Prebacivanje srpskog internet domena sa „.yu” na „.rs” sa sobom nosi brojne promene u njegovom korišćenju. Domeni više neće biti besplatni, korisnici će imati pravo da zakupe više domena, a po prvi put će fizička lica i strani državljani imati pravo na njihovu kupovinu.
Autor: Marko Jevtić
|
Izvor: B92
Srpski internet domen „.yu” će do kraja godine biti promenjen na „.rs”, međutim web sajtovi neće automatski promeniti sufiks, a „.yu” domen će biti zamrznut i nastaviće da postoji još najviše dve godine. Umesto grupe volontera i entuzijasta sa beogradskog fakulteta, koji funckionišu pod nazivom YU NIC, upravljanje domenima preuzima Registar nacionalnih domena srbije (RNIDS).
Negde u toku jeseni RNIDS će od Međunarodne zajednice koja dodeljuje imena i brojeve (ICAAN) dobiti nadležnost za upravljanje „.rs” domenom, a onda će ceo proces biti ubrzan.
Najbitnija promena je da srpski domeni više neće biti besplatni, kao što je to bio slučaj do sada, već će se cena određivati na tržištu. RNIDS će potpisati ugovore sa ovlašćenim registrima za domene, odnosno kompanijama koje budu želeli da budi „dileri” domena.
Oni će kupovati pakete sa većim brojem domena po fiksnoj ceni, a onda će sami određivati cene za krajnje korisnike. Pretpostavlja se da će to uglavnom biti internet provajderi koji će možda i besplatno ustupljivati domene u okviru svojih hosting paketa. U svakom slučaju cena domena ne bi smela da pređe cenu “.com” i “.org” domena, koja se kreće oko deset dolara godišnje.
Kod „.yu” domena postojao je problem jer su ga mogli registrovati samo pravna lica iz Srbije, pa je tu bilo dosta improvizacija. Sada će domene moći da zakupe i i fizička lica, ali i strani državljani koji će jedino morati da navedu administrativni kontakt iz Srbije.
Korisnici će moći da poseduju neograničen broj domena, što do sada nije bio slučaj s obzirom da su bili ograničeni na samo jedan. Novina je i mogućnost registrovanja top level domena, odnosno sajtova koji će kao sufiks imati samo „.rs”, bez prefiksa „.co”, „.org” i sl.
Slobodan Marković, član Upravnog odbora RNIDS, za B92 kaže da će postojati prioriteti kada registracija bude počela.
„Tokom tih prvih par meseci mogućnost da registruju RS domene imaće grupe korisnika koje će imati prednosti, kao što su postojeći vlasnici ’.yu’ domena, državne institucije, vlasnici zaštićenih žigova, vlasnici poslovnih imena i sl.”, kaže Marković.
Vlasnici postojećih domena će morati da paze da u ovom periodu registruju „.rs” domen, jer će nakon toga svi preostali domeni biti u slobodnoj prodaji. Procedura registracije domena će biti maksimalno pojednostavljena, a olakšaće se i rešavanje sporova. Marković kaže da će se eventuelni sporovi oko domena rešavati arbitražom.
Kupovina i prodaja domena u svetu može biti veoma unosan biznis
„Uspostaviće se arbitraža, u skladu sa Zakonom o arbitraži, koja će biti jeftinija i kraća od sudskog procesa. Naravno strankama niko ne može da zabrani da odu na sud, ali će ova arbitraža biti brže sredstvo, slično kao kod rešavanja sporova kod ‘.com’ i ’.net’ domena”, kaže on.
Trenutno ima 35 hiljada „yu“ domena, a Marković predviđa da bi za godinu dana mogli da imamo i oko 150 hiljada domena, jer će sada oni konačno biti u slobodnoj prodaji, pa se može očekivati da će veliki broj stranih firmi rezervisati neke domene.
Na internetu postoji oko deset miliona nemačkih „.de”, dva miliona francuskih „.fr” i oko jedan milion italijanskih „.it” domena. EURid je za godinu dana prodala 2,5 miliona „.eu" domena, čime je „.eu" postao sedmi najpopularniji sufiks u svetu, a treći u Evropi posle nemačkog „.de” i britanskog „.uk”.
Kupovina i prodaja domena u svetu može biti veoma unosan biznis, dok se kod nas tek očekuju neki pomaci.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Savezni apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država vratio je sporove koji su doveli do ukidanja većine carina predsednika SAD Donalda Trampa Trgovinskom sudu SAD, koji bi trebalo da utvrdi postupak za povraćaj više od 130 milijardi dolara uvoznicima.
Predsednik Rusije Vladimir Putin sastao se danas u Kremlju sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom sa kojim je, pored ostalog, razgovarao o saradnji u oblasti energetike i naveo da Moskva ostaje pouzdan dobavljač energenata.
Švedska centralna banka preporučila je svim odraslim građanima da kod kuće čuvaju gotovinu dovoljnu za kupovinu hrane, lekova i drugih potrepština za nedelju dana.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da pitanje obnove naftovoda Družba, oštećenog u ruskim napadima, ima ne samo tehničku već i političku dimenziju i da smatra da se ne isplati popravljati oštećeni naftovod.
Talasi napada bespilotnim letelicama koje lansira Islamska Republika stavljaju pod ogroman pritisak odbranu Sjedinjenih Država i njihovih saveznika od Bahreina do Ujedinjenih Arapskih Emirata, ubrzano trošeći zalihe naoružanja.
Dok svet strahuje od globalnog rata, a tenzije se šire od Grenlanda do Šri Lanke, švedske oružane snage odlučile su da sprovedu značajnu modernizaciju i nabavku nove opreme. Tako je za nešto manje od devet miliona evra kupljeno 900 novih muzičkih instrumenata.
Već ogroman zadatak Evrope da ponovo napuni skladišta gasa za narednu zimu iznenada je postao mnogo rizičniji i znatno skuplji, jer posledice američko-izraelskog rata protiv Irana remete proizvodnju i isporuke LNG-a, dodatno stežu ponudu i podižu cene.
Rat u Ukrajini – 1.471. dan. Tri osobe su lakše povređene noćas u ukrajinskim napadima na rusku Saratovsku oblast, saopštio je načelnik oblasti Roman Busargin.
Nastavljeni su vazdušni udari na Bliskom istoku. Generalni sekretar NATO Mark Rute kaže da obaranje balističke rakete koja je išla ka Turskoj ne predstavlja neposredan razlog za aktiviranje člana pet.
Dnevne novine u Srbiji za petak, 6. mart 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je, povodom rođendana, čestitke brojnih svetskih zvaničnika, među kojima su predsednik Italije Serđo Matarela i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko, kao i ministar nacionalne odbrane Grčke Nikos Dendijas.
Finska vlada planira da ukloni pojedina ograničenja u vezi sa nuklearnim oružjem, omogućavajući njegovo unošenje, transport i posedovanje u cilju jačanja odbrane i integracije u NATO, saopštio je danas ministar odbrane Finske Anti Hakanen.
U Srbiji je porastao broj slučajeva oboljenja sličnih gripu tokom prethodne nedelje, saopštio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", ali dodaju da je nizak nivo kliničke aktivnosti gripa.
Srce pamti sve stresove, brige, načine i tempo života. U emisiji "Zdrava nacija" o savremenoj kardologiji i prevenciji govorio je čovek koji je ceo svoj radni vek posvetio srcu, prof. dr Milovan Bojić, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
Vlada SAD je na zvaničnom X kanalu Bele kuće "demonstrirala" kako vojska izvodi operacije bombardovanja, i to snimcima iz video igre Call of Duty: Modern Warfare III.
Prekid internet konekcije u Iranu sada traje više od 120 sati, a povezanost u zemlji je svedena na oko jedan odsto uobičajenog nivoa, saopštila je nezavisna organizacija za praćenje NetBlocks.
Upotreba jeftinih dronova za jednokratne napade postaje sve važniji element ratovanja. U napadima na Iran, SAD su prvi put u borbi koristile ovakve dronove, a Teheran to već dugo primenjuje, pre svega kroz model Shahed-136.
Popularna aplikacija za razmenu poruka Telegram objavila je veliko martovsko ažuriranje koje donosi niz funkcija usmerenih na veću privatnost, ali i bolju organizaciju unutar grupa.
Volkswagen razmatra proizvodnju vojnih vozila u svom pogonu u Osnabriku, a u strogoj tajnosti su već razvijena dva prototipa vojnih vozila zasnovana na Volkswagenovim modelima Amarok i Crafter.
Od početka godine na putevima u Srbiji poginulo je 15 pešaka, što znači da je svaka treća žrtva saobraćajnih nesreća upravo pešak, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
U periodu od 9. do 15. marta biće sprovedena međunarodna akcija pojačane kontrole saobraćaja, usmerena na otkrivanje prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa i nepropisnog prevoženja dece u vozilu.
Nekadašnje ambicije iz ere Serđa Markionea da Alfa Romeo proda 300.000 vozila godišnje nikada nisu ostvarene. Najuspešnija godina u istoriji bila je 1990, sa 223.643 isporuke.
Komentari 39
Pogledaj komentare