Na nedavnom predstavljanju 13. Sive knjige NALED-a, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević navela je neke od trendova na tržištu rada.
Nepuno radno vreme: Da li ćemo se navići na praksu da radimo više poslova?
Kako je primetila ministarka, poraslo je angažovanje za nepuno radno vreme, ali je ono sa 10 odsto učešća kod nas i dalje manje nego u Evropskoj uniji, gde iznosi 19 odsto. To, dodala je, znači da i kod nas treba očekivati porast ovakvog načina angažovanja i pripremati se za isti. To će se uraditi kroz izmene zakona, a pre svega krovnog Zakona o radu, čije izmene, kako je najavila, valja očekivati u narednom periodu.
Predsednik Unije poslodavaca Srbije (UPS) Nebojša Atanacković kaže za B92.net da to nije neobično, budući da pad obima posla uzrokovan pandemijom dovodi do toga da više nije potrebno toliko angažovanje zaposlenih.
"Ipak, bolje je da više ljudi radi nepuno radno vreme, nego da se zaposleni otpuštaju", ocenjuje naš sagovornik.
Na pitanje da li to znači da bismo mogli da počnemo da se navikavamo na model rada koji je već duže vreme prisutan na Zapadu, a koji podrazumeva da jedan čovek radi dva ili tri posla da bi "dogurao do prvog u mesecu" - Atanacković odgovara potvrdno.
"Takva praksa zastupljena je u dosta bogatijim zemljama od naše, Amerika je poznata po tome", podseća on.
Sa druge strane, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) Ranka Savić kaže da sindikati nikada nisu bili za nepuno radno vreme.
"To radniku ne donosi ništa dobro. Ako vi radite četiri sata na jednom mestu, pa još četiri na drugom to nikada ne bude samo osam sati dnevno potrošenih na posao, već deset ili više - uračunajte tu transport s jednog mesta na drugo, pripremu za posao... Radnik je onda rastrzan", napominje ona.
Sagovornica našeg portala dodaje da je Međunarodna organizacija rada nedavno napravila analizu o broju izgubljenih radnih mesta, ali i radnih sati.
"Poslodavci u cilju prevazilaženja krize nastoje da skrate radno vreme, što znači i manje plate, a Međunarodna organizacija rada upravo je bila protiv toga", ističe Savićeva.
Rad od kuće
Sem toga, ministarka Kisić je poručila da je sve više onlajn angažmana, čitav niz poslova se radi od kuće što je posebno izraženo u doba kovida. Prema Atanackovićevim rečima, realni sektor (koji ne uključuje javna preduzeća) u tom smislu traži optimalno rešenje koje će zadovoljiti interese i zaposlenog i poslodavca.
"Gde god je bezbednije i efikasnije da se radi od kuće - tako se i radi. Uglavnom su tu u pitanju poslovi koji se tiču računovodstva, marketinga i sličnih sektora", tvrdi predsednik UPS-a.
To u priču uvodi i Vodič za bezbedan i zdrav rad od kuće koji je izradilo upravo pomenuto Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
"Da bismo regulisali jedan veoma važan segmet tog rada, ministarstvo je napravilo vodič za bezbedan rad od kuće", rekla je Kisić Tepavčević na predstavljanju NALED-ove Sive knjige.
Predsednica ASNS naglašava da je rad od kuće i dalje neregulisana oblast u Srbiji, te da on nije adekvatno definisan kroz Zakon o radu. Važeća regulativa poznaje "rad van prostorija poslodavca", ali prema njenim rečima, precizna prava i obaveze poslodavca i zaposlenog još nisu adekvatno zakonski propisana i zagarantovana.
"U tom smislu, ni ovakav Vodič nije doneo niša novo, to je sklop prepisanih zakona. I dalje ne znamo ko snosi troškove kada zaposleni kod kuće koriste svoj kompjuter, troše svoj papir za štampanje, troše struju... Da li su i kako radnici osigurani od povreda na radu? Načelno se kaže da jesu, ali kada krenete u isterivanje prava nailazite na 1.001 problem. Tu je i pitanje prevoza, toplog obroka...", nabraja ona.
Kao dobar primer poslovanja navodi kompaniju Fejsbuk koja, kako kaže, svakom zaposlenom koji radi od kuće daje dodatnih 1.000 dolara namenjenih za podmirivanje navedenih troškova.
"Takođe, kako očekivati od nekoga da obavlja posao od kuće kad, recimo, živi u garsonjeri u kojoj je njih četvoro ukućana? U Nemačkoj je donet poseban zakon o radu od kuće koji propisuje i novčanu nadoknadu za zakup stana u kojem se radi. Znate, poslodavci sada neretko za sve kao ispriku koriste krizu zbog pandemije", zaključuje Savićeva.
I zaista - u razgovoru sa više naših građana koji proteklih meseci rade od kuće dobili smo manje-više odgovore.
"Nikome ne pada na pamet da nam dodatno plati to što firmi štedimo račune za struju, grejanje, vodu, održavanje... Topli obrok nismo imali ni dok smo radili u kancelariji. Uz to, često se radi više i duže nego kad smo u firmi, nekako kao da šefovi izgube osećaj za to koliko radimo kad im nismo tu pred nosom i kad naš rad ne mogu bukvalno i da vide, pa nas dodatno zatrpavalju poslom. A rad uz decu i obeveze koje to donosi je posebna priča", ukratko bi mogla da se sumira reakcija naših čitatelja na pitanja koja smo im postavili na ovu temu.
Prvi čovek UPS-a podseća da se već godinu dana govori o nošenju maski, održavanju rastojanja i drugim merama, te da su tako mnoge firme uvele i podeljene smene (kako bi se smanjio broj ljudi u prostoru praktikuje se da određenim danima radi jedan zaposlen, drugim danima drugi).
"Vodič za bezbedan i zdrav rad od kuće je napisan, između ostalog, da bi edukovao poslodavca, ali on sam već najbolje zna da mu nije u interesu da se zaposleni razboli, tako da se propisana i preporučena praksa poštovala i pre objavljivanja Vodiča. Naravno, kultura poslovanja nikada nije svuda ista - imate razne firme sa raznim uslovima, ali ako poslodavac nešto nije ispunio, najjednostavnije rečeno - glup je onda, jer je to i u njegovom interesu", kaže Atanacković.
Sumirajući posledice pandemije, on navodi da naša privreda generalno nije pretrpela veliku štetu - prvenstveno zbog svoje strukture koja nije intenzivno industrijska, te da su drastično veće padove zabeležile razvijenije zemlje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
1521 - Urodjenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.
Meksički predsednik Andres Manuel Lopez Obrador izjavio je u četvrtak da su nasilne kriminalne grupe u zemlji i narko karteli u suštini "ljudi sa poštovanjem" koji "poštuju građane" i uglavnom se ubijaju međusobno.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe.
Američka filmska akademija od 2025. godine uvodi nova pravila. Već sada se zna da će 2025. godine dodela biti organizovana 2. marta. Nominacije će biti poznate 17. januara 2025. godine.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
The meeting of the President of the Assembly Ana Brnabić with representatives of parliamentary groups, political parties of national minorities and associations began in the Serbian Parliament.
This morning, the bus that the children from Tuzla Elementary School "Brčanska Malta" were going on an excursion, caught fire, the children are not in danger, while material damage was caused to the bus, the police announced.
President of the Provisional Authority of the City of Belgrade, Aleksandar Šapić, today announced elections for councilors in 17 city municipalities for June 2.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 10
Pogledaj komentare