"U toj krizi, najdubljoj od kraja Drugog svetskog rata, međunarodne instance delovale su sa jedinim ciljem očuvanja bankarskog sistema bez uzimanja u obzir razornih posledica na stanovništvo", rekao je na konferenciji za novinare predsednik te Federacije Karim Lahiđi.
Izveštaj te organizacije, izrađen na osnovu istraživanja na terenu u januaru 2014, pokazuje kako su mere štednje, koje su odredili kreditori zemlje, EU i MMF u zamenu za zajmove Grčkoj, uticale na "ljudska prava, socijalna prava i slobodu izražavanja".
Podrivana su prava radnika sa smanjivanjem minimalne zarade za 22 odsto, posle druge pozajmice zemlji u februaru 2012. godine.
Nezaposlenost je dostigla rekordan procenat, i prema poslednjim podacima iznosi 25,5 odsto. Budžetskim smanjenjima pogođeno je i zdravstvo, navodi se u izveštaju.
"Lekari su nam preneli da ne mogu da operišu neke pacijente zbog porasta pacijenata u javnim bolnicama, manjka opreme i osoblja", objašnjeno je.
Politička prava i sloboda izražavanja takođe su pogođeni, u porastu je i nasilje policije nad demonstrantima i rast ksenofobičnih napada.
"Grčka vlada deli odgovornost za tu situaciju sa EU i MMF-om koji su grčkoj državi nametnuli reforme ohrabrujući kršenja ljudskih prava", navodi se.
Izvestaj je predstavljen ministru administrativne reforme Kirijakosu Micotakisu, "jedinom članu grčke vlade koji je prihvatio da gaprimi", i lideru Sirize, glavne opozicione partije, Aleksisu Ciprasu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare