Penzije

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Sreda, 01.11.2006.

11:15

Default images

Koji su uslovi za sticanje prava na starosnu penziju po novom zakonu za osiguranika koji ima beneficirani radni staž (12 - 16) ?

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju osiguranik kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju snižava se zavisno od stepena uvećanja staža i to u ovom slučaju za svake četiri godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 16 meseci. Starosna granica može se snižavati najviše do 53 godine života.
Prema odredbi Zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji će se primenjivati od 01.01.2006. godine, smanjuje se uslov u pogledu godina provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, tako da će u ovom slučaju uslov za snižavanje starosne granice umesto svake četiri godine biti svake dve godine provedene na radnom mestu odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 16 meseci, s tim da se starosna granica i dalje može snižavati najviše do 53 godine života.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Da li omladinska zadruga ima obavezu da uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja obavljaju privremene i povremene poslove preko omladinske zadruge, a imaju navršenih 26 godina života?

Prema odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, lica koja u skladu sa zakonom obavljaju privremene i povremene poslove preko omladinske zadruge, a starija su od 26 godina jesu osiguranici zaposleni. Pošto je pitanje obveznika uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za ovu kategoriju osiguranika često različito tumačeno, odredbom Zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji počinje da se primenjuje od 01.01.2006. godine, precizirano je da se u ovom slučaju omladinska zadruga smatra poslodavcem, pa samim tim ima i sve pripadajuće obaveze, uključujući i obavezu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Da li nastupajuće podizanje starosne granice za starosnu penziju znači da će se u budućnosti povećati i starosna granica za porodičnu penziju

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji počinje da se primenjuje od 01.01.2006. godine, utvrđeno je postepeno podizanje starosne granice za sticanje prava na strosnu penziju za dve godine, počev od 2008. godine. Na isti način utvrđeno je i podizanje starosne granice za sticanje prava za porodičnu penziju, što znači da se starosna granica za sticanje prava na porodičnu penziju takođe podiže za dve godine, ali postepeno po pola godine na godišnjem nivou, počev od 2008. do 2010. godine.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Da li lice koje prima porodičnu penziju gubi ovo pravo ako se zaposli?

Prema odredbama Zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji počinje da se primenjuje od 01.01.2006. godine, korisniku porodične penzije koji stekne svojstvo osiguranika, odnosno koji se zaposli, obustavlja se isplata porodične penzije za vreme dok traje osiguranje. Ovim je precizirana obustava isplate porodične penzije, s obzirom da je to i do sada posredno prozlazilo iz odredaba sada važećeg Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Da li korisnik starosne penzije može da se zaposli?

Prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, nema smetnji da se korisnik starosne penzije ponovo zaposli. Naime, korisnik starosne penzije koji se zaposli na teritoriji Republike, odnosno obavlja samostalnu delatnost po osnovu koje je obavezno osiguran na teritoriji Republike, ima pravo po prestanku tog zaposlenja odnosno obavljanja samostalne delatnosti, na ponovno određivanje penzije ako je bio u osiguranju najmanje godinu dana, pod uslovom da su za taj period plaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. Napominjemo da se u ovom slučaju penzija ne obustavlja.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Da li zahtev za mirovanje uplate doprinosa za poljoprivrednike, mogu da podnesu i članovi porodice poljprivrednika?

Prema sada važećoj odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju zahtev za mirovanje osiguranja može da podnese samo osiguranik poljoprivrednik. Međutim odredbom Zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji počinje da se primenjuje od 01.01.2006. godine, utvrđeno je da ovaj zahtev mogu da, pored osiguranika poljoprivrednika, ovaj zahtev mogu da podnesu i članovi njegove porodice.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Da li majka troje dece sa upisanim posebnim stažom za treće dete, sa 33 godine staža i 53 godina života ispunjava uslove za starosnu penziju?

Odredbom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da se osiguraniku-ženi koja je rodila treće dete, po tom osnovu uračunava u poseban staž vreme u trajanju od dve godine. Ovo pravo dato je svim ženama osiguranicima koe su rodile treće dete, bez obzira kada su rodile, a ne samo kada je treće dete žena osiguranik rodila posle 01.06.1992. godine, kako je bilo utvrđeno ranijim propisima.

Međutim, ovde se radi o posebnom stažu koji nije staž osiguranja, jer nije proveden na radu, i nisu za to vreme plaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje što je uslov da bi se jedan vremenski period utvrdio kao staž osiguranja. Iz ovog razloga ovaj staž se ne uračunava u staž osiguranja koji je kao uslov potreban za sticanje prava na starosnu penziju. To znači da osiguranik-žena koja ima 33 godine staža osiguranja i 53 godina života ne ispunjava uslov za sticanje prava na starosnu penziju, jer je Zakonom utvrđeno da je, u ovom slučaju, uslov za sticanje prava na starosnu penziju za osiguranika-ženu 35 godina staža osiguranja i najmanje 53 godine života.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Da li lice koje nije obavezno osigurano može sebi da uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje?

Prema članu 15. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, lica koja nisu obavezno osigurana, mogu se uključiti u obavezno osiguranje i obezbediti prava iz ovog osiguranja pod uslovima, u obimu i na način predviđen ovim Zakonom. To znači da je potrebno da se lica koja nisu obavezno osigurana, obrate filijali fonda za penzijsko i invalidsko osiguranj zaposlenih prema prebivalištu gde će podneti zahtev za pristupanje obaveznom osiguranju i tom prilikom opredeliti se za jednu od izbornih osnovica na koje će mesečno plaćati doprinos po stopi od 22%. Napominjemo, da nije bitno da li je lice koje se uključuje u obavezno osiguranje po članu 15. Zakona, bilo u osiguranju pre podnošenja zahteva. Uslovi koji su potrebni za pristupanje obaveznom osiguranju prema članu 15. Zakona su da je lice starije od 15 godina i da u trenutku podnošenja zahteva nije obavezno osigurano u smislu navedenog Zakona.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Kada ću moći da ostvarim penziju stečenu u Sloveniji?

Početkom 2006. godine očekuje se početak pregovora sa Republikom Slovenijom u cilju zaključivanja Sporazuma o socijalnom osiguranju, iako je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije i Crne Gore, kao nadležni organ Državne zajednice Srbija i Crna Gora za vođenje pregovora i zaključivanje međunarodnih ugovora, do sada je više puta pokušalo da inicira održavanje pregovora.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

ašto se isplata porodične invalidnine u inostranstvu ne vrši svakog meseca?

Zbog složenog postupka pribavljanja i provere dokumentacije korisnika koji imaju prebivalište u inostranstvu (prikupljanje uverenja o mestu boravka i broju računa overenih od strane diplomatsko konzularnog predstavništva Srbije i Crne Gore, odnosno od inostranog državnog organa, i potvrda o školovanju dece) kao i obezbeđivanja deviza putem Narodne banke Srbije, isplatu invalidskih primanja korisnicima koji imaju prebivalište u inostranstvu nije moguće obavljati svakog meseca, već se ona za sada vrši dva puta godišnje.

U koliko, dođe do izmena u načinu i rokovima isplate korisnicima sa prebivalištem u inostranstvu blagovremeno ćemo vas upoznati sa tim.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Da li postoji mogućnost korišćenja prava na banjsko i klimatsko lečenje?

Odredbama člana 52. Zakona o osnovnim pravima boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca («Sl. list SRJ» broj 24/98, 29/98 i 25/00), propisano je da vojni invalid ima pravo na banjsko i klimatsko lečenje koje je neophodno kao nastavak lečenja od bolesti koje su propisom donesenim za izvršavanje ovog zakona predviđene kao indikacije za to lečenje. Banjsko i klimatsko lečenje, u smislu ovog zakona jeste lečenje koje je neophodno kao nastavak lečenja od bolesti koje su propisane kao indikacije za to lečenje.

Zbog nedostatka sredstava predviđenih budžetom od 1990. godine uopšte nije ostvarivano pravo na banjsko i klimatsko lečenje, te po zahtevima korisnika nismo bili u mogućnosti da postupimo.

O svim aktivnostima po pitanju ostvarivanja prava na banjsko i klimatsko lečenje, vojni invalidi će biti upoznati posredstvom nadležnih opštinskih organa za boračko-invalidsku zaštitu.

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Koji su uslovi koje pravna i fizička lica moraju ispunjavati kako bi osnovala privatnu ustanovu za smeštaj penzionera i drugih starih lica?

Zakonom o socijalnoj zaštiti i obezbeđivanju socijalne sigurnosti građana propisano je da druga pravna i fizička lica mogu osnivati ustanove za smeštaj penzionera i drugih starih lica ako imaju obezbeđen prostor, opremu i potreban broj stručnih i drugih radnika u skladu sa ovim zakonom, tj. pod istim uslovima koji važe za te ustanove kada ih osniva Vlada, opština, odnosno grad.

Bliži uslovi u pogledu prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih radnika propisani su Pravilnikom o bližim uslovima za početak rada i obavljanja delatnosti i normativima i standardima za obavljanje delatnosti ustanova socijalne zaštite za smeštaj penzionera i drugih starih lica (``Službeni glasnik RS``, br. 44/93, 60/93, 73/02, 66/03, 102/04 i 76/05).

Ustanova za smeštaj penzionera i drugih starih lica koju osniva drugo pravno i fizičko lice može početi sa radom i obavljati delatnost kada:
- ministarstvo nadležno za socijalna pitanja utvrdi da su ispunjeni uslovi za poč- etak rada i obavljanje delatnosti utvrđeni pomenutim Zakonom i Pravilnikom i
- obezbede dokazi o ispunjenosti uslova za poč- etak rada i obavljanje delatnosti utvrđeni drugim propisima (koji nisu u nadležnosti ovog Ministarstva).

Izvor: Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: