Dolazak potpredsednika Savezne vlade SRJ
Miroljuba Labusa, ministra inostranih poslova
Gorana Svilanovica i ministra finansija Srbije
Bozidara Djelica u sredu Vasington, koincidirao
je sa odlukom americke vlade da Se Medjunarodnom
crvenom krstu izdvoji dodatnih 1,6 miliona
dolara za pomoc u zbrinjavanju izbeglica
u SR Jugoslaviji. Do petka popodne - kad
je predvidjen povratak u Beograd trojke visokih
predstavnika vlada SRJ i Srbije - pokazace
se da li je to sa Crvenim krstom bio dobar
znak u odnosu na one neophodne, mnogo vece
pare zbog kojih su se Labus, Svilanovic i
Labus prevashodno zaputili u Ameriku.
Krajem juna, na donatorskoj konferenciji
za Jugoslaviju, SAD su se obavezale da sa
182 miliona dolara pomognu programe demokratske
i ekonomske reforme u Srbiji i Crnoj Gori.
Uobicajena birokratska procedura u realizovanju
te pomoci dodatno je usporena u ovom slucaju
odlukom Vasingtona da se uspostavi mehanizam
kojim ce se obezbediti da sredstva za finansiranje
reformskih projekata u SRJ ne zavrse u privatnim
dzepovima. Varijanta koja se priprema svodi
se na sistem nadoknade troskova - na osnovu
preciznih obracuna za projekte koje su preuzele
vlasti u Beogradu i Podgorici - sto je mera,
kako se navodi u Stejt departmentu, koju
su "nametnula veoma losa iskustva, proteklih
godina, sa kradjom i korupcijom u realizaciji
medjunarodne pomoci Bosni i Hercegovini i
ostalim drzavama nastalim posle raspada bivse
SFR Jugoslavije". Pored toga, u Vasingtonu
se ocekuje da ce u susretu Miroljuba Labusa
i Bozidara Djelica sa predstavnicima Ministarstva
finansija SAD biti pokrenuto i pitanje zamrznutih
jugoslovenskih sredstava i ostalih brojnih
neresenih problema te vrste, zaostalih iz
nekadasnjeg perioda medjunarodnih sankcija
prema SR Jugoslaviji. Pokrenuce se kljucno
pitanje otpisivanja znacajnog dela dugovanja
SRJ razvijenim drzavama iz sastava "Pariskog
kluba". Rec je o izuzetnom velikom dugu
(vise milijardi dolara), cije je eliminisanje
od presudnog znacaja za uspeh reformi postavljenih
kao cilj posle rusenja Milosevicevog rezima.
Domacini u Vasingtonu i gosti iz Beograda
saglasni su u proceni da osnovni preduslov
za uspeh zapocetih reformi u Srbiji i Crnoj
Gori predstavlja u ovom trenutku oslobadjanje
dela ubistvenog pritiska koji izazivaju obaveze
Jugoslavije prema "Pariskom klubu". Razlike
su, medjutim, veoma znacajne oko obima i
dinamike tog predvidjenog duznickog rasterecenja,
prenosi Sense.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare