Dok danas izbegavaju porez, u staroj Grčkoj su ga preplaćivali
Zamislite državu u kojoj se oporezuju samo najbogatiji građani, u kojo bogati praktično dobrovoljno, plaćaju i više nego što su obavezni, pa se tako dobijen novac troši po želji osobe koja ga je dala, a kompletan proces uključuje vrlo malo birokratije. Govorimo o staroj Grčkoj.
Za stare Grke, oporezivanje je spadalo u polje etike: sloboda ili nesloboda nekog društva merila se prema sistemu oporezivanja. Njihov sistem je vredan ne zbog načina na koji su oporezivali građane, nego zbog načina na koji nisu. U staroj Grčkoj nije bilo poreza na dohodak. Porezi nisu bili način da se novac bogatih deli sa ostalim svetom. Umesto toga, postojalo je dobrovoljno oporezivanje - liturgija.
Ta reč, koju danas uglavnom povezujemo sa pravoslavnim bogosluženjem, u svojoj osnovi označava "javnu službu" ili "rad za narod". Ideja o dobročinstvu bila je duboko utkana u grčki duh i imala koren u mitologiji.
Titan Prometej bio je najveći dobročinitelj čovečanstva, kom je poklonio vatru, ukradenu s Olimpa. Boginja Atina dala je ljudima maslinu, simbol mira i prosperiteta, i postala toliko važna u grčkom predanju da po njoj i danas grčka prestonica nosi ime.
Filozof Aristotel se najviše bavio ovom temom i on je smatrao da najbolji ljudi najviše daju za zajednicu. Samim tim, siromasi nikad ne bi mogli da dosegnu vrlinu, jer nemaju finansijska sredstva. Istinsko bogatstvo sastoji se u činjenju dobra, pisao je Aristotel u "Umetnosti retorike", u davanju novca i poklona u pomaganju drugima da opstanu.
Lekar Hipokrat, osnivač medicine, bio je još jedan Grk koji je verovao u društvenu odgovornost i savetovao lekare da povremeno besplatno pružaju svoje usluge.
U slučaju da je gradu bilo potrebno neko unapređenje, recimo, novi most ili novo oružje za vojsku, pozivali su se bogati. Od njih se očekivalo ne samo da plate troškove, nego i da nadziru radove. Poenta je bila u tome da bogati treba da ponesu troškove zajednice, budući da uživaju u neravnopravno velikom delu zajedničkog bogatstva. Svaki doprinos društvu nije nametao zakon ili birokratija, nego tradicija i društveni sentiment.
Glavni motiv je dobročinstvo, osećaj javne dužnosti i, što je možda najvažnije, čast i prestiž. Ako bi se zadatak uspešno obavio, ktitor bi se isticao ne samo među "običnim" svetom, nego i među elitom.
U ranom periodu drevne Grčke samo su ratnici mogli da postanu "heroji". Kasnije su mnogi mogli da dobiju taj status, sve dok poštuju i podržavaju javne interese. Baš zbog toga su davali i više nego što se od njih očekivalo - i do tri-četiri puta više. Na primer, drevne igre u antičkoj Atini posvećene istoimenoj boginji organizovali su bogati koji su novac donirali gradu. Takođe, bogati su birali, finansirali i trenirali sportske timove na mnogim religijskim festivalima u Atini. Biti sponzor bila je velika čast. Mnogi su davali više nego što se tražilo, a i dan-danas postoje spomenici u čast njihovih doprinosa.
Mnoge građevine u antičkoj Grčki su nastale na ovaj način. Radove na Akropolju, a sumnja se i sam Partenon su takođe finansirali bogati Grci. Najprestižniji i najveći doprinos bio je kada su pomagali mornaricu. Galije su morale da se izgrade, održavaju, ali i da neko upravlja njima i štiti grad, a uzimajući u obzir da je Atina tada bila trgovinski centar (porez na razmenu je bio drugi izvor prihoda), njihova uloga je bila od velikog značaja.
U Atini je živelo između 300 i 1.200 bogatih, a vodilo se računa da se najviša klasa uvek obnavlja. Dok su jedni dobrovoljno pomagali, druge je država primoravala. Postojali su viši i niži slojevi, što je zavisilo od nivoa bogatstva.
Bogati Atinjani koji nisu želeli da učestvuju rizikovali su javni linč. Ali, naravno, bilo je tu izuzetaka – posebno za one koji su pomagali druge projekte u gradu ili su već ostavili značajn doprinos. Onaj ko nije želeo da učestvuje mogao je da prizna da je drugi građanin bio bogatiji i podobniji za finansijska ulaganja od njega. Taj drugi građanin je imao tri izbora – da prihvati sponzorstvo, da prihvati suđenje u kojem će sudija odrediti ko je bogatiji ili da zameni imovinu. To je bio sjajan sistem koji je određivao koliko je neko zapravo bogat, a koliko priča da je bogat.
Lepota liturgijskog sistema je u tome što je javni rad finansirao sam naroda. Bogatstvo i lična reputacija delili su se društvom bez uplitanja birokratije ili vlasti. A posao je uvek bio završen dobro, jer je reputacija sponzora bila izložena očima javnosti.
U eri superbogatih, možda je vreme da se obnovi liturgija. Ako je moglo u staroj Grčkoj možda će funkcionisati i u savremenom dobu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je radove na izgradnji obilaznice oko Gornjeg Milanovca koja će, kako je rekao, biti završena do kraja septembra, a koštaće oko 30,5 miliona evra.
EXPO 2027 Beograd podržao je održavanje Beogradskog maratona i ujedinjenim snagama promovisaće značaj sporta i igre kao osnovnih tema specijalizovane izložbe koja predstoji, ali i kao veoma važnog faktora za zdraviji život i bolje društvo.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 5
Pogledaj komentare