Život

Subota, 08.10.2016.

17:50

S ovih pet rečenica je počeo holokaust

U holokaustu je nastradalo nekoliko miliona Jevreja, Roma, Slovena i pripadnika svih drugih narodnosti koje nisu bile dovoljno ‘čistokrvne’ za rasiste iz nacističke Nemačke.

Izvor: express.hr

S ovih pet rečenica je počeo holokaust
Foto: Bundesarchiv

"Građanin Rajha je osoba koja uživa zaštitu nemačke države i koja ima posebne obaveze prema državi. Status podanika države stiče se u skladu sa zakonima Rajha i zakonima o državljanstvu Rajha. Građanin Rajha je svaki podanik države nemačke ili srodne krvi, koji svojim ponašanjem dokaže da je spreman i sposoban da verno služi nemačkom narodu i Rajhu. Državljanstvo Rajha dobija se izdavanjem potvrde o državljanstvu. Samo građani Rajha imaju sva zakonom propisana politička prava".

Sa ovih pet rečenica, tačnije dva člana i tri tačke jednog zakona, postavljeni su temelji istrebljenja Jevreja i svih drugih ‘nearijevaca’ nacističke Nemačke i okupiranih teritorija.

Proglašeni 15. septembra 1935. godine, Nirnberški rasni zakoni omogućili su javni i neometani progon Jevreja širom Nemačke. Isti zakoni definisali su sve Jevreje kao osobe jevrejskog porekla, bez obzira na njihovu trenutnu versku pripadnost. Ljudi koji su u međuvremenu prešli na hrišćanstvo takođe su se našli na meti i izgubili svoja osnovna ljudska prava.

Nacisti su želeli da budu izuzetno precizni, pa su definisali punokrvne Jevreje, i osobe mešane krvi prvog ili drugog stupena.
Foto: Bundesarchiv
Punokrvi Jevreji bile su osobe čijih su troje ili četvoro deda i baka bili Jevreji. U skladu s time, pojedini protestantski i rimokatolički sveštenici bili proglašeni Jevrejima samo zato što su to bili njihovi preci.

Osobe mešane krvi podeljene su u dve kategorije. Prvi stepen odnosio se na osobe čiji je jedan roditelj bio Jevrej, a mogle su da postanu punopravni građani Rajha samo ako nisu učestvovali u jevrejskoj zajednici na bilo koji način.

Drugim stepenom označene su osobe kojima su jedan deda ili baka bili Jevreji. Na njih se takođe odnosilo pravilo da ne smeju da učestvuju u verskom životu jevrejskih zajednica kako bi zadržali svoja prava.

Nacisti su pokušavali na sve načine da diskriminišu što više Jevreja, pa su čak i osobe mešane krvi proglašene Jevrejima, a njihova osnovna ljudska prava bila bi im oduzeta ako bi bile u braku sa Jevrejem.

Samo nedelju dana kasnije, američki mediji poput Njujork tajmsa, počeli su da upozoravaju na mogući progon Jevreja, još veći nego do tada.

"Politika segregacije je došla do te tačke da Jevreji postanu potpuno izolovani, a možda i uništeni. Segregacija se sprovodi specifično sa ciljem da stvara dodatnu mržnju", piše u članku objavljenom 22. septembra 1935. godine.

Godinama kasnije, kada su otkriveni logori smrti poput Aušvica i Buhenvalda, postalo je jasno da su Nirnberški zakoni bili tek početak konačnog rešenja "jevrejskog pitanja", kako ga je Adolf Hitler video.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

55 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: