Pošta žrtvama Blajburga

Njih su posle završetka rata 1945. godine, u tom mestu zarobili i ubili, partizani dok su pokušavali da pobegnu na zapad. Među njima je bio i izvestan broj četnika. Hrvatski istoričari procenjuju da je tu ubijeno više desetina hiljada ljudi. Današnje okupljanje održano jeuz podršku hrvatskog Sabora.

Prema podacima Hrvatske enciklopedije (LZ "Miroslav Krleža" 2000.) kod Blajburga se predalo oko 95.000 hrvatskih vojnika, bez civila. Deo zarobljenika, vojnika i civila, poubijan je blizu Dravograda, Maribora i drugih slovenačkih meesta. Enciklopedija ne precizira broj žrtava, navodeći da se daju različite procene. Najveći broj preživelih sproveden je na "marševe smrti", tzv. Križni put koji je vodio kroz Sloveniju, Hrvatsku i velik deo nekadašnje Jugoslavije, gdje su mnogi poubijani, a mnogi preživjeli odvedeni su u logore.

"Hteli da nas prorede"

Obraćajući se okupljenima predsednik Sabora Vladimir Šeks rekao je da je u toku pokušaj krivotvorenja nove hrvatske istorije. To, naglasio je Šeks, Hrvatska neće dopustiti: "Svjedoci smo da je danas neke međunarodne institucije pokušavaju svojim paušalnim i neistinitim ocjenama revidirati događaje iz Domovinskoga rata. Želim vam poručiti sa ovoga mjesta da Hrvatska nikada neće zaboraviti svoj Domovinski rat, najsvjetljie razdoblje svoje povijesti, niti će ikada dopustiti da legalne i legitimne osloboditeljske akcije Bljesak i Oluju bilo tko proglašava i izjednačava sa zločinačkim pothvatom", kazao je Šeks.

Šeks je okupljenima poručio i da je Blajburg bila planska egzekucija protiv ratnog prava i običaja. Kao argument za tu tvrdnju naveo je činjenicu da je za taj krvavi posao unapređenjem u generala JNA nagrađen čovjek koji je kasnije napisao knjigu "Rat poslije rata". To se odnosilo na Milana Bastu.

Šeks je upitao da li je rat stanje kad razulareni zločinci u ime ideološkog bezumlja i slepila ubijaju potpuno nedužne zarobljenike za račun Komunističke partije, a zarad što većeg proređivanja hrvatskog korpusa.

Pre početka mise prisutnima se obratio i prvi čovek Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić, koji je pozvao na molitvu i praštanje, napominjući da osveta uvek izaziva novo nasilništvo. Misu je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Na Blajburgu je u ime Vlade bila njena potpredsednica Jadranka Kosor, a iz Ureda Predsednika savetnik dr. Vladimir Lončarević.

Na ovogodišnjoj komemoraciji primećeno je znatno manje ljudi u crnim uniformama i s ustaškim obeležjima. Na to je sigurno uticalo upozorenje organizatora da bi austrijska policija mogla intervenisati i takve osobe proterati iz Austrije. No, do intervencije nije došlo.

Šeks je inače tokom govora nekoliko puta bio prekidan zvižducima i povicima podrške Antu Gotovini.

Šeks: Blajburg - genocid

Predsednik Sabora Vladimir Šeks je, otvarajući naučno-stručni skup "Blajburška tragedija ili Hrvatski križni put 1945." koji je održan 11. maja,  rekao kako je "spomen na Blajburg, spomen na jedan od najgrozomornijih zločina u hrvatskoj povijesti".

U Blajburgu je, kazao je Šeks, počinjeno "zlodjelo u svom najradikalnijem obliku", a sve se to događalo u poratno vrijeme, po završetku 2. Svjetskog rata, uz znanje i odobrenje tadašnjih jugoslavenskih vlasti, u skladu s običajima komunističe diktature".

"Pamtimo strahote od 1941. do 1945., ali i one u hrvatskom poraću, a jedna od njih dogodila se u Bleiburgu, sredinom svibnja '45., (...) kada je izvršen genocid nad tisućama golorukih i bespomoćnih muškaraca, žena, djece i starih, civila koji nikada nisu bili u ratu", naglasio je Šeks.