Naime, u prvom kvartalu 2020. očekuje se i prva bušotina u crnogorskom podmorju kada će se znati da li u tom delu Jadranskog mora ima nafte i gasa, i kolike su rezerve.
Crna Gora je dala stranim kompanijama koncesije da traže naftu, pridružujući se tako drugim zemljama u jadranskom regionu koje odranije imaju naftne platforme.
Direktor crnogorske Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević kaže za DW da su koncesionari, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek, te grčka kompanija Energean, do sada obavili tzv. 3D geofizičko snimanje podmorja.
Tokom tog istraživanja otkrivena je najmanje jedna geološka formacija u moru u kojoj moguće ima nafte i gasa, i tu će se početi s bušenjem.
"Prva istražna bušotina biće van teritorijalnih voda Crne Gore, na oko 22 kilometra od obale, navodi Dubljević.
Istraživanje nafte i gasa u moru je, dodaje se u tekstu, neizvestan posao koji može da donese ogroman profit, ali može se desiti i da se ne nađe dovoljno nafte.
Do sada su Eni i Novatek u snimanje podmorja uložili čak šest miliona evra, a Energean 3,5 miliona. Ipak, tek nakon što se prva geološka struktura izbuši, znaće se kakva je perspektiva cele ove priče.
Potragu za naftom i gasom prate i protesti ekoloških organizacija u svim državama koje izlaze na Jadransko more. U Crnoj Gori su ekolozi krajem prošle godine održali i četvorodnevni protestni marš tokom kog su prepešačili celu obalu dugu skoro 300 kilometara. Cilj im je bio, kako su rekli, da alarmiraju javnost o štetnim posledicama tih istraživanja.
Mirsad Kurgaš iz mreže SOS za Montenegro za DW tvrdi da je čitav posao potrage za naftom i gasom obavijen velom tajne.
"Većina dokumentacije koja se tiče istraživanja nafte i gasa proglašena je državnom tajnom. Vi imate državne institucije kojima je to u opisu posla, a koje se ne oglašavaju, nego čak blagonaklono gledaju na to. Npr, Institut za biologiju mora je, kao jedina naučna institucija te vrste, 2003. godine, kad je vršeno identično istraživanje, bio protiv toga. Sada oni to podržavaju, pa su jedni od najodgovornijih za ovo stanje", smatra Kurgaš.
On tvrdi da druge zemlje polako napuštaju potragu za naftom na ovaj način i podseća na katastrofalne posledice izlivanja nafte u Patagoniji ove i u Meksičkom zalivu pre osam godina. Dodaje i da se Norveška tokom ove godine odlučila za radikalni zaokret u toj sferi, te da će odustati od naftnog rudarenja.
"U svetu ne postoji primer da su koncesije date tako blizu obali kao što je slučaj ovde", navodi Kurgaš i podseća da je Crna Gora podložna zemljotresima i da bi bušenje nafte u podmorju to samo pojačalo.
S druge strane, Dubljević kaže da u Jadranskom moru ima čak 1.500 istražnih bušotina i da ih je najviše u Italiji, a ima ih i u Hrvatskoj i Albaniji.
Kurgaš, međutim, ukazuje da naftne platforme nisu donele korist Italiji.
"Njihovo severno podmorje je ubijeno, a na jugu su morali da uvedu restrikcije u istraživanju, kaže ekološki aktivista i dodaje da će naftne platforme uništiti crnogorski turizam, inače glavnu privrednu granu u zemlji, jer turisti neće hteti da se kupaju na plažama s kojih se mogu videti platforme.
Dubljević, ipak, ukazuje da je Crna Gora jedina država na Jadranu koja ima turizam, a nema naftnu industriju, te da u Italiji, Hrvatskoj i Albaniji nema nikakvih problema zbog toga.
"U Grčkoj, takodje, imamo primer gde industrija nafte uspešno koegzistira s turizmom. Na svega pet kilometara od ostrva Tasos, koje je poznato turističko mesto, skoro 40 godina nalazi se naftna platforma", napominje Dubljević.
On otkriva i da eventualne platforme u crnogorskim teritorijalnim vodama neće ni biti instalirane bar još naredne tri godine, ali da ne moraju biti uopšte.
"Proizvodnja nafte i gasa ne vrši se samo putem platformi i sve češće se koriste tzv. brodovi-fabrike za skladištenje, proizvodnju i pretovar nafte i gasa, kao i podzemne instalacije koje nisu ni vidljive s obale", objašnjava Dubljević.
Ekolozi tvrde i da je ovo istraživanje pogubno ne samo za biljni i životinjski svet mora, već i za ukupno stanovništvo.
"Nemamo rezultate kako je ovo istraživanje uticalo na živi svet u moru. Međutim, iskustva naših ribara kažu da su ta istraživanja, odnosno tzv. seizmička bombardovanja, veoma štetna, jer prekidaju lanac ishrane u moru. Uništavanjem malih organizama u moru, poput planktona i račića, uništavate i lanac ishrane", upozorava Kurgaš.
Međutim, Dubljević navodi primer Norveške, koja je peti proizvodjač nafte u svetu, a primarna privredna grana joj je ribarstvo.
"To pokazuje da je moguće da industrija nafte koegzistira s ostalim privrednim granama. Iako su rizici od te vrste istraživanja minimalni, preduzete su sve mere zaštite i opreza. Zaštita životne sredine naš je apsolutni prioritet, naglašava Dubljević.
On objašnjava i da su tokom istraživanja, na brodovima bili prisutni eksperti koji su vršili monitoring parametara životne sredine, a koncesionari su u obavezi da plate bilo kakvu potencijalnu štetu, preko osiguranja.
"Tokom dosadašnjih istraživanja nisu registrovane promene koje bi mogle da ukažu na negativan uticaj 3D snimanja na biodiverzitet mora", zaključuje Dubljević.
Ako se pronađu nafta i gas u crnogorskom podmorju, država će u konačnom, uzimati između 62 i 68 odsto neto-profita. Planirano je i formiranje naftnog fonda, po uzoru na norveški koji je najbogatiji na svetu i služi kao novčana rezerva za buduće generacije. U naftni fond Crne Gore bi se slivao najveći deo potencijalnih prihoda od proizvodnje nafte i gasa, odnosno do 85 odsto, a novac bi se, kao u slučaju Norveške, dalje "oplođivao ulaganjem u akcije i štednjom.
I pored svega toga, ekolozi poručuju da će nastaviti da se bune.
"Imamo drastično ćutanje sistema u globalu, jer mi o ovome pričamo još od 2003, ali niko nas ne sluša. Mediji ne pišu često o ovome, a čak su se i neke nevladine organizacije ućutale. Mi ćemo nastaviti proteste i definitivno nema odustajanja", poručuje Kurgaš, a prenosi DW.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je radove na izgradnji obilaznice oko Gornjeg Milanovca koja će, kako je rekao, biti završena do kraja septembra, a koštaće oko 30,5 miliona evra.
Italija je ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona "Termo Group" - objavio je ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani.
Nemačkoj je potreban ekonomski preokret da bi zagaratovala svoj geopolitički položaj, rekao je nemački ministar finansija i predsednik liberalno-demokratske stranke FDP Kristijan Lindner.
Šef Agencije UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) Filipe Lazarini izjavio je da je u Pojasu Gaze u proteklih šest meseci ubijeno više dece nego u svim svetskim konfliktima u poslednje četiri godine ukupno.
Direktor Potočara Emir Suljagić, koji podržava Dobricu Veselinovića, tokom gostovanja u jednoj od emisija ponašao se krajnje sramno, a njegove izjave su zastrašujuće, prenose Novosti.
U Nemačkoj će sutra započeti prvo od tri suđenja grupi desničarskih teorietičara zavere, koji su planirali da sprovedu državni udar i svrgnu vladu u Berlinu, a njihov vođa je bivši vojnik Hajnrih XIII, princ Rojs.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Vest da kralj Čarls ima rak u februaru je potresla ceo svet, a ubrzo nakon toga govorilo se o tome šta će biti kad on premine. Sada je otkriveno i šta će se dogoditi sa kraljicom Kamilom.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 2
Pogledaj komentare