Francuski parlament je prihvatio predlog zakona po kome će se kažnjavati oni koji demantuju postojanje genocida nad Jermenima u vreme Otomanske imperije.
Ovaj zakon će početi da se primenjuje tek pošto ga usvoji i Senat francuskog parlamenta.
Poslanici francuskog parlamenta su osudili "tursku propagandu", koja je pokušala da izvrši pritisak na njih kako ne bi usvojili ovaj zakon. U njemu se predviđa da će se za to delo u Francuskoj ubuduće izricati kazne do godinu dana zatvora i do 45 000 evra.
Francuska je još 2001. godine zvanično potvrdila da je nad Jermenima na prostorima današnje Turske izvršen genocid u vreme raspada Otomanske imperije, krajem druge decenije prošlog veka.
U Ankari, u kojoj uporno demantuju da je tada izvršen genocid nad Jermenima, najavili su kontramere protiv Francuske. Taj potez će, kako je zvanično rečeno, imati "teške i nepopravive posledice" po odnose i saradnju između dve zemlje.
U Ankari se na udaru posebno našao Nikola Sarkozi, koga optužuju da je povukao ovaj potez kako bi privukao glasove jermenske dijaspore (oko 500.000 ljudi) na predstojećim predsedničkim izborima.
U Parizu to demantuju i ističu da se radi samo o konstatovanju "istorijskih činjenica".
Jermenija pozdravlja odluku francuskog parlamenta
Šef jermenske diplomatije Eduard Nalbadijan izrazio je danas zahvalnost Francuskoj, čiji su poslanici donjeg doma parlamenta usvojili nacrt zakona o kažnjavanju poricanja genocida, među kojima i nad Jermenima 1915. godine.
"Želim da još jednom izrazim zahvalnost najvišim francuskim nadležnim organima, parlamentu i francuskom narodu", rekao je Nalbadijan.
Donji dom francuskog parlamenta je danas izglasao nacrt zakona o poricanju genocida, među kojima i jermenski 1915. godine, uprkos pretnjama Turske i prisustvu nekoliko hiljada demonstranata ispred parlamenta u Parizu.
Velika većina poslanika glasala je za nacrt zakona, koji predviđa godinu dana zatvora i 45.000 evra kazne za svako javno negiranje genocida, koji je zakonom priznat.
Francuska priznaje dva genocida: prema Jevrejima u Drugom svetskom ratu i prema Jermenima, ali je do sada samo kažnjavala za poricanje prvog genocida.
Kako bi zakon bio u potpunosti usvojen, tekst treba da odobri i Senat (gornji dom parlamenta), ali se još ne zna datum glasanja.
Francuska je 2011. godine priznala postojanje genocida Otomanskog carstva nad Jermeninima između 1915. i 1917. godine, kada je stradalo, prema Jermenima, 1,5 miliona ljudi.
Turska priznaje da je poginulo do 500.000 Jermena, ali tokom sukoba i njihove nasilne deportacije prema Iraku, Siriji i Libanu, tada takođe pod Otomanskim carstvom.
Turska odbacuje termin genocid i smatra da je broj ubijenih Jermena preuveličan, a ukazuje i da je u tom sukobu žrtava bilo na obe strane.
Turska opozvala ambasadora iz Pariza
Turska je opozvala ambasadora iz Pariza pošto je danas donji dom francuskog parlamenta glasao za nacrt zakon o poricanju genocida, među kojima i jermenski 1915. godine, izjavio je portparol turske ambasade Engin Solakoglu.
"On odlazi sutra", a premijer Turske će tokom dana saopštiti koje odluke je donela Ankara, dodao je Solakogu.
Turska državna televizija (TRT) javila je ranije danas da će Turska opozvati svog ambasadora iz Francuske kao znak protesta zbog glasanja francuskom parlamentu.
TRT je danas javio da će ambasador Tahsin Burčuoglu biti opozvan, dok ministarstvo inostranih poslova nije želelo da komentariše, navodeći da će vlada izdati saopštenje o tome.
Turska je pre dva dana zapretila da će početi da osuđuje "francuski kolonijalizam" na međunarodnim skupovima kao uzvratnu meru na plan Francuske da proglasi krivičnim delom poricanje da su masovna ubistva Jermena u otomanskoj Turskoj bila genocid.
Turska je zapretila da će, ako taj predlog bude usvojen, povući ambasadora iz Francuske, a turski premijer Redžep Tajip Erdogan rekao je prethodnog vikenda da bi Francuska trebalo da ispita šta je ona radila u Africi, uz ocenu da je Francuska odgovorna za smrt hiljadu ljudi u Alžiru i Ruandi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Direktor Jute Aleksandar Seničić izjavio je danas da su aranžmani poskupeli nakon dve velike krize i svih okolnosti koje su dovele do globalne inflacije, istakavši da se to pokupljenje nije odrazilo na broj turista.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Carinici u saradnji sa policijom sprečili su pokušaj krijumčarenja tri jedinke zaštićenih vrsta zmija i jedne zaštićene kornjače, saopštila je danas Uprava carina Republike Srbije.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je danas, tokom nenajavljene posete Ukrajini, da zemlje članice saveza u poslednjim mesecima nisu ispunile obećanja o vojnoj pomoći Kijevu, ali je obećao da će se isporuke oružja i municije sada povećati.
Sud u Atini danas je osudio muškarca za slučajno podmetanje požara i pet bivših zvaničnika vastrogasne službe za dela povezana sa najsmrtonosnijim požarom u istoriji zemlje 2018. godine kada su poginule 104 osobe, saopštili su pravosudni izvori za Rojters.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Nikol Kidman je dobila Nagradu za životno delo Američkog filmskog instituta, a neki od poznatih glumaca i njenih prijatelja osvrnuli su se na njenu dugu holivudsku karijeru.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 3
Pogledaj komentare