Život

Utorak, 16.01.2024.

12:44

Da li znate kako vam se zvao pradeda? VIDEO/ANKETA

Kako vam se zvao pradeda? Verovali ili ne, mnogi ne znaju tačan odgovor na ovo pitanje. Šta to govori o nama?

Izvor: B92

Da li znate kako vam se zvao pradeda? VIDEO/ANKETA
Foto: New Africa/Shutterstock

Da li nam je danas važno da znamo ko su nam bili preci? Šta je navrdeda, šta je askurđel, a šta kurlebalo?

Naime, praksa pokazuje da se 90 odsto ljudi teško seća imena svojih prabaka i pradede i, nažalost, to mnogo pokazuje o njihovom životu. Ali u idealnim slučajevima, svaki čovek bi trebalo da zna svoje pretke do sedme generacije!

Tradicija poznavanja i odavanja svojih predaka bila je dobro poznata ranijim generacijama i potpuno je zaboravljena u naše vreme.

Izgubili smo razumevanje za to zašto je to potrebno i za šta, i potpuno smo prestali da se interesujemo za svoje korene. Ali nije uzalud sećanje na rod beleženo u porodičnom stablu.

O tome su u emisiji Jutro govorili predsednik Društva srpskih rodoslovaca Poreklo Jovica Krtinić i doktor kulturoloških nauka Jovan Janjić. Pitanje je koliko se mi zapravo bavimo našim precima i našim poreklom i da li zaboravljamo koliko je važno da znamo i priče naših predaka, a ne samo imena.

"Dobro ste konstatovali, mi smo samoživi ljudi po prirodi, pa mislimo da sve počinje i završava se sa nama. Ipak, postoje i oni koji shvataju da je i naš život uslovljen nasleđem naših predaka, ne samo ono što mi činimo, i to jeste tako", kaže doktor kulturoloških nauka Jovan Janjić.

Kako navodi, svako od nas ima neko svoje poreklo.

"U nekom trenutku, zbog ovoga ili onoga se prekida nit, te pamtime neke pretke koji su došli a zaboravljamo one prethodne. Patrijarh Pavle kaže, sve što se nama dešava a sve što čujemo, mi u stvari pamtimo. Nismo ni svesni da je to utkano u nas. Tako i naše pretke. Ono što su naši preci doživljavali, i preživljavali, da li dobro, da li zlo, to je utkano u njihove gene i to se prenosi sve do nas, i to je utkano u našu genetsku strukturu, te mi osećamo i bolove i radost, ono što su naši preci doživljavali", navodi doktor kulturoloških nauka Jovan Janjić.

Ni korenje ne može biti zdravo, ako ga se mi ne sećamo, ne samo imena, nego i tih njihovih priča.

"Ranije su ljudi i te kako vodili računa o tome, posebno što se venčavalo u nekim uskim sredinama, te ste vi morali dobro da znate rodoslove porodice iz koje ste hteli da dovedete mladu. Iako su to bili mahom nepismeni ljudi, oni su znali vrlo dobro rodoslove", navodi predsednik Društva srpskih rodoslovaca Poreklo Jovica Krtinić.

Zašto je bitno znati imena predaka, i šta nam nečiji rodoslov može zapravo reći, poslušajte u video-prilogu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

60 Komentari

Možda vas zanima

Ruska imovina pravi razdor

Potres u EU; Makron izdao Merca – "Za to će morati da plati"

Pokušaj nemačkog kancelara Fridriha Merca da ubedi čelnike EU da iskoriste 210 milijardi evra zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini doživeo je neuspeh kada je shvatio da mu ključni saveznik, francuski predsednik Emanuel Makron, okreće leđa.

20:31

21.12.2025.

1 d

Najnovija prognoza za Srbiju

Biće snega – negde i do 40 centimetara; Čeka nas veoma hladan januar

Snega će ipak biti u Srbiji oko novogodišnjih praznika, pokazuje najnovija vremenska prognoza, a januar će imati dosta hladnih dana sa temparturama ispod proseka. Već ove nedelje očekuje se da u Negotinskoj krajini napada čak 40 centimetara snega.

9:50

22.12.2025.

19 h

Podeli: