Još 12 berlinskih zidova postoji u svetu

"Vetar promena" nije zahvatio ceo svet a snažno mu odoleva još dvanaestak čvrstih zidova, od kojih su neki izgrađeni nakon prelomne 1989. godine.

Život

Izvor: B92

Utorak, 10.11.2009.

14:00

Default images

Dvadeset godina nakon rušenja Berlinskog zida, što je doprinelo ponovnom ujedinjenju Nemačke i padu komunizma u istočnoj Europi, "vetar promena" nije zahvatio ceo svet pa mu snažno odoleva još dvanaestak čvrstih zidova.

- Zapadna obala - betonski koridor

Gradnju osam metara visoke ograde od betona, bodljikave žice, čuvane senzorima, oružanim patrolama i "tampon zonama" širokim do 60 metara, izraelska vlada odobrila je 2002. godine, i do danas je dovršeno 58,3 posto. Međunarodni sud pravde je 2004. proglasio protivzakonitom tu ogradu koju Izrael smatra "sigurnosnom" u obrani od palestinskih napada. Za Palestince je to "zid apartheida" koji krši njihova ljudska prava i koji zapravo služi širenju izraelske teritorije.

- Severna Irska - sukob dve veroispovesti

Takozvane "mirovne linije" počele su nicati pre 40 godina u Belfastu kao privremena mera za sprečavanje sukoba između katoličke i protestantske zajednice. Iako su na pojedinim mestima do šest metara visoke ograde danas turistička atrakcija, one su simbol nasilja u Severnoj Irskoj, a zadnji delovi sagrađeni su prošle godine u Belfastu nakon napetosti između dve zajednice.

Saudijska Arabija - granica "high-tech"

Kako bi zaštitila svoju priredu, najmoćniju u Persijskom zalivu i najveće svetske zalihe nafte, Saudijska Arabija svoju 9000 km dugu granicu štiti najsavršenijom ogradom u svetu, delom fizičkim zidom, a delom high-tech nadzorom. Granica s Jemenom duga je 1500 km, a s Irakom 800 km. Granicu Saudijci štite fizičkim zidom, a u manje naseljenim područjima nadziru je sateliti, kamere, radari, elektronski senzori, izviđački brodovi i drugo.

Španske enklave Ceuta i Melilla - "vrata u Evropu"

Krajem 90-ih godina prošlog veka Španija je odlučila da podigne ograde oko svojih enklava Ceute i Melille kako bi sprečila veliki izbeglički talas iz Afrike. Razvukla je 8,2 km žičane ograde oko Ceute i 12 km oko Melille, a porast ilegalne imigracije razlog je što je svaki zid povišen za šest metara. U ograde su ugrađene infracrvene kamere, kontejneri sa suzavcem, senzori za buku i pokret i stražarski tornjevi.

Kipar - podeljeno ostrvo

Zid sagrađen nakon rata 1974.odine, na ničijoj zemlji, razdvaja tursku od grčke zajednice na sredozemnom ostrvu Kipru. Bodljikava žica duga je 180 km, a zelenu liniju nadziru mirovne snage UN-a. Godine 2003. granica je napokon ponovo otvorena i omogućila je pripadnicima dve zajednica komunikaciju nakon gotovo trideset godina razdvojenosti.

Pakistan-Iran - razdvojena zajednica pokrajine Balučistana

Iran je 2007. počeo graditi zid koji bi trebao sprečiti ilegalne aktivnosti kao što su krijumčarenje ljudi i robe i opijata. Međutim, neki tvrde da se tim zidom Iran štiti od ubacivanja islamističkih ekstremista. Zid bi nakon finalne izgradnje mogao biti 700 km dug i tri metra visok. Balučistanci žive s obe strane i zid razdvaja tu zajednicu.

Rio de Janeiro (Brazil) - granica siromaštva

Od početka godine vlasti grade zidove oko "favela", sirotinjskih sklepanih naselja na brežuljcima oko grada. Ukupno 13 favela biće opkoljeno betonom od 80 cm do 33 metra visine i 14 km dužine. Cilj je sprečiti sirotinju da širi svoja naselja u okolne šume parka Tijuce, u svetu jednog od najvećih prirodnih rezervata u gradskom okruženju. Prava je svrha getoizirati siromašne i zaštititi bogate nastanjene između favela i mora, tvrde kritičari, a neki navode da zid treba sprečiti i krijumčarenje droge.

Sjedinjene Američke Države - Meksiko, "operacija graničar"

Trećinu od 3200 km duge granice prema Meksiku američka vlada zaštitila je metalnim zidom, za što je potrošila 2,5 milijardi dolara kako bi sprečila ulazak ilegalnih imigranata iz Meksika i Srednje Amerike. Gradnja je počela 1991. godine, a 1994. SAD je pojačao nadzor "operacijom graničar". Meksičko udruženje za ljudska prava navodi da je zbog visokih temperatura u pustinji više od 5600 ilegalnih imigranata poginulo u pokušaju da pređe granicu. Zid je nova prepreka jer ima tri metalne ograde, prosečne visine četiri do pet metara.

Indija - Pakistan - nemirna granica

Zidovi, bodljikava žica i barikade protežu se polovinom od 2900 km duge granice između Indije i Pakistana. Indija je ogradu počela graditi krajem 80-ih godina prošlog veka u svojim državama Pandžabu i Radžastanu i namerava da je protegne duž cele granice kako bi se zaštitila od terorističkih napada. Granica u bogatoj pokrajini Kašmiru, zbog koje su dve susedne zemlje više puta ratovale, zaštićena je i velikim brojem mina i drugim tehnološkim napravama.

Granica između Severne i Južne Koreje - ostatak Hladnog rata

Demilitarizovana zona između Severne Koreje i Južne Koreje možda je najbolje čuvana granica na svetu. Pojas širok četiri i dug 250 km nastao je 1953. godine, kad su dve Koreje proglasile primirje u ratu u kojem je poginulo tri miliona ljudi. Čak i danas, uprkos pokušajima približavanja dvaju država, granica ostaje relikt Hladnog rata i simbol pritajene napetosti na Korejskom poluotoku.

Zapadna Sahara - "zid sramote"

Marokanci i narod Zahravi spore se zbog područja Zapadne Sahare od 1976. godine, kad se povukla do tada okupacijska španska vojska. Godine 1980. Marokanci su počeli izgradnju zida u pustinji, službeno radi odbrane od Fronte Polisario, političkog i vojnog pokreta koji želi nezavisnost od Maroka i autonomiju za Sahrawe. Dovršena 1987. godine, ograda je zbir od šest različitih obrambenih zidova dužih od 2700 km, podignutih od smese peska i kamena, bodljikave žice, rovova i mina. Udruženja za ljudska prava nazivaju ga "zidom sramote" zbog protivpešadijskih mina. Maroko tvrdi da je razminirao područje deaktiviranjem 65.000 mina.

Botsvana-Zimbabve - sanitarni zid

Sigurnosna ograda upoređuje se s onom na Zapadnoj obali, ali podignuta je u sanitarne svrhe. Oko dva metra visoka bodljikava žica proteže se duž 500 km kojom botsvanska vlada želi da spreči širenje slinavke i zaštititi svoja stada. Na hiljade grla bilo je usmrćeno zadnjih godina u Botsvani zbog širenja epidemija, što je velik gubitak za državu u kojoj je stočarstvo drugi izvor prihoda iza dijamanata. Zimbabve tvrdi da se ogradom susedna zemlja štiti od ilegalne imigracije iz Zimbabvea, teško pogođena hiperinflacijom i 90-postotnom nezaposlenošću. Ograda zapravo do danas nije pod naponom i nije velika prepreka imigraciji. Područjem prolaze i reke preko kojih stoka može prelaziti u drugu državu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

15 h

Podeli: