S jedne strane, ugljeni hidrati su dobri za naše telo – ključni su za davanje energije potrebne za aktivnosti. S druge strane, nalaze se na „crnoj listi“ namirnica koje treba izbegavati ukoliko želite da smršate i hranite se zdravo. Šta je na kraju istina; da li su ugljeni hidrati dobri ili loši za naše telo?
Autor: Tportal.hr
„Naše telo razgrađuje ugljene hidrate i pretvara ih u šećer ili glukozu i zatim ga koristi ne samo za neposrednu energiju i podiže nivo šećera u krvi, već i za buduće korištenje, pa se čuva u jetri i mišićima“, objašnjava Ejmi Šapiro, osnivačica Real Nutrition NYC.
Prema rečima Ejmi, našem telu su potrebni ugljeni hidrati ne samo zbog energije, već i zbog moždanih funkcija koje pokreće šećer.
„Kada telu nedostaje ugljenih hidrata, organizam počinje da sagoreva masti kako bi dobio potrebnu energiju – što je osnova za Atkinsonovu dijetu - međutim, naš mozak ne radi na mast. Njemu je potrebna glukoza ili šećer kako bi normalno funkcionisao“, kaže Ejmi i dodaje da potpuno izbegavanje ugljenih hidrata može prouzrokovati da se osećamo tromo, umorno, bezvoljno i mrzovoljno.
Namirnice koje sadrže ugljene hidrate vrlo su dobro poznate – poput žitarica, hleba i testenine, ali ugljenih hidrata ima i u voću, povrću, pa čak i u mleku i slatkišima. Razlika između integralnih namirnica i njihovih prerađevina je u tome što ove prve sadrže veću nutritivnu vrednost, a ne proste (i beskorisne) ugljene hidrate.
Na primer, jedna banana sadrži polovinu grama vlakana i 60 kcal, dok šoljica bobičastog voća sadrži 8 grama vlakana i samo 65 kcal – oba proizvoda imaju jednaku količinu ugljenih hidrata po porciji pa ih je svakako bolje izabrati nego kesicu pereca koji ništa ne nude po pitanju vitamina, minerala ili vlakana.
Nažalost, pitanje da li su ugljeni hidrati dobri ili loše po zdravlje i nije tako jednostavno. Isti aspekti koji ugljenim hidratima daju dobar glas, daju im i negativne osobine.
„Svi ugljeni hidrati se razgrađuju na šećere. Razlika je u tome što nerafinirani ugljeni hidrati i integralne žitarice imaju više vlakana, vitamina i minerala od rafiniranih. Ali zašto je to važno? Složeni ugljeni hidrati sadrže viši nivo vlakana pa se duže razgrađuju i ne podižu nivo šećera u krvi tako brzo.
Zato im treba više vremena da se razgrade, za razliku od onih koji nemaju vlakana. Telu je potrebno više vremena kako bi ih svarilo, pa se onda šećer ravnomernije raspoređuje u krvotoku. Kod rafiniranih ugljenih hidrata nivo šećera se naglo i brzo povećava, posle čega sledi i isto tako brz pad koji navodi da posežemo instant energetskim podsticajima energije“, kaže Amy.
Razmislite samo o tome što se događa kada pojedete, na primer, celu kesicu gumenih bombona. „Bombone vam brzo daju energiju jer su vrlo jednostavan ugljeni hidrat. Ali vaše telo će imati viši nivo insulina u krvi, što mu olakšava skladištenje masnoće“, kaže Ejmi.
Istraživanja pokazuju da ugljeni hidrati, baš kao i šećer, mogu zavisnost poput kokaina. Šećer aktivira isto područje u mozgu koje aktiviraju i droge i alkohol, pri čemu se oslobađaju veće količine dopamina. Kako njegov nivo postepeno pada, javlja se sve veća čežnja za sastojkom koji će izazvati istu reakciju.
Ipak, nije reč samo o tome koju vrstu i koju količinu ugljenih hidrata jedete. Veliki broj naučnika tvrdi da, što ranije tokom dana pojedete ugljene hidrate (bilo jednostavne ili složene), to su veće šanse i da se njihovi sastojci iskoriste za ono za šta su i namenjeni: energiju. Ukoliko se najedete ugljenih hidrata pre nego što pođete na spavanje, rizikujete da će umesto u energiju biti pretvoreni u masti i tako i sačuvani.
Da li zbog toga u potpunosti treba izbaciti ugljene hidrate?
kikmoyoo / Flickr.com
Ne baš. Stručnjaci i njihova istraživanja pokazuju da dugoročno izbegavanje konzumacije ugljenih hidrata može izazvati čitav niz zdravstvenih problema. Istraživanje objavljeno u magazinu PLoS ONE ukazuje na to da prestanak unosa ugljenih hidrata može povećati šanse za smrt i do čak 30 odsto.
Zaključak je da, ukoliko dramatično smanjite unos ugljenih hidrata, a samim tim i različitih vrsta vlakana, vitamina i minerala, u organizam ćete unositi veće količine proteina životinjskog porekla i zasićenih masti.
Zaključak: koliko god želeli da nam neko kaže da li su ugljeni hidrati na posletku dobri ili loši za zdravlje, odgovor je veoma složen.
Telu je potrebna energija kako bi moglo funkcionisati, a ugljeni hidrati su odlični za proizvodnju dugoročne i kratkoročne energije. Ali ukoliko ih jedete u prevelikoj količini ili pak one pogrešne vrste, vrlo lako ćete se osećati umorno, mrzovoljno, slabo, ali i dobiti višak kilograma.
Kada se radi o zdravlju i praćenju količine ugljenih hidrata koju unosite u organizam, najvažnije je postići ravnotežu. U tom slučaju potrebno je povećati unos lisnatog i ostalog povrća, naročito ako ste jeli namirnice poput hleba, testenine, pirinča i krompira kako biste održali ravnotežu.
Pošto ne postoji jedinstvena količina ugljenih hidrata koja zadovoljava potrebe svih ljudi, Šapiro predlaže da jedete voće i povrće tokom dana kako biste telo snabdeli brojnim hranljivim materijama, vlaknima i ugljenim hidratima.
Kada je reč o prerađevinama, obavezno pročitajte što piše na etiketi. Beli hleb od integralnih žitarica trebalo bi da ima najmanje tri grama vlakana po kriški, a kao prvi sastojak trebalo bi da bude navedena 100-postotna integralna pšenica ili pak integralne žitarice: žitarica bi trebalo da ima oko pet grama vlakana po porciji, a manje od osam grama šećera.
Učinite sebi uslugu i u potpunosti izbegavajte potpuno „prazne“ grickalice, poput pereca, keksa i slatkiša koji uopšte ne sadrže vlakna.
„Svojim klijentima predlažem da oko 40 odsto dnevne doze kalorija unose putem složenih ugljenih hidrata. To možda zvuči puno i, istina je - što ih manje jedete, lakše ćete smršati – ali činjenica je da, ukoliko se fokusirate na dobre vrste i veličine porcija, ugljeni hidrati će biti dobri za vas i postaće deo zdrave ishrane“, zaključuje Ejmi Šapiro.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu održana je večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, a UN su upozorile da bi mogući vojni udari na Iran dodali "nestabilnost već zapaljivoj situaciji".
Najbolji srpski teniser Novak Đoković obrazložio je razloge odluke da se povuče iz Profesionalnog udruženja teniskih igrača (PTPA), organizacije čijem je osnivanju lično doprineo.
Ruski zvaničnici pozdravili su pretnju američkog predsednika Donalda Trampa o uvođenju carina NATO saveznicima zbog Grenlanda i poručili da je transatlantskom savezu došao kraj.
Rat u Ukrajini – 1.425. dan. Ruska protivvazdušna odbrana oborila je 63 ukrajinska drona tokom noći iznad 11 ruskih regiona i Azovskog mora, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta najavio je da će u narednim danima sazvati hitnu sednicu Evropskog saveta, u svetlu najnovijih značajnih događaja, uz poruku da EU ostaje jedinstvena u podršci Danskoj i Grenlandu, kao i u odbrani međunarodnog prava.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak, 19. januar 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose eksluzivne priče.
Dva voza u Španiji danas su iskočila iz šina na linijama između Madrida i Andaluzije, zbog čega su putnici morali da budu evakuisani, dok je potvrđeno da ima i povređenih, ali njihova precizna brojka još nije poznata.
Jednostavnim testom krvi mogao bi da predvidi koji će tretman raka dojke najbolje delovati, što bi omogućilo da se pacijentima ponudi najefikasniji tretman i povećavalo njihove šanse da pobede ovu opaku bolest.
Nova japanska misteriozna serija "Silent Truth", koja je ove nedelje stigla na Netflix, privukla je pažnju gledalaca i dobila pohvale zbog svoje radnje.
Netflix je u petak u svoju ponudu uvrstio akcioni triler "The Rip", koji je već u prvim satima prikazivanja izazvao burne reakcije publike i kritičara.
Met Dejmon i Bena Aflek su rekli da Netflix ima određene trikove kada se filmovi snimaju, "specijalno zbog gledalaca koji ih gledaju na svojim telefonima".
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Komentari 50
Pogledaj komentare