Neki ljudi su neobično otporni na virus korona, pa naučnici sada istražuju njihove gene i krv u nadi da će pronaći Ahilovu petu pandemije.
Kao mladić, Stiven Kron je mogao samo bespomoćno da posmatra kako su njegovi prijatelji, jedan po jedan, umirali od bolesti koja nije imala ime.
Kada je njegov partner, gimnastičar Džeri Grin, 1978. godine teško oboleo od onoga što danas znamo kao AIDS, Kron je jednostavno pretpostavio da je sledeći.
Umesto toga, kada je Grin oslepeo i dok je virus HIV harao njegovim izgladnelim telom, Kron je ostao potpuno zdrav.
Tokom naredne decenije, desetine prijatelja i drugih partnera dočekali su sličnu sudbinu.
Imunolog Bil Pakston, koji je radio u Istraživačkom centru za AIDS Eron Dajmond u Njujorku i tražio homoseksualce koji su bili očigledno otporni na infekciju, otkrio je 1996. godine razlog zašto.
Kada je Pakston pokušao da u epruveti zarazi Kronove bele krvne ćelije virusom HIV-a, nikako mu to nije uspelo.
Ispostavilo se da je Kron imao genetsku mutaciju - koja se javlja kod otprilike jedan odsto populacije - koja sprečava HIV da se veže za površinu njegovih belih krvnih zrnaca.
Tokom naredne decenije, naučnici su razvili anti-retrovirusni lek nazvan "maravirok", koji je transformisao lečenje HIV-a oponašajući efekat ove mutacije.
Pokazao se presudnim u pomaganju u kontroli virusa kod zaraženih ljudi.
Kada je Kron preminuo 2013. godine u šezdesetšestoj godini, njegova priča ostavila je nasleđe koje se širilo izvan HIV-a.
Tokom protekle dve decenije, nadahnuo je potpuno novo područje medicinske nauke, gde naučnici nastoje da identifikuju "izuzetke" poput Krona, koji su ili neobično otporni ili podložni bolestima, i koriste ih kao osnovu za otkrivanje novih terapija.
Kao genetičar na Medicinskom fakultetu Ajkan u Njujorku, Džejson Bob je proveo veći deo protekle decenije proučavajući ljude sa neobičnim osobinama otpornosti na bolesti koje se kreću od bolesti srca do Lajmske bolesti.
Dakle, kada nas je pogodio prvi talas Kovida-19, njegov početni instinkt je bio da se zapita postoje li ljudi koje virus nije uspeo da zarazi.
"To me je samo nateralo da pomislim na Stivena Krona i da bi neko trebalo da potraži ove izuzetke u Kovidu", kaže on.
Bobova ideja bila je da pokuša i pronađe čitave porodice u kojima je više generacija patilo od teških slučajeva Kovida-19, ali je jedan pojedinac bio asimptomatski.
"Ako imamo celu porodicu na okupu, lakše je razumeti genetske faktore u igri i identifikovati genetske faktore koji stoje iza elastičnosti", kaže on.
U prošlosti je identifikovanje takvih porodica moglo potrajati godinama ili čak decenijama, ali savremeni digitalni svet nudi načine za dosezanje ljudi koji su bili nezamislivi na vrhuncu pandemije HIV-a.
Od juna 2020. godine, Bob sarađuje sa koordinatorima Fejsbuk grupa za pacijente sa Kovidom-19 i njihovom rodbinom, kao što je "Survivor Corps", kako bi pokušao da identifikuje porodice kandidata.
Takođe je stvorio onlajn platformu, gde svako ko je imao asimptomatski slučaj može da popuni anketu kako bi procenio svoju pogodnost za uključivanje u studiju otpornosti na elastičnosti Kovida-19.
Tokom narednih meseci, Bob se nada da će sekvencirati genome ljudi koji pokazuju znake otpornosti na Kovid-19, kako bi utvrdio postoje li neke uobičajene mutacije koje će im pomoći da izbegnu virus.
Ako je to slučaj, ovo može pružiti inspiraciju antivirusnim lekovima koji mogu zaštititi i od Kovida-19, ali i od budućih epidemija koronavirusa.
Već postoje neki tragovi.
Istraživači su utvrdili vezu između tipa nulte i rezus negativne krvne grupe i manji rizik od teške bolesti.
Ali dok naučnici pretpostavljaju da ljudi sa određenim krvnim grupama mogu prirodno imati antitela sposobna da prepoznaju neki aspekt virusa, precizna priroda veze ostaje nejasna.
Daleko od toga da je Bob jedini naučnik koji pokušava da razdvoji ono što čini izuzetke Kovida-19 jedinstvenim.
Majana Zac, direktorka Centra za istraživanje humanog genoma na Univerzitetu u Sao Paulu, identifikovala je sto parova, gde je jedna osoba dobila Kovid-19, ali njihov partner nije zaražen.
Njen tim ih sada proučava u nadi da će identifikovati genetske markere otpornosti.
"Ideja je da se pokuša otkriti zašto neki ljudi koji su jako izloženi virusu ne razviju Kovid-19 i ostaju negativni na serum bez antitela", kaže ona.
"Otkrili smo da je ovo očigledno relativno često. Primili smo oko hiljadu imejlova ljudi koji su rekli da su bili u ovoj situaciji."
Zacova takođe analizira genome dvanaest stogodišnjaka koji su samo blago pogođeni koronom, među kojima je i jedna 114-godišnjakinju u Recifeu za koju veruje da je najstarija osoba na svetu koja se oporavila od Kovida-19.
Iako je Kovid-19 posebno smrtonosan za starije generacije, stariji ljudi koji su izuzetno otporni mogli bi da pruže tragove za nove načine kako pomoći ugroženima da prežive buduće pandemije.
Ali dok su slučajevi izuzetne otpornosti posebno upadljivi za neke genetičare, druge mnogo više zanimaju odstupanja na drugom kraju spektra.
Tokom proteklih nekoliko meseci, studije ovih pacijenata već su dale ključni uvid u to zašto virus Sars-KoV-2 može biti tako smrtonosan.
Prošlog leta, Ćian Žang je došla na pregled kod zubara kada joj se zubar obratio i pitao:
"Kako to da neki ljudi završe na intenzivnoj nezi sa Kovidom-19, dok ga je moja sestra dobila, a nije ni znala da je pozitivna?"
Kao genetičarka koji radi na Univerzitetu Rokfeler u Njujorku, bilo je to pitanje na koje je Žangova bila posebno dobro pripremljena da odgovori.
Tokom poslednjih dvadeset godina, naučnici sa Rokfelera ispitivali su ljudski genom kako bi pronašli naznake zašto se neki ljudi neočekivano i teško razbole kada su zaraženi uobičajenim virusima od herpesa do gripa.
"U svakoj zaraznoj bolesti koju smo pregledali, uvek možete pronaći one koji se ozbiljno razbole jer imaju genetske mutacije zbog kojih su osetljivi", kaže Žang.
Kada je započela pandemija Kovida-19, ubrzo je postalo jasno da su stariji, posebno oni koji već imaju zdravstvene probleme, nesrazmerno pogođeni.
Ali naučnike sa Rokfelera više su zanimali neobični slučajevi, poput naizgled zdravih tridesetogodišnjaka koji su završili na respiratorima.
U aprilu su pokrenuli međunarodni projekat pod nazivom "Kovid Ljudski Genetski Napori", udružujući se sa univerzitetima i medicinskim centrima od Belgije do Tajvana sa ciljem identifikovanja uzroka.
Čak i dok je projekat počinjao, Žang je već imala krivca na umu.
Šezdesetih godina, naučnici su otkrili da naše ćelije imaju ugrađen alarmni sistem koji upozorava ostatak tela kada ga napadne novi virus.
"Kada virus uđe u ćeliju, zaražena ćelija stvara proteine koji se nazivaju 'interferoni tipa jedan' i koje oslobađa izvan ćelije", objašnjava Žang.
"Sve okolne ćelije primaju taj signal i posvećuju sve pripremama za borbu protiv tog virusa.
Ako je infekcija ozbiljna, ćelije će stvoriti dovoljno interferona tipa jedan koji se oslobađa u krvotok, tako da celo telo zna da je napadnuto."
Ponekad genetske mane znače da ovaj sistem ne funkcioniše.
Naučnici sa Rokfelera su 2015. godine identifikovali mutacije kod mladih, inače zdravih ljudi, što je dovelo do toga da su razvili tešku upalu pluća od gripa.
Mutacije su značile da odgovor na interferon nije postojao.
"Ako se alarm utiša, virus se može mnogo brže širiti i razmnožavati u telu", kaže Žangova.
Čini se da ovo takođe igra ulogu u tome što neke ljude čini neočekivano ranjivim na Kovid-19.
Niz naučnih radova objavljenih u septembru 2020. uporedio je devetsto osamdeset sedam ishoda - pacijenata sa Kovidom-19 koji su razvili tešku upalu pluća, mlađih ili starijih od pedest godina i bez ikakvih propratnih bolesti - sa asimptomatskim pacijentima.
Oko 3,5 odsto je imalo veliku mutaciju gena što im je onemogućilo da generišu interferonski odgovor.
Utvrđeno je da još deset odsto u krvi ima navođena antitela, poznata kao autoantitela, koja se vezuju za sve proteine interferona gde ih ćelije oslobađaju ili ih uklanjaju iz krvotoka pre nego što ostatak tela može da primi signal upozorenja.
Prema Ignaciju Sancu, stručnjaku za imunologiju sa Univerziteta Emori, ovo potvrđuje i druga otkrića koja ukazuju da autoantitela igraju ključnu ulogu u ozbiljnim slučajevima Kovida-19 isključivanjem sposobnosti tela da se brani od virusa.
"Postoje akumulirani dokazi da značajan deo pacijenata sa ozbiljnom bolešću stvara neobične količine i vrste autoantitela", kaže on.
Naučnici sa Rokfelera sada žele da koriste ove podatke za otkrivanje ljudi koji mogu imati nevidljivu ranjivost na Kovid-19, kao i druge respiratorne viruse poput sezonskog gripa ili nove pandemije koronavirusa.
Žang objašnjava da svako za koga se zna da ima genetsku mutaciju koja umanjuje njihov odgovor na interferon može da se leči interferonima tipa jedan, bilo kao preventivna mera ili u ranim fazama infekcije.
"Otkad smo uradili studiju, imali smo tri pacijenta u Parizu, koji su već znali da imaju ove genetske mutacije", kaže ona.
"Posle pozitivnog testiranja na Kovid-19, primili su injekciju interferona i sva tri ishoda su bila vrlo dobra. Nije bilo teške bolesti."
Oni takođe sarađuju sa bankama krvi širom sveta kako bi pokušali da identifikuju stvarnu prevalenciju autoantitela koja deluju protiv interferona tipa jedan u opštoj populaciji.
Ako postoji značajan procenat, onda bi se mogli razviti testovi koji mogu pregledati ljude kako bi saznali da li su nesvesno u mnogo većem riziku od virusne infekcije.
"Moramo da otkrijemo koliko ljudi hoda okolo sa ovim autoantitelima", kaže Žang.
"Zato što su mnogi ljudi u našoj studiji izgledali potpuno normalno i nisu imali drugih problema dok nisu dobili Kovid."
Ali izgleda da autoantitela i mutacije koje direktno blokiraju interferon čine samo oko 14 odsto neobično osetljivih pacijenata.
Za preostalih 86 odsto genetičari veruju da ranjivost proizlazi iz mreže genetskih interakcija koje na njih direktno utiču kada virus napadne.
"Samo mali broj ljudi se ozbiljno zarazi jer imaju mutaciju jednog glavnog gena", kaže Alesandra Renijeri, profesorka medicinske genetike na Univerzitetu u Sijeni.
"Većina pacijenata sledi složeniji model u kojem mnogi geni međusobno sarađuju, što dovodi do osetljivosti na ozbiljni Kovid-19."
Da bi to pokušali da razdvoje, naučnici sa Univerziteta u Edinburgu proučavali su genome dve hiljade sedamsto pacijenata u jedinicama intenzivne nege širom Velike Britanije i upoređivali ih sa onima zdravih dobrovoljaca.
Otkrili su da ljudi osetljivi na Kovid-19 imaju pet gena - povezanih sa reakcijom interferona i osetljivošću na upalu pluća - koji su ili zapanjujuće više ili manje aktivni od opšte populacije.
"Ova kombinacija znači da je virus u stanju da se lakše širi njihovim telom i veća je verovatnoća da će zbog toga naneti oštećenje plućima", kaže Erola Pairo-Kastinjera, jedna od genetičarki koja je vodila studiju.
Pairo-Kastinjera predviđa da će ovo znanje promeniti način u početnoj fazi lečenja koje će se nuditi pacijentima tokom budućih pandemija.
Konkretno, "baricitinib" - antiinflamatorno sredstvo koje se obično koristi za lečenje reumatoidnog artritisa, predviđeno je kao efikasan Kovid-19 tretman pomoću algoritama veštačke inteligencije u februaru 2020.
Poznato je da je efikasno u suzbijanju aktivnosti najmanje jednog od gena koji pokreću upalu pluća.
U decembru je kliničko ispitivanje pokazalo da kombinacija "baricitiniba" i antivirusnog "remdesivira" smanjuje vreme oporavka kod pacijenata sa Kovidom-19.
Naučnici iz Edinburga i sa Rokfelera sada žele da sprovedu još veće studije pacijenata koji su se pokazali iznenađujuće osetljivi na Kovid-19, kako bi pokušali da otkriju dalje genetske tragove o tome zašto virus može da napadne inače zdrave ljude.
Ovo može dati objašnjenja zašto se čini da oni sa krvnim grupama tipa A imaju veći faktor rizika od teške bolesti.
Proučavanje izuzetaka Kovida-19 takođe pruža uvid u druge glavne misterije pandemije, kao na primer zašto su muškarci znatno osetljiviji od žena.
"Ove studije dale su nam brojne ideje o tome", kaže Renijeri.
"Pokazale su nam koliko je važan odgovor na interferon. To je zanimljivo, jer posle puberteta muškarci doživljavaju porast testosterona, a testosteron je u stanju da smanji regulaciju svih gena interferona.
Dakle, za muškarce koji već imaju nedostatak u tim genima, ovo će ih učiniti daleko ranjivijim na virus."
Iako mnogi od ovih odgovora dolaze prekasno da bi u toku trenutne pandemije napravili veći pomak, razumevanje onoga što ljude čini neobično otpornima ili ranjivima gotovo će sigurno spasiti živote tokom budućih epidemija.
Kao što su nam pokazale epidemije Sarsa, H1N1, Ebole i Mersa u proteklih 20 godina, neizbežno je da se virusi i dalje prelivaju iz prirode, što čini utoliko bitnijim razvoj novih načina identifikacije onih koji su najugroženiji, i načine lečenja.
Imajući ovo na umu, studija koju je Majana Zac sprovela na stogodišnjacima otpornim na Kovid-19 nije skoncentrisana samo na Sars-KoV-2, već i na druge respiratorne infekcije.
Njen tim koristi matične ćelije za pretvaranje uzoraka krvi ovih stogodišnjaka u plućno tkivo, koje će zatim u laboratoriji zaraziti sa više drugih virusa kako bi utvrdili da li njihove genetske mutacije takođe nude zaštitu od ovih infekcija.
Ako je to slučaj, ovo bi potencijalno moglo doneti potpuno nove antivirusne lekove, baš kao i proučavanje belih krvnih zrnaca Stivena Krona pre tako mnogo godina.
"Naš cilj je da identifikujemo genetske varijante koje daju otpornost, ne samo na Kovid-19, već i na druge viruse ili loša stanja", kaže Zacova.
"Nadamo se da bi, ako prepoznamo zaštitne varijante i saznamo njihovu ulogu, mogli otvoriti nove puteve za lečenje."
Pogledate video o uticaju verskih lidera na vakcinaciju
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Direktor Potočara Emir Suljagić, koji podržava Dobricu Veselinovića, tokom gostovanja u jednoj od emisija ponašao se krajnje sramno, a njegove izjave su zastrašujuće, prenose Novosti.
U Nemačkoj će sutra započeti prvo od tri suđenja grupi desničarskih teorietičara zavere, koji su planirali da sprovedu državni udar i svrgnu vladu u Berlinu, a njihov vođa je bivši vojnik Hajnrih XIII, princ Rojs.
Direktor Potočara Emir Suljagić, koji podržava Dobricu Veselinovića, tokom gostovanja u jednoj od emisija ponašao se krajnje sramno, a njegove izjave su zastrašujuće, prenose Novosti.
U Nemačkoj će sutra započeti prvo od tri suđenja grupi desničarskih teorietičara zavere, koji su planirali da sprovedu državni udar i svrgnu vladu u Berlinu, a njihov vođa je bivši vojnik Hajnrih XIII, princ Rojs.
Ambasador Litvanije u Švedskoj, bivši šef litvanskog ministarstva spoljnih poslova Linas Linkevičijus, nagovestio je na društvenoj mreži Iks da Krimski most opet može biti meta napada.
Situacija na ratištu kod Donjecka se poslednjih dana zaoštrila, a ruske snage su uspele da potisnu Ukrajince i ugroze prvu liniju odbrane na istočnom delu fronta.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Vest da kralj Čarls ima rak u februaru je potresla ceo svet, a ubrzo nakon toga govorilo se o tome šta će biti kad on premine. Sada je otkriveno i šta će se dogoditi sa kraljicom Kamilom.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 1
Pogledaj komentare