sa saobraćajem na putu do posla su možda najočiglednija i najvažnija korist za zaposlene. Taj put u oba pravca u proseku traje 64 minuta - od 48 minuta u SAD i Srbiji, pa do 93 minuta u Indiji i 96 minuta u Kini.
Takođe se štedi na vremenu i troškovima doterivanja za posao. Rad od kuće pruža veću fleksibilnost u korišćenju vremena tokom dana i veću ličnu autonomiju. U proseku, to više cene žene od muškaraca - skoro u svim zemljama - kao i zaposleni s višim obrazovanjem.
Oni u braku takođe više cene opciju rada od kuće - posebno kada imaju decu mlađu od 14 godina. Pošto je vrednost pogodnosti rada od kuće neoporezovana, i na nju se ne plaćaju doprinosi, ona je vrednija za radnike koji zarađuju više.
Ali, možda je heterogenost razloga zbog kojih zaposleni žele da rade od kuće zapravo najznačajniji rezultat ispitivanja.
Zašto je pandemija korone toliko promenila uslove rada?
S obzirom na sada tako očigledne prednosti rada od kuće, autori studije se pitaju zašto se pre pandemije ta opcija vrlo malo koristila - samo 0,25 dana nedeljno prema podacima iz SAD? Dakle zašto se ta promena nije desila ranije i postepeno?
Podsetimo: prelazak sa farmi i zanatske proizvodnje na fabričke poslove koji je pratio industrijsku revoluciju odvijao se tokom otprilike dva veka. Prelazak sa fabričkog rada na pružanje usluga počeo je pre više decenija i još uvek traje.
Te tranzicije donele su veće promene kada se radi o novim veštinama i poslovnim operacijama, a njihova relativna sporost dala je mnogo više prostora za postepeno prilagođavanje.
Odgovor glasi: pandemija korone izazvala je jedinstveni eksperiment ogromnih razmera. On se odvijao istovremeno i doveo je do ogromne promene percepcije o izvodljivosti i produktivnosti rada od kuće.
Na primer, neka advokatska firma je mogla da eksperimentiše s radom od kuće pre pandemije. Međutim, tako nije mogla da se predvidi situacija kada sudovi i druge firme, uključujući i klijente, konkurentske advokatske firme, konsultante i ostali, takođe rade na daljinu.
Osim toga, sazreli su i preduslovi za rad od kuće: napravljen je veliki napredak u tehnologijama, infrastrukturi i proizvodima koji podržavaju internet, kao što su dvosmerne video-veze, klaud i druge oblici daljinske interakcije.
Iako su razbacani po mnogim studijama (uključujući i ovu), sada postoji mnogo dokaza da je pandemija podstakla i druge razvoje koji su pomogli da se pokrene trajni pomak ka radu od kuće: nova ulaganja kod kuće i unutar firmi koja olakšavaju rad na daljinu.
Tri opcije: kancelarija, rad od kuće i hibrid
Međutim, rad od kuće ne odgovara svima - kako zaposlenima tako ni poslodavcima.
Neki ljudi žele svakodnevne kontakte uživo s kolegama i vremenom će gravitirati ka firmama i organizacijama koje se pridržavaju radnih aranžmana od pre pandemije.
Poznato je da je Ilon Mask zahtevao da svi zaposleni u Tesli rade u kancelariji najmanje 40 sati nedeljno ili da se „pretvaraju da rade negde drugde". Mask vidi posebnu vrednost u vidljivom, fizičkom prisustvu zaposlenih na višim položajima i postavlja pitanje da li kompanije sa fleksibilnim radnim aranžmanima mogu da razviju nove proizvode.
Ali, mnoge od najproduktivnijih i najinovativnijih firmi na svetu rade na više lokacija, gradova i zemalja. Dakle, „razbacanost" radne snage sama po sebi ne smanjuje inovativnost i produktivnost. Takođe se pokazalo da decenijama raste geografska rasprostranjenost pronalazača koji sarađuju na patentima prijavljenim na primer u SAD. Sličan obrazac postoji i kada se radi o naučnim publikacijama.
Osim toga, nakon što je firma Spotifaj usvojila politiku „rada sa bilo kog mesta", stopa odlazaka radnika iz firme je pala za 15 odsto dok je istovremeno u celoj privredi SAD zabeležno naglo povećanje stopa otkaza od strane radnika.
I Džeremi Stopelman, Izvršni direktor IT firme Yelp je za to da svi rade na daljinu: „Interna istraživanja pokazuju veliko zadovoljstvo i kontinuiranu produktivnost naših prodajnih, proizvodnih i inženjerskih timova. Imamo takođe odličan pristup raznovrsnom fondu talenata.
Trenutno su uočljiva tri modela – isključivo rad u kancelariji, isključivo rad od kuće i hibrid oba – i razlikuju se među organizacijama, industrijama i zanimanjima. Pokazaće se da li će neki od tih modela postati dominantan.
Stopelman kaže zašto je protiv hibrida, odnosno kombinovanja rada i od kuće i u firmi: „To prisiljava zaposlene da žive u blizini kancelarije (područja s visokim troškovima). Takođe, zapošljavanje je ograničeno geografijom i morate da održavate nedovoljno iskorišćen kancelarijski prostor.“
Izazovi za velike gradove
I to nas vodi ka temi o uticaju rada od kuće na urbane sredine u kojima se najčešće nalaze sedišta firmi i organizacija koja mogu da koriste taj model: upozorenje glasi da se za gradove, a naročito one kojima se loše upravlja, povećanjem stope rada od kuće povećava rizik od pada prihoda, odnosno od lokalnih poreza.
S jedne strane, rad od kuće podiže atraktivnost života van grada, posebno za porodice s malom decom koje traže niže troškove stanovanja i bolje mogućnosti školovanja, ali i za starije i bogatije zaposlene koji žele mirniji život na većem prostoru. To dovodi do pada vrednosti nekretnina i stanarina u metropolama. Zauzvrat, time se olakšava život radnicima-početnicima koji bi mogli da se dosele u metropole i imaju koristi od mogućnosti koje nude veliki gradovi.
Osim toga, veliki gradovi obično imaju visoku koncentraciju komercijalnih aktivnosti - koja se takođe smanjuje zbog rada od kuće: na primer, hoteli, restorani, tržni centri su manje posećeni, ljudi manje koriste javni prevoz i taksije. U svakom slučaju, šire ekonomske i društvene posledice rada od kuće tek će se videti i razvijati - još mnogo godina.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Američka kompanija Koka-kola (Coca-Cola) odustala je od planirane prodaje lanca kafića Kosta kofi (Costa Coffee) nakon što tokom višemesečnog traženja kupca nije uspela da dobije ponude koje bi zadovoljile njena očekivanja.
Grad Smederevo izdao je Naftnoj industriji Srbije potvrdu prijave radova za izgradnju solarne elektrane snage 2.450 kW i pratećih objekata u Smederevu, a planirani početak radova je 15. januar.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Američki senator Lindzi Grejem, republikanac koji se zalaže za američku vojnu intervenciju u Iranu, izjavio je da su nedavni izveštaji prema kojima Donald Tramp ne želi da napadne Iran "potpuno netačni".
Nakon što su tenzije u Persijskom zalivu dostigle vrhunac, diplomatski pritisci arapskih zemalja i direktni kontakti između Teherana i Vašingtona zasad su odložili mogući američki vojni udar na Iran.
Rat u Ukrajini – 1.422. dan. Ruska vojska tvrdi da ukrajinske snage napuštaju svoje položaje u Harkovskoj oblasti, sa druge strane, Rusi tvrde da oni napreduju u svim pravcima u Ukrajini.
Mađarska predizborna kampanja se uveliko zahuktava, a populistički nacionalistički premijer Viktor Orban suočava se sa najtežim izazovom u svojoj 15-godišnjoj vladavini.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu biće održana večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, rečeno je za RIA Novosti iz somalijske misije u UN koja predsedava Savetom bezbednosti.
Glumac Kris Not je morao da se obratio pratiocima na Instagramu kako bi smirio buru oko komentara koji je uputio bivšoj koleginice iz serije "Seks i grad", Sari Džesiki Parker.
Sindikat estradnih umetnika izvođača oštro je osudio incidente na dočeku pravoslavne Nove godine u Čačku tokom koncerta Ane Bekute i zatražio da svim estradnim umetnicima i izvođačima bude omogućeno da nesmetano rade svoj posao uz blagovremenu zaštitu policije
Džon Hinkli Mlađi, čovek koji je pokušao atentat na bivšeg predsednika SAD Ronalda Regana, uveren je da je on razlog zbog kojeg je Džodi Foster postala lezbijka.
Naučnici koji stoje iza velikog novog istraživanja tvrde da je gotovo svaka osoba koja doživi srčani ili moždani udar prethodno imala bar jedan od četiri ključna faktora rizika — koje opisuju kao "rane znake" da bi moglo doći do komplikacija.
U Dubrovniku su u proteklom periodu zabeležena tri slučaja šuge, ali šef Službe za epidemilogiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo Miljenko Ljubić ističe da nakon toga nisu zabeleženi novi slučajevi ove zarazne bolesti kože.
U Beogradu je tokom druge nedelje ove godine, odnosno od 5. do 11. januara, epidemipološkim nadzorom utvrđeno da je 9.981 osoba obolela od akutnih respiratornih infekcija (ARI), a od oboljenja sličnih gripu bilo je 516 obolelih.
"Kliničku sliku ove respiratorne infekcije prate visoka temeratura, curenja nosa, kašalj, tečne stolice i odbijanje obroka", navela je načelnica pedijatrije DZ Savski venac, dr Marija Golubović.
Skup sećanja na nedavno preminulog muzičara Ljubu Ninkovića (1950-2026) održan je danas u Radio Beogradu u prisustvu članova porodice, prijatelja, saradnika i brojnih poštovalaca.
Studio New Line objavio je prvi tizer za horor film Mumija: Film Lija Kronina (Lee Cronin's The Mummy), reditelja i scenariste Lija Kronina, poznatog po uspešnom hororu Evil Dead Rise.
Ministry of Foreign Affairs called on all Serbian citizens currently in Iran to leave the country, and those planning to travel there to cancel their trips, due to deteriorating security situation and increased risk to personal safety in the Islamic Republic.
The Republic of Serbia allocates millions for the treatment of rare diseases, and in 2025 alone, more than 930 patients in Serbia were treated for rare diseases thanks to state funding.
Aleksey Sklyar (49), former Deputy Minister for Labor and Social Protection of the Russian Federation, was found dead in his villa in Moscow, Russian media report.
It appears that Iran has, for now, avoided U.S. military strikes after President Donald Trump eased his threats, and a senior Iranian official promised that there would be no executions of protesters, Bloomberg reported.
Komentari 8
Pogledaj komentare