BIA: Stabilno, rizici ekstremizma

Direktor Bezbednosno-informativne agencije je, posle više od godinu dana, podneo izveštaj Odboru za odbranu i bezbednost.

Izvor: B92, Beta

Četvrtak, 01.11.2007.

07:48

Default images

U izveštaju koji su usvojili poslanici Rade Bulatović naveo je da je "stanje bezbednosti, sa izuzetkom Kosova, stabilno, ali da postoje rizici koji mogu ugroziti stabilnost". Glavne pretnje Bulatović vidi u "albanskim separatistima" na jugu, islamističkim pokretima u Raškoj oblasti, "ekstremističkim pripadnicima nacionalnih manjina", kao i organizovanom kriminalu.

Među prioritetima je i "doprinos očuvanju suvereniteta na Kosovu". Bulatović je kazao da se mogu očekivati protesti i nemiri u slučaju jednostranog priznanja nezavisnosti Kosova, pa čak i oružani sukobi Srba i Albanaca.

"Procene rizika ukazuju da kritičan momenat za situaciju na Kosovu i Metohiji predstavlja period uoči i nakon podnošenja izveštaja posredničkog tima Kontakt-grupe, najavljenog za 10. decembar", rekao je on.

"Pri tome se mogu očekivati protesti i eventualni nemiri, uključujući i mogućnost oružanih sukoba srpske i albanske strane, posebno u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti", rekao je Bulatović.

On je, međutim, naveo da se na jugu Srbije u kraćem vremenskom periodu ne očekuje veće ugrožavanje bezbednosti.

Direktor BIA je, govoreći o stanju na jugu Srbije, kazao da je glavni faktor destabilizacije u regionu delovanje ilegalne organizacije ANA (Albanska nacionalna armija) i dodao da je BIA ustanovila njihova uporišta, pojačan stepen mobilnosti njihovih pripadnika, nabavku oružja i regrutovanje novih članova.

Govoreći o delovanju islamističkih pokreta, on je naveo da najveća pretnja dolazi od delovanja vehabija iz Raške oblasti i da to može značiti direktnu pretnju bezbednosti.

Bulatović je dodao da su jedan od faktora ugrožavanja bezbednosti Srbije i tenzije unutar Islamske verske zajednice, kao i ekstremizam pojedinih pripadnika nacionalnih manjina, kao i delovanje neonacističkih i desničarskih grupa.

Jedan od faktora rizika je i organizovani kriminal - trgovina oružjem, trgovina imigrantima i pokušaji pranja novca, rekao je Bulatović i dodao da je zbog sprečavanja tih prekršaja ostvarena razmena informacija sa MUP-om, a da je za uspešnu borbu potrebno jačanje saradnje državnih organa.

Govoreći o ostalim aktivnostima, Bulatović je naveo da je BIA informisala o svom radu državno rukovodstvo, sarađivala sa MUP-om i Ministarstvom odbrane, Tužilaštvom za ratne zločine i Arhivu Srbije prosledila 27.989 dosijea.

U narednom periodu prioritet na međunarodnom planu je borba protiv međunarodnog terorizma i organizovanog kriminala, naveo je Bulatović.

Bez govora o haškim beguncima

Odbor za odbranu i bezbednost Skupštine Srbije usvojio je izveštaj koji je Bulatović podneo.

U izveštaju o radu BIA, na iznenađenje članova Odbora i poslanika koji su prisustvovali sednici, delovanje agencije po pitanju saradnje sa Haškim tribunalom opisano je u samo nekoliko rečenica, a suština je da BIA radi u skladu sa zakonom i preuzetim obavezama.

Članove Odbora i prisutne poslanike, pre svih iz Srpske radikalne stranke, bez obzira na teme o kojima je govorio Bulatović, pre svega interesovalo je kako je i gde uhapšen general Zdravko Tolimir - u Srbiji ili Republici Srpskoj.

Oni su pitali i da li Skupština prisluškuje narodne poslanike. Tokom debate oštro su polemisali Dragan Šormaz iz DSS-a i radikal Aleksandar Vučić.

"Postoje snimci i stenogramske beleške da gospodin Jočić nikada nije izjavio da je gospodin Tolimir uhapšen na mostu između Ljubovije i Bratunca", rekao je Šormaz.

"On je ustvari pročitao dve službene beleške MUP-a Republike Srpske, gde piše da je on uhapšen na makadamskom putu između dva sela na teritoriji Republike Srpske, dakle ne na mostu i molim vas da se to više ne govori", rekao je on.

"Nisam ja dužan da slušam svačije laži jer to nikada nije rečeno", rekao je Šormaz.

"Ako gospodin Šormaz još jednom kaže da lažemo, ili gospodin Bulatović, pa ću vam reći ko je precizno dostavio informaciju BIA, sa jednog od najviših mesta u agenciji, jednoj dnevnoj novini koja ima nagradnu igru danas, gde je uhapšen general Tolimir", odgovorio je Vučić.

"Nacrtali im čitavu šemu, nacrtali im most između Republike Srpske i Srbije", rekao je on.

Posle više od dva sata postavljanja pitanja, Bulatović je počeo da odgovara na tih preko 70 postavljenih pitanja. Tom prilikom ponovio je da je general Zdravko Tolimir uhapšen u Republici Srpskoj, kao i da BIA ne prisluškuje narodne poslanike.

Inače, predsedavajući sednice Ivica Dačić najavio je ranije da će jedna od tema sednice biti potraga za haškim beguncima, ali o tome, osim kratkog osvrta u izveštaju, do sada nije bilo reči.

Za izveštaj su glasali poslanici vladajuće koalicije i Socijalističke partije Srbije, radikali su bili uzdržani a Liberalno-demokratska partija protiv.

Izveštaj se odnosi na period od juna prošle godine do oktobra ove godine. Izveštaj BIA nosi oznaku državne tajne, pa je moguće da će sednica u pojedinim delovima biti zatvorena za javnost.

Podnošenje izveštaja BIA nekoliko puta je odlagano. Sednica Odbora trebalo je da bude održana u julu, ali je odložena na zahtev vladajuće koalicije zbog sednice o Kosovu.

Zatim je zakazana za 25. oktobar, ali predstavnici BIA nisu mogli da prisustvuju sednici zbog posete glavne tužiteljke Karle del Ponte.

"Malo više od ništa"

Zoran Dragišiæ (FoNet)
Zoran Dragišić, profesor Fakulteta za odbranu i bezbednost, navodi da je taj izveštaj "malo više od ništa".

"Dešava se da na skoro svako pitanje poslanika bude dobijen odgovor da je to državna tajna, a i predsednik Odbora kaže da nema posledica i ako Odbor ne usvoji izveštaj", kaže on.

"To je sve manje-više formalno i ne možemo reći da postoji kontrola nad tom službom ako periodično slušamo izveštaje o njenom radu", kaže on.

"To jeste jedan od mehanizama, ali da bismo imali pravu kontrolu, trebalo bi da postoji još nekoliko stvari, a mehanizam kontrole bi morao biti drugačiji", kaže on.

"BIA nije jedina obaveštajna služba koju ova zemlja ima; treba doneti zakone kojima to treba regulisati, predvideti posebne mehanizme za kontrolu, najbolje ako bi parlament imao komisiju za kontrolu svih obaveštajno-bezbednosnih službi", kaže on.

"Ta komisija bi morala da ima mnogo veća ovlašćenja nego što ih sada ima Odbor, a posebnu pažnju treba pokloniti upravnoj kontroli tih službi", navodi on.

"Mislim da bi u tom smislu morala da postoji služba generalnog inspektora, a tu službu bi birao parlament. To bi bila stručna kontrola", kaže Dragišić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: