Pet godina od kada se Srbija susrela sa najvećim prilivom izbeglica i migranata, pitanje njihovog slobodnog kretanja ponovo je otvoreno usred do sada najjačeg talasa epidemije korona virusa.
U međuvremenu, antimigrantski protesti u Srbiji su postali učestaliji, kao i kampanje protiv izbeglica i dezinformacije o njima na društvenim mrežama.
Procenjuje se da je od 2015. više od milion i po ljudi na putu do zemalja Evropske unije.
Prema podacima Komeserijata za izbeglice i migracije, početkom novembra je u Srbiji bilo više od 6.000 migranata u 19 centara, a još oko 1.200 van njih.
O pitanju njihovog boravka i kretanja u Srbiji oglasio se i novi ministar policije, Aleksandar Vulin.
"Nijedan migrant ne može da bude van kampova bez odgovarajuće dozvole", navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova od 25. novembra, objavljenog posle, kako kažu, rutinske policijske akcije sklanjanja migranata iz neformalnih skloništa, koja se svake godine sprovodi pred zimu.
Dok iz Komesarijata za izbeglice tvrde da im kretanje "nije ograničeno" i da je regulisano Pravilnikom o kućnom redu, iz nevladine organizacije Infopark koja radi sa izbeglicama i migrantima, kažu da u poslednje dve nedelje u praksi "primenjuju nova ograničenja kretanja".
"Prema informacijama koje imamo od naših timova na terenu i korisnika kampova, izdaje se smanjen broj dozvola, a druga ograničenja kretanja se primenjuju različito od centra do centra", kaže službenica zaštite u organizaciji Infopark Ivana Anđelković za BBC na srpskom.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanja BBC na srpskom.
Kako je regulisano kretanje izbeglica i migranata?
Prema ovom pravilniku, potrebno je da korisnici prijave odsustva duža od 24 sata.
Međutim, u pravilniku se izričito ne pominju kraća odsustva, poput odlaska u šetnju ili prodavnicu.
"Mama, živ sam!"
"Mi iz prakse znamo da njima za odlazak u prodavnicu ili šetnju do sada nije bila potrebna nikakva posebna saglasnost, oni se eventualno jave upravniku da izlaze iz kampa i to je sve", kaže pravnica Beogradskog centra za ljudska prava Sonja Tošković za BBC na srpskom.
Pored toda, ističe Tošković, u slučaju iregularnih migranata ne postoji javno dostupan pravilnik kojim se izričito reguliše njihovo kretanje.
Iz Komesarijata uveravaju da ovaj pravilnik u praksi važi "i za azilne i za prihvatne centre".
Iako se izlasci kraći od 24 sata do sada nisu prijavljivali, praksa je sada nešto drugačija, kažu iz Infoparka.
"U većini kampova je od pre dve nedelje potrebna dozvola za odlazak do grada", kaže Anđelković.
Kako su kampovi uglavnom van gradova i nema svuda prodavnice u blizini, to u praksi znači da pojedini korisnici kampova više ne mogu u prodavnicu - "kao u Vranju, gde se centri nalaze na oko pola sata hoda od grada".
Pored toga, pojašnjava Anđelković, ako je neko živeo na ulici pre dolaska u prihvatni centar, potrebno je da "provede dve nedelje u izolaciji zbog korona virusa, pre nego što može da zatraži dozvolu za napuštanje centra".
Na pitanja BBC na srpskom o ovim navodima iz Komesarijata nisu odgovorili do objavljivanja teksta.
Oni, međutim, navode da se "prilikom evidencije izlazaka migrantima izdaje potvrda o izlasku koja im važi 72 sata".
"Ne postoji diskriminacija po pitanju izdavanja takvih potvrda, ali je jasno da su odlasci kod lekara uvek prioritetni", kažu iz Komeserijata.
Ukoliko se migranti i tražioci azila ne vrate u centar duže od 72 sata, smatra se da je njihovo mesto upražnjeno, a za tražioce azila se postupak obustavlja.
U slučaju povratka, moraju ga pokrenuti ispočetka.
Šta omogućava izbeglicama i migrantima da borave u Srbiji
"Pravni sistem Srbije izbeglice i migrante deli u dve grupe - tražioci azila i iregularni migranti", objašnjava pravnica BCLjP Sonja Tošković.
Ona dodaje da su tražioci azila ljudi koji su izrazili nameru da ostanu u Srbiji i ušli u odgovarajući postupak pri državnoj Kancelariji za azil.
Dok čekaju odluku, oni su u obavezi da borave u jednom od pet centara za azil, koliko ih ima u Srbiji - u Banji Koviljači, Bogovađi, Sjenici, Tutinu i Krnjači.
"Podneta prijava za azil se smatra osnovom za njihov boravak u zemlji", ističe Tošković.
Ukoliko ne žele da stanuju u centru za azil tokom postupka, oni mogu zatražiti odobrenje da borave u privatnom smeštaju dok čekaju na odluku o azilu.
Svi ostali, koji nisu ušli u azilni postupak, smatraju se iregularnim migrantima.
Oni su za državu pravno nevidljivi, kaže Tošković.
"Oni nemaju zakonit osnov za boravak u Srbiji, a država ih toleriše u skladu sa međunarodnim konvencijama", objašnjava ona.
Iregularni migranti, dodaje, upućuju se u prihvatne centre gde "imaju pravo na privremeni smeštaj, hranu, vodu, medicinsku i druge vrste pomoći".
Prihvatni centri se smatraju tranzitnim centrima, što znači da se očekuje da će ljudi koji u njima borave, a nisu izrazili nameru da traže azil, eventualno migrirati dalje.
Kada dođu u prihvatne centre, iregularni migranti od Komesarijata za izbeglice dobijaju identifikacione kartice, koje služe kao potvrda da trenutno borave u određenom prihvatnom centru.
"Primer tragedije potvrdio vam je da su nesrećni ljudi identifikovani upravo po karticama izdatim u našim centrima.
"Inače bi ostali NN lica, i rodbina ne bi saznala njihovu tragičnu sudbinu i ne bi mogla da ih sahrani", ističu iz Komesarijata.
Da li su se pravila za kretanje promenila tokom pandemije?
Vanredno stanje, uvedeno u martu zbog korona virusa, donelo je nova pravila za ljude kojima je od marta do maja bilo potpuno zabranjeno da napuštaju smeštajne centre.
Kada je vanredno stanje ukinuto, Vlada je početkom maja pokušala da im zabrani kretanje posebnom Naredbom o ograničenju kretanja.
Naredba je ukinuta nepunih deset dana posle donošenja.
Pravni stručnjaci pozvali na ocenu ustavnosti ovog dokumenta, pa su vlasti bile primorane da odustanu od ovakvog pokušaja regulisanja kretanja tražilaca azila i migranata.
Prvi koraci mladića u Bosni koji je posle udara voza ostao bez nogu
Saopštenje, u kojem se kaže da će "svako ko prekrši zakon da naiđe na odgovarajuću reakciju MUP-a", zabrinjava nevladine organizacije jer, kako kažu, "nema nikakve nove uredbe, naredbe, niti bilo kakvog podzakonskog akta".
"Ni u jednoj zemlji ljudi ne mogu da borave u neformalnim naseljima i skloništima bez ikakvih dokumenata, jer to nije dozvoljeno, ali nas brine to što ne znamo kako tačno MUP planira da odgovori, pošto su zakonski moguće određene sankcije", ističe Tošković iz Beogradskih centra za ljudska prava.
Jedna od sankcija koja bi mogla da se primeni prema onima koji "ne budu imali odgovarajuće dozvole" je smeštanje Prihvatilište za strance u Padinskoj skeli, smatra Tošković.
Tu su smešteni svi strani državljani kojima je naređeno da napuste zemlju ili su dobili otkaz boravka ili zabranu ulaska, kao i oni kojima je izrečeno ograničenje kretanja u skladu sa Zakonom o azilu i privremenoj zaštiti.
Prilikom prijema imaju pravo na jedan telefonski poziv.
Oduzimaju im se mobilni telefon, novac i stvari koje po proceni nadležnih mogu predstavljati bezbednosni rizik.
Uz odobrenje upravnika, mogu primati posete i poštu, a pored odeće i obuće, sa sobom mogu poneti cigarete i knjige.
"Jedna od mogućih sankcija koja nas brine je i otkaz boravka", objašnjava Tošković.
Rohindža izbeglice: Odrastanje u najvećem izbegličkom kampu na svetu
Stranac koji dobije otkaz boravka u obavezi je da u roku od 72 sata napusti zemlju, a ako to ne uradi, država će pokušati da ga vrati u zemlju iz koje je došao na osnovu sporazuma o readmisiji - koji mora biti potpisan sa konkretnom zemljom.
"Međutim, moguće je i izricanje kazne u novčanom iznosu, a ko ne može to da plati dobija adekvatnu kaznu zatvora", ističe Tošković.
U uslovima pandemije, kaže, "nije verovatno da će ljudi biti vraćani na osnovu sporazuma o readmisiji", ali jeste verovatno da će biti sklonjeni sa ulica i "smešteni u centre".
"Komesarijat je saglasan sa stavom da migranti koji se nalaze u Srbiji treba da budu evidentirani i smešteni u prihvatne i centre za azil, jer je to za njihovo dobro, pogotovo imajući u vidu predstojeći hladni zimski period", kažu iz ove ustanove.
Oni dodaju i da su migranti "informisani o opasnostima od infekcije koronavirusom", te im je savetovano da se "što manje kreću i više vremena provode u centrima".
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je danas da će biti kandidat na evropskim izborima u junu nadajući se da će tako podržati svoju stranku Braća Italije iako neće preuzeti funkciju ako bude izabrana.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je danas da će biti kandidat na evropskim izborima u junu nadajući se da će tako podržati svoju stranku Braća Italije iako neće preuzeti funkciju ako bude izabrana.
Borbe na istoku Ukrajine su se pogoršale, a ukrajinska vojska se "povukla na nove položaje na najmanje tri mesta duž linije fronta", rekao je danas vrhovni zapovednik Oružanih snaga Ukrajine.
Trideset izraelskih rezervista padobranaca rekli su da se više ne osećaju sposobnim da obavljaju svoje dužnosti i da neće odgovoriti na poziv da se pripreme za predstojeću operaciju u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze, javio je izraelski Kanal 12.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Komentari 0
Pogledaj komentare