12.01.2026.
20:00
Indija spasava nemačku auto-industriju, Kina je izgubljena?
Decenijama su nemački automobili bili simbol inženjerskog savršenstva i ekonomske moći te zemlje. Prodaja sada opada zbog loših rezultata u Kini, najvećem tržištu. Može li Indija da popuni prazninu?
Nirburgring u Nemačkoj je najduža stalna trkačka staza na svetu. Stara je skoro čitav jedan vek i to je mesto na kome su održane mnoge trke Formule 1.
Staza dužine 20,8 kilometara poznata je i po imenu "Zeleni pakao" – zbog okolnih šuma, ali i zahtevnih krivina. Glavni deo staze zove se "Severni krug" ili "Nordšlajfe".
I upravo je "Nordšlajfe" pravo mesto da se shvati koliki je značaj inženjeringa i performansi u nemačkoj auto-industriji, kaže Miša Harudin, automobilski trkač i influenser.
"Ako automobil ovde može da postigne dobro vreme, to znači da sve komponente rade: vešanje, gume, motor, 'šasija' – a naravno i sam vozač", objašnjava nam Harudin dok prolazi kroz krivinu brzinom od 190 kilometara na sat.
"Ovo je bolje nego rolerkoster", dodaje.
Testiranje na trkačkoj stazi
Svi veliki proizvođači automobila imaju svoje centre za testiranje na Nirburgringu. U stvari, testiranje automobila bio je važan razlog zbog kojeg je 1927. i izgrađena ta trkačka staza, piše DW.
Nemačka automobilska industrija iskoristila je to nasleđe, kao i mogućnost vožnje bez ograničenja brzine na nemačkim auto-putevima, da se reklamira i izgradi sopstvene brendove.
Marke kao što su Mercedes, BMW, Audi i Volkswagen simboli su preciznog inženjerstva, odličnih performansi i pouzdanosti. Nisu to bili samo automobili – bile su to kulturne ikone i kičma nemačke ekonomije.
Danas, međutim, ta magija bledi.
Od zemlje čuda, do zemlje u kojoj se okleva
Nemačka automobilska industrija zapošljava preko milion ljudi i dugo je bila pravi barometar ekonomskog zdravlja. Godine 1950, nemački proizvođači automobila prodali su oko 200.000 vozila.
Danas prodaju oko 14 miliona širom sveta. Decenijama je formula bila jednostavna: inženjering svetske klase plus globalna potražnja – jednako uspeh.
Ali dobra vremena su prošla. Prodaja se smanjuje, radna mesta ukidaju, a fabrike suočavaju sa zatvaranjem.
"Pritisak raste, uštede troškova su ogromne", kaže nam jedan radnik u Mercedesu koji je želeo da ostane anoniman.
"Sve se svuda svodi na smanjenje troškova".
Prve pukotine pojavile su se 2015. godine sa tzv. "Dizelgejtom" – kada je Volkswagen uhvaćen u varanju na testovima emisije izduvnih gasova. Skandal je koštao kompaniju više od 30 milijardi evra i poljuljao poverenje u nemačke brendove.
Štaviše, poklopio se sa globalnim zaokretom ka klimatski prihvatljivim tehnologijama. I dok je kompanija Tesla udvostručila prodaju električnih automobila, nemački proizvođači su oklevali.
Zlatno doba u Kini nepovratno je prošlo
Godinama je Kina bila obećana zemlja. Osamdesetih prošlog veka, kineski politički lideri pozvali su Volkswagen da formira zajednička preduzeća i proizvodi automobile u Kini – za Kineze.
Bilo je trenutaka kada se Volkswagenov tržišni udeo u toj zemlji bio skoro 50 odsto.
Kasnije su i drugi proizvođači automobila sledili taj primer. I što je kineska ekonomija više rasla, to je i tržište automobila u zemlji postajalo sve veće. Do pre nekoliko godina, nemački proizvođači automobila prodavali su svaki treći automobil u Kini.
"Bilo je to zlatno doba", seća se Beatriks Kajm.
Ona je dve decenije radila u Kini sa Folksvagenom, a danas je direktorka u konsultantskoj firmi CSU u Duizburgu.
"Prodavali smo mnogo automobila, zarađivali mnogo novca i nije bilo velike kineske konkurencije".
Kina je imala svoj plan
Ali Kina je imala svoj sopstveni plan: učiti od stranih partnera, a zatim uzeti stvari u svoje ruke. Peking je 2009. godine usvojio zakon o promociji električnih vozila.
"To nije rađeno zbog klimatskih promena", objašnjava Kajm.
"Bio je to način da se pronađe tehnologija gde Kina ima šansu da pretekne strance, gde Kina može da napreduje".
Nemački proizvođači automobila to nisu predvideli. Potcenili su odlučnost kineskog rukovodstva i brzinu razvoja.
Sa milijardama subvencija, a kasnije i sa infrastrukturom, Kina je postala svetski lider u električnim vozilima i baterijama.
"Sa električnim vozilima im se pružila jedinstvena šansa da preteknu Nemačku. I uspeli su", kaže Manuel Fermer.
On na Univerzitetu primenjenih nauka u Ludvigshafenu predaje kinesku kulturu i način poslovanja.
Danas je svaki drugi automobil prodat u Kini električni – i skoro svi ti automobili su kineski. Prodaja nemačkih brendova je pala na njihovom najvažnijem tržištu.
Nemačka arogancija
"Mislim da to ima mnogo veze s arogancijom", kaže Fermer.
"Više od 30 godina vodim interkulturalne obuke za Nemce u vezi s Kinom i nemačka tačka gledišta je uvek ista: Mi smo superiorni, mi možemo da ih naučimo šta da rade, trebalo bi da uče od nas. Ali gotovo nikad niko ne kaže nešto kao: Mogli bismo da učimo od njih, trebalo bi više da slušamo, možda su oni drugačiji nego što mislimo…"
A Nemačka pritom zavisi od Kine za baterije.
"Čak i ako možda pravimo veoma dobre električne automobile, i dalje su nam potrebne baterije iz Kine", kaže Fermer.
"Više smo zavisni nego što smo nekada bili".
Kako Kina izmiče, pažnja Nemačke polako se okreće ka Indiji, sada najmnogoljudnijoj zemlji na svetu. Da li bi ona mogla biti "sledeća velika stvar"?
Može li Indija da popuni prazninu?
Dok posmatrate gust saobraćaj u Čenaju, gradu na jugoistoku Indije, retko ćete uočiti neki nemački automobil. Indijska, japanska i korejska vozila dominiraju ulicama grada koji se zbog brojnih fabrika automobila često naziva "indijski Detroit".
BMW-ova fabrika u Čenaju proizvodi samo oko 80 automobila dnevno, u poređenju sa 1.400 u onoj u Nemačkoj. Ipak, rast je snažan – više od deset odsto godišnje.
"Postoji velika navala na indijsko tržište", kaže menadžer fabrike Tomas Doze.
"Svi misle: ako sada nismo u Indiji, propustićemo neku priliku".
Ali Doze je realan: "Da li je Indija nova Kina? Rekao bih da nije. To je Indija, drugačija je. Ona ima svoj potencijal, ali nećemo imati onako ekstenzivan rast kao u Kini."
Stručnjaci se slažu: indijsko tržište jeste obećavajuće, ali nemački proizvođači automobila se suočavaju s kulturološkim preprekama.
"Mi želimo da prodajemo najbolje automobile na svetu, ali to je preterano. U Indiji je i 80 odsto toga sasvim u redu", kaže Fermer.
"Prihvatite povratne informacije, prilagodite se. Naš osećaj za 'savršenstvo' nije baš najbolja stvar za ovo tržište."
Lekcije su naučene – možda prekasno?
Beatriks Kajm veruje da se nemački proizvođači automobila trude da se promene: "Shvatili su da moraju biti brži, da siđu iz svoje kule od slonovače i da uče".
U međuvremenu, trka za izgradnju uspešnih električnih vozila u punom je jeku. U Kini, lokalni proizvođači električnih vozila bore se s prekomernim kapacitetima i sa padom cena.
Ujedno pokušavaju da prodaju svoja električna vozila u Evropi – za sada s umerenim uspehom.
Pritom proizvođači električnih automobila iz Kine i drugih mesta testiraju svoje automobile na nemačkoj stazi Nirburgring, što je simboličan obrt u priči o izgubljenoj dominaciji.
Da li bi nemački proizvođači automobila mogli potpuno da propuste priliku?
"Može da se dogodi", kaže Jutjuber Miša Harudin.
"Pogledajte (finskog proizvođača mobilnih telefona) Nokiju. Napredovali su – a onda su odjednom propustili priliku."
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar