Automobili

Utorak, 04.07.2006.

22:48

Rađanje giganta, zagađivači planete i svetski Logan

Da li je na pomolu rađanje svetskog giganta autoindustrije kao još jednog deteta globalizacije? Da li su automobili najveći zagađivači životne sredine i glavni krivci za globalno otopljavanje, i da li je Dacia “francuska Škoda”?

Piše: Aron Arvai

Izvor: B92

Default images

Rađanje giganta?

Poslednjih dana ceo poslovni svet bruji o jednoj iznenadnoj vesti koja bi mogla da predstavlja veliku prekretnicu u auto industriji. Čini se da je na pomolu nova velika alijansa, ovog puta između General Motorsa sa jedne, i Renault-Nissana sa druge strane.
Sve je počelo 30. maja kada je direktoru GM-a Ricku Wagooneru stiglo pismo u kome poznati milijarder Kirk Kerkorian, inače vlasnik 9.9 % i najveći pojedinačni akcionar GM-a, predlaže da se oformi grupa koja će odmah ispitati mogućnosti prodaje manjinskog paketa akcija Renault-u.  Pretpostavlja se da je u pitanju 20% vlasništva GM-a za koje bi Renault trebao da plati oko 2,6 milijardi eura. Na ovaj način bi se stvorio novi automobilski gigant koji bi prema procenama vredeo oko 100 milijardi dolara.

Iznenađenje ne dolazi toliko od strane Renaulta, čiji šef Garlos Ghosn je pre nekoliko meseci bio u pregovorima sa Fordom oko pontencijalne kupovine Volvo-a,  koliko od strane GM-a i Kerkoriana lično koji su očigledno videli mogućnost da na ovaj način preteknu konkurenciju. Da podsetimo da su i Ford i GM već duže vreme u finansijskim nevoljama i da su svakako i jedni i drugi zainteresovani za ovakvu finansijsku inekciju.
Stručnjaci pozivaju na oprez kod ulaska u ovaj posao. Prema mišljenju većine najviše može da izgubi Renault koji je upravo dovršio restruktuiranje i stabilizaciju Nissana i sada se okrenuo rešavanju svojih nagomilanih problema. Ukoliko se potez pokaže kao dobar 2,6 milijardi eura bi mogli donesu prevagu i povedu GM putem oporavka, a sa druge strane omoguće Renaultu da u jednom jedinom potezu stigne evropsku konkurenciju i obezbedi sebi izvanredne pozicije na američkom tržištu koje se danas, uz kinesko, smatra za najunosnije.

Ko zagađuje planetu?

Već više od dve decenije političari automobilskoj indusrtiji nameću nove i sve rigoroznije propise o emisiji izduvnih gasova. Osim zadovoljavanja zakonom nametnutih normi, takođe smo u poslednje vreme svedoci velikih napora koje ta ista industrija ulaže u alternativne vrste pogona kao što su: hibridni pogon, elekrični pogon, gorivne ćelije, motori sa unutrašnjim sagorevanjem pogonjeni vodonikom ili alkoholom, kao i razni drugi više ili manje poznati i uspešni istraživački poduhvati na tom polju. Posmatrajući ovaj tihi rat između zakonodavaca i proizvođača, lako se stiče utisak da su jedino automobili ti koji zagađuju našu planetu gasovima staklene bašte. Prosto da običan čovek oseti grižu savesti što uopšte koristi automobil.
Istraživanja u Velikoj Britaniji su međutim pokazala sasvim drugačiju sliku. Samo pet najvećih zagađivača: EON UK, RWE NPower, Drax, Corus i EDF ispustili su u vazduh tokom 2005. godine više od 100 miliona tona ugljendioksida. U isto vreme procenjuje se da je oko 26 miliona automobila koliko se vozi na ostrvu ispustilo u vazduh približno 91 milion tona istog gasa.

Najveći pojedinačni zagađivač EON UK sam je proizveo 26,4 miliona tona ugljendioksida što je više nego što je u prošloj godini proizvela, na primer cela Hrvatska. Zanimljiv detalj je činjenica da EON UK proizvodi električnu energiju koja bi jednog dana trebala da pokreće „čiste“ automobile.

Među velikim zagađivačima u Velikoj Britaniji još se nalaze Tesco, Walkers, Ford, Unilever, Kellogg's, Allied Bakeries, Nestle i Cadbury Trebor Bassett koji proizvode više od 100.000 tona ugljendioksida godišnje.
Naravno da sve ove pesimistične cifre ne umanjuju obavezu proizvođača automobila, kao i nas njihovih korisnika, da čine sve što je u njihovoj moći da sačuvaju životnu sredinu. Problem očigledno leži u tome što se na ovaj način pažnja javnosti skreće sa velikih industrijskih zagađivača koji bespoštedno uništavaju prirodu. Posve je jasno da dokle god najveći zagađivači ne budu najodgovoniji pred zakonim, sav trud nas pojedinaca ostaje uzaludan.

Proizvedeno više od 250.000 Logana

29. maja ove godine sa proizvodne trake u Rumuniji sišla je 250.000 Dačija Logan. Bez obzira na oprečna mišljenja vezana za ovaj automobil koji je postao bestseler i na našem tržištu, smatramo da je ovo svakako hvale vredan rezultat.

Iako smo se fenomenom Dacija Logan već bavili, smatramo da neke brojke vredi izneti još jednom.

Logan je svetski automobil u pravom smislu te reči. Osim u Rumniji proizvodi se u Rusiji gde je od aprila 2005. godine napravljeno 25.000 komada. Van Evropskog kontinenta proizvodnja se obavlja u Kolumbiji i Maroku, ove godine počinje sa radom fabrika u Iranu, a u 2007. godini fabrike u Indiji i Brazilu.
Prvobitno je Logan zamišljen i dizajniran da zadovolji potrebe kupaca u siromašnijem delu sveta koji žele mnogo, a mogu da plate malo. Nakon kraćeg premišljanja u Renaultu (pod čijim okriljem posluje Dačija) je doneta odluka da model krene u prodaju i na zapadnoevropskom tržištu.

Danas se Logan prodaje u 42 zemlje na svim kontinentima. Od 267.000 komada koliko je prodato od septembra 2004., čak 76 % plasirano je upravo na evropskom tržištu (od toga čak 56 % u zapadnoj Evropi). 10 % u Rusiji, po 5 % u Turskoj i zemljama Magreba i 4 % u ostataku sveta.

Da se ovaj brend vodi mudro dokaz su i pravovremeno proširanje game motora sa dizelašima, kao i najava novih oblika karoserije kao što je Logan Steppe koji je kao koncept automobil mogao da se vidi na nekoliko sajmova ove godine. Veoma je verovatno da nas u Dačiji očekuje još jedno istočnoevropsko čudo slično onome koje je VW napravio sa Škodom.
Nasuprot tome, u Srbiji Zastava i dalje stagnira, prodaja modela 10 je ispod očekivanja, a mi oplakujemo svoju sudbinu i krivimo ratove, sankcije, bombardovanje, zavere i svašta drugo. Jedina nada leži u do sada nepotvrđenim informacijama prema kojima će Zastava u saradnji sa Fiatom proizvoditi model sličan Loganu namenski projektovan za tržišta zemalja u razvoju. Niko još tačno ne zna šta se krije pod šifrom D200 kako glasi fabrički naziv ovog modela mada je, kako smo uspeli da saznamo, vrlo verovatno u pitanju Fiatov model Albea. U svakom slučaju ovo za Zastavu predstavlja još jednu, po ko zna koju “poslednju šansu”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: