Zbog toga neće biti otvorena birališta u nekoliko zemalja u kojima živi znatan broj naših državljana.
Tako se ovoga puta neće glasati u Australiji, Kanadi, Švedskoj, ali ni u Mađarskoj, Grčkoj, Rumuniji.
Dejan Đurđević, predsednik Republičke izborne komisije, kaže za Novosti da se u ovim državama nije prijavio dovoljan broj državljana s pravom glasa.
"Za otvaranje jednog biračkog mesta potrebno je da se prijavi minimum sto glasača. U dijaspori će se glasati u 20 zemalja, na 35 mesta", kaže Đurđević.
Birališta će biti otvorena u Austriji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, SAD, Turskoj, UAE, Libiji.
U inostranstvu je popisano oko 300.000 naših ljudi sa pravom glasa, a procenjuje se da će na izborima učestvovati tek oko 3.500, odnosno tek svaki stoti. Čak i u tradicionalno „srpskim zemljama“, s našom velikom zajednicom, poput Austrije i Nemačke prijavio se skroman broj birača.
Aleksandar Čotrić, predsednik skupštinskog Odbora za dijasporu, kaže da je od 2004, kada je zakonom omogućeno da se glasa u inostranstvu, broj ljudi koji i ostvare to pravo sve manji. Čotrić slabo interesovanje rasejanja za politički život matice ovako objašnjava:
"Veliki problem je što može da se glasa samo u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a ne i pri crkvama, kulturnim centrima, ili putem pošte. Takođe, dijaspora već godinama traži mogućnost da ima svoje predstavnike u parlamentu, odnosno da za njih direktno glasa na izborima, što do sada nije realizovano", rekao je Čotrić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 55
Pogledaj komentare