„Proleće je stiglo u naš kraj“. Nema deteta koje makar jednom za vreme svog školovanja nije pisalo sastav na tu temu. Ovo proleće Evropi, nažalost, donelo je mnogo više od buđenja prirode jer su probuđena i sećanja na proleće pre tačno četvrt veka i vest o eksploziji „Čerbobiljske nuklearne elektrane Vladimira Iliča Lenjina“.
Uzrok današnjih strahova nalazi se hiljadama kilometara istočnije, u zemlji čijim su starijim stanovnicima sredinom marta probuđene bolne uspomene na dva avgustovska jutra 1945. i atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki. Nedavna havarija japanske atomske centrale Fukušima izazvana katastrofalnim zemljotresom i cunamijem, uzdrmala je posredno čitav svet.
Protivnicima upotrebe nuklearne energije ovaj događaj kom se još ne nazire kraj i čije će se prave posledice tek videti dao je dodatni „vetar u leđa“. U čitavoj Evropi jedna od glavnih tema medija jeste potencijalna opasnost od preteće radioaktivnosti, ne toliko sa Dalekog istoka koliko iz neposrednog komšiluka. Na evropskom kontinentu, naime, aktivno je ukupno 195 reaktora.
U ovom trenutku, čini se kao da Evropa „pere ruke“ od nuklearne energije. Nemačka je tako već privremeno zatvorila najstarijih sedam od svojih 17 atomskih centrala. Iako kancelarka Angela Merkel kaže da nema sumnje u njihovu bezbednost, dodaje da je lekcija koju Nemačka treba da nauči iz nuklearne krize u Japanu - „što pre iz toga izađemo, to bolje“.
Evropska unija je prošle godine najavila ulaganje od čak hiljadu milijardi evra u naftovode, gasovode, solarnu tehnologiju i tehnologiju za energetske kapacitete vetra, čime planira da zadovolji svoje rastuće energetske potrebe. EU se već obavezala da do 2020. smanji emisiju štetnih gasova za 20 procenata, poveća obnovljive izvore energije za 20 procenata i podigne energetsku efikasnost.
Dugoročna politika, poput ove, strana je našoj zemlji. Iako nam ne manjka planova za trošenje milijardi evra u energetiku, još uvek nema nikakvih konkretnih pomaka u tom pravcu. Naprotiv. Srbija u korišćenju alternativnih izvora energije (vetra, sunca i biomase) skoro da nije ni na početku.
Koliko smo daleko „odmakli“ najbolje pokazuje sudbina jedine domaće fabrike biodizela. Ta fabrika Viktorija grupe, kapaciteta 100.000 tona, uopšte ne proizvodi biodizel već jestivo ulje. Razlog za to je, pored poskupljenja ulja, ponajviše nedostatak najavljenog zakonskog okvira o obaveznom korišćenju biodizela.
Kako je i energetska efikasnost praktično incidentna stvar u Srbiji, epilog bi mogla da bude ozbiljna nestašica struje. Struje koja se mora odnekuda nadomestiti. Tu na scenu stupaju zagovornici nukelarne energije.
U Srbiji, inače, već više od dvadeset godina postoji moratorijum na izgradnju nuklearki i učešće u nuklearnim projektima i biće na snazi bar do 2015. godine. Moratorijum je uveden nakon nuklearne nesreće u Černobilu i iako su se tokom godina pojavljivale ideje o njegovom ukidanju, do toga nikada nije došlo.
Uprkos tome, srpski zvaničnici pominju mogućnost učešća naše zemlje u izgradnji bugarske nuklearke Belene. U međuvremenu, privremeno je barem, pod uticajem Fukušime, i u Bugarskoj proglašen moratorijum.
Jedan od najpozvanijih stručnjaka na polju nuklearne energije kod nas, dr. Ilija Plećaš, naučni savetnik Instituta Vinča, kaže za B92 da će Srbiji u budućnosti nedostajati energija i dodaje da zbog toga „naša zemlja mora da preispita svoju energetsku budućnost ali ne za mandat sledeće vlade ili dve već za mnogo dalekosežniji period“.
On navodi da bi nuklearna energija mogla da bude pravi izbor i dodaje da Srbija treba da učestvuje u gradnji bugarske nuklearke, kao i da apsolutno treba ukinuti moratorijum i na gradnju atomskih elektrana u Srbiji.
Plećaš obrazlaže da je, sa stanovišta bezbednosti, „ako znamo da nas neposredno već okružuje dvadesetak atomskih centrala, potpuno svejedno da li ćemo graditi nuklearku ili ne“.
On, odbacujući navode o štetnosti nuklearnih elektrana po okolinu, kaže da se „mereći količine sumporne kiseline oko, na primer, termoelektrane ’Nikola Tesla’, može reći da se tamo događa jedanaest ekoloških katastrofa istovremeno“.
Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR), sa druge strane, smatra da Srbija treba da revidira svoj pristup energetici star više od pola veka. On navodi da bi ukidanje moratorijuma dovelo do još strahovitije i skuplje energetske zavisnosti, što bi za više decenija onemogućilo bilo kakvu realnu promenu u Srbiji.
„Nuklearna elektrana nam ne treba“, odlučno za B92 kaže Kalmar i dodaje da je jedan od najneprihvatljivijih stavova praktično prihvatanje tzv. „očiglednog nedostatka energije u budućnosti“ kao apsolutne i gotovo prirodne pojave i nedodirljive istine.
On kaže da su ogromni neiskorišteni potencijali energetske štednje i ulaganja u proizvodnju iz obnovljivih izvora energije ono oko čega treba da se lome koplja na izborima u Srbiji, „jer to je ono što će građani realno da osete“.
Kalmar dodaje i da „Srbija mora da bude jednom u svojoj istoriji napredna i da preuzme sve moguće korake da se pridruži grupi država koje će predstavljati uspešno, pokazno ostrvo zelene energije“.
Do 2020. Srbija želi da udvostruči proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Inače, trenutno se oko dve trećine energije dobija iz uglja, a oko 30 odsto iz obnovljivog izvora – velikih hidroelektrana. Ostali obnovljivi izvori (biomasa, solarna energija, vetar i geotermalna energija) učestvuju sa mizernih 0,7 promila.
Srbija ima potencijal da 55 odsto ukupne energije koju sama proizvodi dobija iz OIE. Najveći potencijali su u biomasi (49 odsto), a slede solarna energija sa 13 i vetar i geotermalna energija sa po četiri procenta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kompanija Tesla objavila je danas da će u petak na jedan dan zatvoriti svoju fabriku kod Berlina kada se očekuju demonstracije zbog planiranog proširenja proizvodnje.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
1502 - Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo) isplovio je iz španske luke Kadiz na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u Španiji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.
Proterivanje ruskog vojnog atašea iz Ujedinjenog Kraljevstva i potezi Velike Britanije usmereni na rusku diplomatsku misiju i nekretnine dobiće proporcionalan odgovor Moskve, najavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da mu je istakao mandat.
Kejt Bekinsejl uzvratila je onima koji su je kritikovali zato što ne izgleda "prikladno za godine" tako što je podelila svoje fotografije na kojima je neprepoznatljiva.
Proslavljeni američki muzički producent Stiv Albini, koji je radio sa velikanima rok scene, između ostalih sa grupama Nirvana i Pixies, preminuo je u 61. godini, preneli su danas svetski mediji.
Princ Hari je danas u katedrali Svetog Pavla prisustvovao proslavi 10. godišnjice Igara Invictus. Njegov otac bio je udaljen samo tri kilometra od njega, ali nije imao vremena da ga vidi.
Salo na stomaku, vrsta visceralnog sala koje se razvija u središnjem delu tela, može se akumulirati iz različitih razloga. Neki su van naše kontrole, ali neki se mogu sprečiti.
Briga o sebi je jedan od zadataka u kome uživamo i koji čini našu svakodnevnu rutinu. Tada biramo da radimo nešto specijalno za sebe, što će nam doneti osećaj zadovoljstva.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Serbian President Aleksandar Vučić and Chinese President Xi Jinping addressed the public after signing a joint statement and exchanging bilateral agreements, thus ending the official part of the visit.
Prime Minister of the temporary institutions of Pristina, Albin Kurti, said today that the government in Pristina will not accept the establishment of Community of Serbian Municipalities (CSM) as a condition for Pristina's admission to the Council of Europe.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
TikTok se suočava sa potencijalnom zabranom u SAD, a to pokušavaju da iskoriste druge platforme kako bi privukle influensere i, naravno, njihove fanove.
Muzičar i producent radio je sa Nirvanom, Piksiz i Pi Džej Harvi, a njegovi bendovi Šelak i Big Blek bili su među najuticajnijim alternativnim grupama 20. veka.
Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.
Komentari 17
Pogledaj komentare