Izbori u Turskoj: Erdogan posle pobede zapevao pristalicama, zemlja duboko podeljena

Oko 64 miliona stanovnika Turske izlazilo je na izbore dva puta u dve nedelje - posle 20 godina na vlasti, Erdogan ostaje na čelu zemlje.

BBC

Izvor: B92

Nedelja, 28.05.2023.

17:26

Izbori u Turskoj: Erdogan posle pobede zapevao pristalicama, zemlja duboko podeljena
TOLGA BOZOGLU/EPA-EFE/REX/Shutterstock

Pristalice Redžepa Tajipa Erdogana slavile su do duboko u noć nakon što je dugogodišnji turski predsednik obezbedio još pet godina na vlasti.

"Čitava nacija od 85 miliona je pobedila", rekao je Erdogan pristalicama ispred svoje ogromne palate u Ankari.

Ali njegov poziv na jedinstvo zvučao je neiskreno jer je ismevao protivnika Kemala Kilidždaroglua i kritikovao zatvorenog kurdskog lidera i LGBT zajednicu.

Lider opozicionog bloka Kilidždaroglu je priznao poraz, ali je rekao da su ovo bili "najnepošteniji izbori u poslednjih nekoliko godina".

Erdogan je proglasio pobedu i pre zvaničnih rezultata, kada je počelo i slavlje njegovih pristalica.

Jedna od prvih čestitki Erdoganu stigla je iz Moskve, od ruskog predsednika Vladimira Putina.

Opozicioni kandidat Kilidždaroglu dobio je većinu u najvećim turskim gradovima - Ankara, Istanbul, Izmir - a kritikovao je Erdogana da je mobilisao sva sredstva države protiv njega.

Erdogan je pobedio sa nešto više od 52 odsto glasova, na osnovu skoro potpunih nezvaničnih rezultata.

Skoro polovina biračkog tela u ovoj duboko polarizovanoj zemlji nije podržala njegovu autoritarnu viziju Turske.

Kilidždaroglu nije imao odgovor na dobro izvežbanu Erdoganovu kampanju, mada jeste trku učinio neizvesnom, izazvavši Erdoigana u drugi krug izbora što je prvi put od 2014.

Ali jedva da je smanjio prednost rivala iz prvog kruga, zaostavši za više od dva miliona glasova.
HANNAH MCKAY/REUTERS

Erdoganov govor pre više od 300.000 ljudi

Ogroman broj Erdoganovih pristalica u Ankari/PRESIDENTIAL PRESS OFFICE/Reuters
Erdogan je maksimalno iskoristio pobedu, najpre se obrativši pristalicama na krovu autobusa u najvećem turskom gradu Istanbulu, a kada je pao mrak usledilo je obraćanje na balkonu njegove palate masi ljudi u kojoj je bilo 320.000 pristalica.
MURAD SEZER/POOL/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Pogledajte kako je Erdogan zapevao pristalicama:
Ogroman broj Erdoganovih pristalica u Ankari/PRESIDENTIAL PRESS OFFICE/Reuters
"Nismo samo mi pobedili, pobedila je Turska", izjavio je on, nazvavši to jednim od najvažnijih izbora u turskoj istoriji.

Poraz protivnika je ismevao rečima "Ćao, ćao, Kemale" - skandiranjem koje su prihvatile i njegove pristalice u Ankari.

Osudio je pro-LGBT politiku opozicionog saveza, za koju je rekao da je u suprotnosti sa njegovim usredsređivanjem na porodične vrednosti.

Resul i Indži stoje ispred palate u Ankari i slave.

"On je čovek nacije, razvio je vojnu proizvodnju, infrastrukturu", kaže Resul za BBC i dodaje da je Erdogan jak lider za ceo region, ne samo za Tursku.

Njegove supruga Inci kaže da je Turska imala mnogo problema pre 20 godina.

"Ja nisam fanatik, mogla sam da glasam i za opoziciju da sam mislila da su jaki", kaže ona.
MURAD SEZER/POOL/EPA-EFE/REX/Shutterstock
SEDAT SUNA/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Erdoganu su pobedu čestitali i neki evropski lideri, među kojima francuski predsednik Emanuel Makron, mađarski premijer Viktor Orban, predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Protivkandidat Kilidždaroglu održao je vatreni govor, osuđujući autokratski režim aktuelnog predsednika i izbore koje je opisao kao "nefer".

"Znajte da ćemo se suprotstaviti poteškoćama koje nas čekaju", rekao je.

Oko 25 miliona građana Turske glasalo je za Kilidždaroglua, na čemu im je zahvalio uz glasno skandiranje publike.

Uprkos anketama koje su pokazivale da je Erdogan u zaostatku u prvom krugu, on je tada osvojio 49,52 odsto, dok je Kilidždaroglu dobio skoro 45 odsto glasova.

Izbori su održani u okolnostima rastuće inflacije i posledica koje su za sobom ostavili razorni zemljotresi.

Za šta se glasalo?

HANNAH MCKAY/REUTERS
Oko 64 miliona stanovnika Turske izlazi na izbore drugi put u dve nedelje.

Predsednik Turske, Redžep Tajip Erdogan suočava se sa opozicionim rivalom Kemalom Kiličdarogluom u drugom krugu izbora pošto nijedan od njih nije dobio 50 odsto glasova u prvom krugu.

Za razliku od prethodna dva puta kada je izabran za predsednika u prvom krugu osvajanjem više od polovine glasova, Erdoganu to ovog puta nije pošlo za rukom.

Mnoga istraživanja javnog mnjenja ukazuju da je njegov rival bio na putu da pobedi u prvom krugu, ali je Erdogan izraziti favorit u drugom krugu glasanja.

Troškovi života najveće pitanje izbora

MURAD SEZER/POOL/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Stanarina se u velikim gradovima utrostručila za godinu dana, inflacija je dostigla najviši nivo od 1998. godine, a cene energenata, osnovnih namirnica i prevoza najviše su porasle.

Milioni Turaka i dalje se bore sa posledicama razornih zemljotresa koji su 6. februara pogodili 11 gradova u toj zemlji i u kojima je stradalo desetine hiljada ljudi.

Vlada je pretrpela brojne kritike zbog kašnjenja u spasilačkim operacijama posle zemljotresa, zbog čega se predsednik Erdogan kasnije i izvinio.

Vlada je povećala javnu potrošnju, obećavajući veće penzije, više stipendije za učenike, kroz neke podsticaje za račune za energiju i veći pristup hipotekama sa niskim kamatama.

Ali mnoge Turke privlače obećanja opozicije da će smanjiti Erdoganova izvršna predsednička ovlašćenja, tesno izglasana 2017. godine, i da će vratiti parlamentarni sistem.

Još jedno važno pitanje za glasače je vladino postupanje sa kritikama na društvenim mrežama.

Oko 50.000 ljudi je tuženo za "klevetu predsednika" od kada je Erdogan preuzeo mandat 2014, podaci su Ministarstva pravde.

Kako je protekao prvi krug?

HANNAH MCKAY/REUTERS
Pošto su se u nedelju 14. maja birališta zatvorila, obojica kandidata su tvrdili da su na putu do pobede, ali obe strane su takođe podnosile žalbe izbornim telima povodom navodnih neregularnosti.

To je odložilo konačne rezultate do narednog jutra.

Opoziciona partija - Republikanska narodna partija (CHP) - podnela je žalbe zbog navodnog lošeg brojanja hiljada izbornih kutija i za predsedničke i za parlamentarne izbore.

Međunarodna monitoring grupa OEBS ukazala je na nekoliko propusta na izborima, ističući da Erdogan i vladajuće stranke imaju "nepravednu prednost".

U nedelju uveče, Erdogan je rekao pristalicama Stranke pravde i razvoja (AK) da veruje da će pobediti u drugom krugu.

Opozicioni lider Kemal Kilidždaroglu takođe se obratio pristalicama te noći i obećao pobedu u drugom krugu.

Izborne ankete su predviđale da će Kilidždaroglu biti bolji u prvom krugu, zbog čega su njegovi glasači na kraju bili razočarani.

Treći predsednički kandidat Sinan Ogan osvojio je 5.17 odsto glasova, a posle izbora pozvao je pristalice da glasaju za Erdogana u drugom krugu.

Održani su i parlamentarni izbori 14. maja, a koalicija okupljena oko AK osvojila je dovoljno mesta da oformi većinu u parlamentu u kome sedi 600 poslanika.

Erdogan: Više od 20 godina na vlasti

MURAD SEZER/POOL/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Od skromnih početaka, Erdogan je prerastao u političkog džina, vodeći Tursku tokom 20 godina i preoblikujući zemlju više od bilo kog njenog lidera još od vremena Mustafe Kemala Ataturka, koji se smatra ocem moderne republike.

Tokom 1970-ih i 1980-ih, Erdogan je bio aktivan u islamističkim krugovima, pridružujući se Partiji blagostanja.

Popularnost partije je rasla tokom 1990-ih, a Erdogan je kao kandidat ove stranke izabran za gradonačelnika Istanbula 1994. godine.

Ali taj mandat je ubrzano prekinut, pošto je osuđen za izazivanje rasne mržnje zbog toga što je javno čitao nacionalističku pesmu čiji stihovi kažu: "Džamije su naše barake".

Posle odsluženja zatvorske kazne od tri meseca, vratio se u politiku. Ali njegova partija je zabranjena zbog toga što je kršila stroge sekularne principe moderne turske države.

Osnovao Stranku pravde i razvoja (AKP), ukorenjenu u islamu, 2001. godine.

Već naredne godine AKP osvaja većinu u parlamentu i od tada vlada državom.

Kemal Kilidždaroglu: Opozicioni lider

SEDAT SUNA/EPA-EFE/REX/Shutterstock
Kemal Kilidždaroglu, koji je na čelu glavne opozicione Republikanske narodne partije (CHP) od 2010. godine, prvi put je u trci za predsednika države sa 74. godine.

Uspeo je da stranku učini privlačnijom, pokušavajući da se pomiri sa islamistima i odričući se starih vojnih pravila koje je partija imala.

Na lokalnim izborima 2019. godine, gradonačelnici su postali kandidati koje je on izabrao, i to i u Istambulu i u Ankari, gradovima koji su od simboličkog značaja za Erdogana.

Takođe je uspeo da ujedini i dobije podršku šest opozicionih partija - koje inače imaju malo toga zajedničkog.

Kilidždragou dolazi iz Alevi porodice - posebne islamske sekte i religijske manjine u pretežno sunitskoj Turskoj. Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: