Žele da prevare smrt i ostanu digitalno besmrtni: Koliko daleko idemo?
Neki ljudi se nadaju da će prevariti smrt tako što će svoju svest sačuvati u digitalnoj formi. Nauka još nije dotle došla, ali napravili smo dovoljno istraživanja mozga i pamćenja da bi to imalo posledice i da bismo počeli da postavljamo neprijatna pitanja.
Ideja o postizanju de fakto besmrtnosti prevođenjem mozga u kod i čuvanju ličnosti kao digitalne kopije putem interneta, zaokuplja ljudsku maštu već duže vreme. Posebno je popularna među transhumanistima, ljudima koji se zalažu za unapređenje ljudskog intelekta i fiziologije pomoću najsofisticiranije dostupne tehnologije.
Dok tehnološki najnaprednije nacije širom sveta ulažu ogromne resurse u analize ljudskog mozga, a jučerašnja naučna fantastika postaje stvarnost, čini se da se čovečanstvo bliži proboju u ovom polju.
Kako stoje stvari
Pre nego što možemo da digitalizujemo ljudski mozak, moramo da ga u potpunosti razumemo, a naučnici na tome naporno rade.
Od 2013. godine međunarodni projekat "Inicijativa mozga" mapira mozak kako bi revolucionalizovali naše razumevanje najtajanstvenijeg dela tela, sa ciljem poboljšanja "prevencije i lečenja poremećaja mozga". Švajcarski projekat "Plavi mozak" digitalno rekonstruiše mozak glodara sa ciljem da se ova tehnologija koristi na ljudskom mozgu.
Ipak, naučnici još ne znaju neke osnovne stvari koje su im neophodne kako bi u nekom trenutku mogli da "kopiraju" mozak, poput onoga, koliko bi prostora zauzeo?
Uprkos svim našim ograničenjima, ljudi ne "troše" memoriju kao običan računar, a procene o tome koliko bi prostora bilo potrebno da bi se sačuvale sve informacije jako variraju. Veruje se da je maksimum koji bi bio potreban negde oko 2,5 petabajta (jedan petabajt je 1.000 terabajta). Jednostavnije rečeno, to je dovoljno za održavanje oko tri miliona sati "Netfliksovih" serija.
Manipulacija pamćenjem
Sećanja su veliki deo onoga što nas čini takvima kakvi jesmo, a naučnici istražuju kako ona zapravo funkcionišu i potencijalno, kako ih izmeniti.
Olga Ivaškina sa Ruskog nacionalnog istraživačkog centra Instituta "Kurčatov", jedne od vodećih državnih institucija za istraživanje i razvoj, rekla je za RT da je njena laboratorija postigla napredak u razumevanju procesa pamćenja, mada, do sada samo kod miševa. Takođe, bave se i time kako naterati mozak da zaboravi određena sećanja, bez uticaja na ostala.
Iako bi takve tehnike mogle da posluže kao blagoslov mnogim modernim ratnim veteranima koji pate od PTSP-a, očigledno je da bi moglo da dođe i do nekih zloupotreba.
"Uticati na memoriju hemijski, fizički ili tehnološki? Da, moguće je", priznala je Tatjana Černigovska, istaknuta naučnica s Ruske akademije za obrazovanje.
Ona je takođe govorila o prilično dobro proučenom fenomenu lažnih sećanja, situacijama u kojima se osoba ili čak grupa ljudi seća nečega što se nije dogodilo ili se dogodilo drugačije od onoga kako ga se sećaju. Za to nije potrebna digitalna manipulacija.
Međutim, bez etičkih zaštitnih mera, upozorava Ivaškina, čovečanstvo bi jednog dana moglo da se nađe u distopiji poput one iz kultnog filma "Blejd raner", kada neće biti moguće reći koja su sećanja ugrađena, a koja su istinska.
Od koncepta do stvarnosti
Ivaškina smatra da je digitalna besmrtnost teorijski moguća, mada u "dalekoj budućnosti".
"Nemamo tehnologije koje bi nam omogućile da kopiramo nečiju ličnost tako da ona može da živi u digitalnom svetu", rekla je ona. Međutim, ona je prilično optimistična u pogledu razvoja takve tehnologije u budućnosti.
Ljudi nisu samo podaci koje možete kopirati
Černigovska pak ne misli da je digitalna besmrtnost dostižna, jer čak i kada bismo uspeli da prevedemo sećanja u jedinice i nule, ljudsko biće je mnogo više od pukih uspomena.
Međutim, za svakog naučnika entuzijastičnog po pitanju beskrajnih mogućnosti "poboljšanja" ljudskog mozga i tela izgleda da postoji još jedno oštro upozorenje o opasnost odlaska na takav put.
Ipak, veliko je pitanje kako će, jednom kada Pandorina kutija bude otvorena, društvo i vlade odlučiti o tome koliko daleko je ipak, predaleko.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Dvojica Srba pretučena su u noći između subote i nedelje u Bošnjačkoj mahali u Kosovskoj Mitrovici izjavio je za Tanjug zamenik komandira tzv. kosovske policije za region Sever, Veton Eljšani dodajući da su zbog toga uhapšena tri Albanca.
Dvojica Srba pretučena su u noći između subote i nedelje u Bošnjačkoj mahali u Kosovskoj Mitrovici izjavio je za Tanjug zamenik komandira tzv. kosovske policije za region Sever, Veton Eljšani dodajući da su zbog toga uhapšena tri Albanca.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini nema nikakve vanredne situacije, da iza politike Republike Srpske ne stoji namera izazivanja bilo koga, da RS poštuje Dejtonski sporazum i da ne postoji plan o secesiji.
Ugledni jermenski književnik, prevodilac i univerzitetski profesor Babken Simonjan uporedio je stradanje jermenskog i srpskog naroda i govorio je o pokušaju totalnog istrebljenja koji je sproveden nad ova dva naroda.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 20
Pogledaj komentare