Raspisivanje izbora je rezultiralo pojačanim pritiskom na rad medija, što je vidljivo iz nekoliko obrađenih slučajeva u delu Izveštaja koji se odnosi na slobodu izražavanja. Ti pritisci, ali i fizički napadi na novinare i njihove ekipe, su najčešće bili uzrokovani nezadovoljstvom lokalnih političkih moćnika kritičkim izveštavanjem pojedinih medija ili novinara o njima i njihovom radu. Diskriminacija tih novinara i medija, ali i optužbe lokalnih vlasti i moćnika protiv vlasnika pojedinih lokalnih medija da kao protivkandidati na lokalnim izborima instrumentalizuju redakcije u interesu svoje političke promocije, svojih stranaka, ili stranaka kojima su bliski, veoma nepovoljno su uticali na stanje u ovoj oblasti, ali i na ostvarivanje prava javnosti da bude informisana o pitanjima od javnog značaja. U ovom delu Izveštaja, autori analiziraju i sudski postupak protiv jedne novinarke zbog navodno učinjenog krivičnog dela - nedozvoljeno javno komentarisanje sudskih postupaka.
U delu Izveštaja koji se odnosi na implementaciju postojećih propisa, analizirana je primena Zakona o radiodifuziji. Autori se bave Opštim obavezujućim uputstvom RRA o ponašanju emitera u predizbornoj kampanji - u kojoj meri je to Uputstvo pomoglo ili odmoglo novinarima i medijima da obavljaju svoj posao u predizbornoj kampanji, kao i važnošću objavljivanja metoda klasifikacije programskih žanrova koji RRA primenjuje. Pored toga, polazeći od informacija o promenama vlasničke strukture u elektronskim medijima u poslednje tri godine, autori analiziraju primenu Zakona u ovoj oblasti, ukazujući na činjenicu da ove promene mogu dovesti do netransparentnog vlasništva u medijima i mogućih nedozvoljenih medijskih koncentracija, kao i na uzroke zbog kojih ova pitanja ni do danas nisu adekvatno pravno regulisana.
U ovom periodu nije usvojen nijedan novi zakon od značaja za medije.
Rad nadležnih organa u ovom periodu je takođe bio predmet pravnog monitoringa. Dok se Republička radiodifuzna agencija intenzivno bavila monitoringom rada emitera u predizbornoj kampanji i brojnim predstavkama u vezi sa sadržajem programa koje joj najčešće upućuju političke stranke - učesnice na izborima, Ratel je po prvi put doneo dva "must carry" rešenja za dominantnog kablovskog operatora, a, u zajedničkoj akciji sa drugim nadležnim organima, konačno je sprečio dаlје еmitоvаnjе rаdiо prоgrаmа jednog od najupornijih nelegalnih emitera. U ovom delu Izveštaja, autori se bave i radom Saveta za štampu, izveštajem Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti o sprovođenju ta dva zakona, odlukama kolektivnih organizacija OFPS i PI koje se tiču naknada koje naplaćuju od pojedinih kategorija korisnika predmeta njihove zaštite, kao i radom Ministarstva kulture, informisanja i informacionog društva u pogledu implementacije Medijske strategije, a povodom odluke Vlade o odobravanju beskamatnog kredita agenciji "Tanjug" zа izvеštаvаnjе о prеdizbоrnој kаmpаnji i izbоrnоm dаnu 6. mаја.
Autori Izveštaja se bave i daljim razvojem situacije u oblasti procesa digitalizacije. Prema njihovoj oceni, mart 2012. godine je veliki i značajan mesec za digitalizaciju televizije u Srbiji, jer je puštena u rad Inicijalna mreža za testiranje emitovanja digitalnog TV signala sa 15 lokacija i otpočeo je "simulcast", kao prva faza digitalizacije u zemlji.
U oblasti privatizacije medija, međutim, nema nikakvog pomaka. Analizirajući stanje u ovoj oblasti, autori, na primeru još jednog raskinutog ugovora o privatizaciji, ukazuju na ozbiljan problem nepostojanja sistemskog mehanizma zaštite lokalnih javnih medija, njihovih redakcija i uređivačke politike od lokalnih moćnika, koji je posebno vidljiv u predizbornoj kampanji, a koga, nažalost, ti isti mediji ne razumeju ili neće da ga razumeju zbog trenutnih potreba i interesa.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare