Intervju sa osnivačem Vikipedije

U današnje doba, Internet je postao najbolji način da se znanje stiče iz raznih oblasti, velika većina kvalitetnih sadržaja na Internetu se može naći besplatno. Internet je medij koga treba da simboliše sloboda komunikacije i razmene znanja a ne postoji bolje mesto za sticanje besplatnog znanja na Internetu od Vikipedije (Wikipedia). Veliko nam je zadovoljstvo da vam u rubrici Tehnopolis omogućimo da pročitate intervju sa osnivačem Vikipedije g. Džimi Velsom (Jimmy Wales-om).

Razgovarao: Dejan Bizinger

Tehnopolis

Izvor: B92

Utorak, 23.10.2007.

22:01

Default images

Vikipedija je za vrlo kratko vreme dostigla cifru od preko 2 miliona tekstova u svojoj bazi a sam sajt je među deset najposećenijih sajtova na svetu. Sigurno ste primetili da se zbog svog kredibiliteta, Vikipedija nalazi među tri rezultata na Guglu (Google-u) za one termine koji se nalaze u Vikipediji. Baš zbog toga Vikipedija je drugi po redu sajt koji dobija najviše poseta sa Gugla.

Kako ste došli na ideju da napravite besplatnu enciklopediju koju će uređivati korisnici enciklopedije? U početku ste imali drugačiji model, plaćali ste saradnike koji su unosili nove sadržaje ali ste shvatili da će vam na taj način trebati puno kako bi došli do baze tekstova koju ima npr. Britanika (Britannica).

Do te ideje sam došao posmatrajući rast pokreta slobodnog softvera (open source softvera). Po čitavom Internetu, programeri su radili zajedno na razvojima različitih projekata i to ustupali drugima na korišćenje...sve je ovo doprinelo razvoju sjajnog softvera koji stvarno pokreće Internet. Interesantna je činjenica da su svega 0.1% top Vikipedijanaca odgovorni za 44% a top 10% Vikipedijanaca za 86% sadržaja (broj prikaza strana) na Vikipediji. Zbog čega su ti korisnici toliko motivisani? Potrebno je vreme da se napišu svi ti tekstovi, a u pitanju je broj od preko 10 000 tekstova po korisniku.

Mislim da postoje dva razloga za ovo. Prvi je taj da je deljenje svetskog znanja u cilju činjenja dobrog dela vrlo inspirativno za ljude. Ali to nas dovodi samo do jedne tačke entuzijazma. Pravi razlog je ovaj drugi: izmena teksta po modelu vikija je zabavno! Ljudi zaista uživaju da sarađuju sa ljudima sličnih interesovanja kako bi napravili nešto korisno. Kako održavate sadržaj ažurnim i bez pogrešnih informacija koje mogu ostati neprimećene neko vreme? Da li tretirate svakog korisnika koji uređuje sadržaj na Vikipediji na isti način? Na primer, izmene top i običnih korisnika.

U nekim slučajevima, može da deluje da se sve izmene tretiraju na isti način. Ali u praksi, iskusni korisnici znaju jedni druge i rade zajedno kako bi nadgledali izmene novih korisnika. Naravno, sistem nije savršen i postoje poznati slučajevi grešaka na Vikipediji. Međutim, sistem radi u većini slučajeva prilično dobro i Vikipedija samo postaje bolja i bolja.

Da li dobijate dovoljno novca putem donacija u cilju održavanja i daljeg razvoja Vikipedije i Vikimedija Zadužbine?

Da, ne postoji problem što se tiče obezbeđivanja finansijskih sredstava iako moramo da nastavimo sa ozbiljnim prikupljanjem sredstava. Uveren sam u to da će nas javnost uvek podržavati u našoj misiji.
Neki ljudi smatraju da bi trebali da postavite reklame na Vikipediji i da taj novac iskoristite za donacije nerazvijenim zemljama u njihovoj borbi protiv gladi i bolesti. Vi ste to odbili. Zašto, da li mislite da bi Vikipedijanci imali nešto protiv reklama ako bi novac išao u humanitarne svhe?

Simpatičan mi je taj predlog iako se na kraju ne slažem sa tim. Smatram da i dalje postoje bolji načini za Vikipediju da pomogne zemljama u razvoju, drugačijim nego jednostavnim zarađivanjem novca od oglašavanja i njegovog doniranja. Moja vizija je dugoročna: Vikipedija nije fokusirana na sadašnjost ili sutrašnjicu već za vreme koje će doći za 100 godina.

Molim vas kažite nam koji su drugi projekti i aktivnosti Zadužbine Vikimedije.

Za mene, jedan od najuzbudljivijih projekata je predstojeća “Vikimedija Akademija” koja će se održati u novembru u Južnoafričkoj Republici. U ovom programu, okupićemo na jednom mestu Vikipedijance iz Južnoafričke Republike da podučavaju studente sa CIDA City Univerziteta da menjaju Vikipediju na njihovom jeziku.

Koliko ste zadovoljni sa aktivnostima Vikimedije Srbije?

Ja sam veoma zadovoljan aktivnostima Vikimedije Srbije. Mene interesuju složeni problemi jezika i kulture u Srbiji, Hrvatskoj i čitavoj ex-YU regije. Mislim da Vikipedija može da bude snažan faktor za jačanje mira jer ljudi rade zajedno na opštem cilju.

Da li postoje planovi da neko, poput kompanije Gugl (Google) kupi Vikipediju zato što bi se dobro uklopilo u njihov fokus?

Stvarno ne bi bilo lako Guglu da kupi Vikipediju zato što je Vikipedija u vlasništvu Zadužbine Vikimedija koja je neprofitno udruženje. Ne postoje planovi trenutnog borda da čak i razmotre bilo kakvu mogućnost prodaje Vikipedije.
Pored neprofitnog projekta Vikipedije imate komercijalni projekat po menu Vikija (Wikia). Kako ste zadovoljni sa dosadašnjim razvojem projekta? U medijima je bilo dosta reči o tome da želite da napravite bolji pretraživač nego što je Gugl, koji će biti zasnovan ne samo na tehnologiji već i na ljudskom faktoru.

Veoma sam zadovoljan Vikijom, koja proširuje koncept Vikipedije “ostatku biblioteke” sa preko 3 000 različitih projekata koji su u toku na preko 65 jezika.

Kao što ste spomenuli, imamo i projekat na razvoju pretraživača…. Koncept je da se napravi slobodno licencirani (open source) pretraživač koji neće biti nalik onom što ste do sada videli. Lansiraćemo test sajt u decembru kako bi ljudima dali ideju kako će izgledati pretraživač.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: