Danas se navršava 159 godina od rođenja Mihajla Pupina, koji je kao višestruko zaslužna ličnost, kao naučnik, inovator i veliki srpski patriota presudno pomogao Srbiji u njenim najtežim danima.
Pupin (Idvor, 9. oktobar 1854 -Njujork, 12. mart 1935) bio je jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik Srpskog narodnog saveza u Americi. Na Londonskoj mirovnoj konferenciji 1913. godine pomagao je srpsku delegaciju, a zahvaljujući prevashodno njegovim ličnim vezama sa američkim predsednikom Vudroom Vilsonom, presudno je pomogao Srbiji, odnosno novoj zajedničkoj državi, tokom Prvog svetskog rata i neposredno potom, za vreme mirovnih pregovora.
Veruje se da je njegovom zaslugom Srbiji pripao deo Banata koji je, uprkos sastavu stanovništva, odlukom velikih sila već bio namenjen Rumuniji. Učestvovao je na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, posle završetka Prvog svetskog rata, braneći interese Srbije i nove zajedničke države, koja je najzad uključivala i njegov rodni Banat, odnosno Idvor.
Osnovao je nekoliko dobrotvornih fondova, prvi 1914, nazvavši ga imenom Pijade-Aleksić-Pupin, a odatle su na svetosavskim akademijama nagrađivani najbolji učenici iz oblasti književnosti, istorije i guslarstva sa pesmama koje je prikupio Vuk Stefanović Karadžić.
Tokom Prvog svetskog rata u Americi je organizovao dobrovoljce za Solunski front i prikupljao pomoć za Kraljevinu Srbiju, a svojom ličnom imovinom garantovao je finansijske aranžmane za kupovinu oružja za srpsku vojsku i za dobrovoljce.
Drugi fond sa svojim imenom Pupin je osnovao 1926, za pomoć crkveno-školskoj opštini u rodnom Idvoru, srpskom društvu Privrednik i đacima sa područja današnje Vojvodine u poljoprivrednim školama.
Fond je kralj SHS/Jugoslavije Aleksandar Karađorđević odobrio posebnim ukazom. Uložio je veliki novac u osnivanje zadužbine pri Narodno-istorijsko-umetničkom muzeju u Beogradu, iz kojeg su kupovana srpska umetnička dela za muzej i izdavane publikacije o srpskim starinama. Tom zadužbinom, osnovanom početkom tridesetih godina, rukovodila je Srpska kraljevska akademija.
Među njegovim studentima je bilo nekoliko čuvenih svetskih naučnika i nobelovaca, a na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, u vreme Pupinovog života, sagrađena je zgrada Odseka za fiziku nazvana Pupinova laboratorija.
Bio je i jedan od prvih naučnika koji su svim svojim autoritetom podržali korišćenje naizmenične struje, koju je zagovarao Nikola Tesla, nasuprot Edisonu, koji je u jednosmernu struju imao uložen veliki kapital.
Tek uvođenje naizmenične struje omogućilo je široko i sveobuhvatno korišćenje električne energije, što bi u slučaju jednosmerne bilo nemoguće.
Pupin je rođen 9. oktobra 1854. u Idvoru u tipičnoj banatskoj seljačkoj porodici u kojoj je bilo desetoro dece. Nakon završene osnovne škole u Perlezu i pohađanja pančevačke Realne gimnazije, 1872. je otišao iz rodnog Banata, na školovanje u Prag.
Već nakon dve godine, 1874. odlazi u SAD, gde je godinama radio kao fizički radnik i pohađao večernju školu. Godine 1879. položio je prijemni ispit na Koledžu Kolumbija u Njujorku. Kao primeran student matematike i fizike uspelo mu je da bude oslobođen školarine, a izdržavao se radeći fizičke poslove i dajući časove.
Potom je školovanje nastavio u Kembridžu u Britaniji i potom u Berlinu - gde je doktorirao fizičku hemiju. Nastavničku i naučnu karijeru obavljao je od 1889. do 1929. kao nastavnik fizičke matematike na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, a patentirao je više desetina pronalazaka.
Za autobiografsko delo "Sa pašnjaka do naučenjaka", objavljeno 1923, dobio je Pulicerovu nagradu. MIhajlo Pupin bio je član mnogih naučnih asocijacija širom sveta, poput Francuske akademije nauka, Srpske kraljevske akademije, bio je predsednik Njujorške akademije nauka.
Bio je počasni doktor čak 18 univerziteta. Bio je oženjen Amerikankom Sarom Katarinom Džekson iz Njujorka. Imao je sa njom kćerku Varvaru, udatu Smit.
Umro je 12. marta 1935. u Njujorku i sahranjen je na groblju Vudlaun u Bronksu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Talas od najmanje šest tornada, koje su lokalni meteorolozi nazvali "istorijskim", zahvatio je u petak istočnu Nebrasku, prevrnuvši voz i uništivši desetine kuća u predgrađu u blizini Omahe.
Talas od najmanje šest tornada, koje su lokalni meteorolozi nazvali "istorijskim", zahvatio je u petak istočnu Nebrasku, prevrnuvši voz i uništivši desetine kuća u predgrađu u blizini Omahe.
Bivši predsednik Hrvatske Stipe Mesić rekao je u Prištini, na skupu "Panalbansko-međubalkansko-evroatlantski", da se velika Srbija više nikada ne može napraviti, prenose Novosti.
Srpska napredna stranka predala je lokalnim izbornim komisijama u Nišu. Novom Sadu i Gornjem Milanovcu izborne liste za učešće na lokalnim izborima 2. jun.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Komentari 11
Pogledaj komentare