Koliko god to zvučalo nategnuto, tok kapitala sugeriše da neki ne čekaju da to saznaju, piše list.
Da bi držale račune evrozone u balansu, centralne banke u Evropi prate tokove novca u evrozoni. Tako su primetili da je odliv novca iz Italije značajan, a da je glavni dobitnik, čini se, Nemačka.
Blumberg ipak ostaje oprezan i napominje da odliv nije toliko veliki kao u vreme dužničke krize 2012. godine, ali da je svejedno i dalje značajan.
Zašto se ubrzava odliv iz Italije? Jedno objašnjenje je da su ljudi zabrinuti zbog stanja u italijanskim bankama koje pate od posledica loših zajmova, lošeg upravljanja i novih nadzornih pravila u evrozoni koji otežavaju spasavanje.
Drugi razlog je je politički - italijanski premijer Mateo Renci vezao je sudbinu za referendum o reformama koji se održava u decembru, a koji bi mogao da ojača one koji žele da nametnu glasanje o tome da li Italija treba da ostane u EU. Tako da, nije iznenađenje da neki radije ne drže svoje evre u Italiji, s obzirom na to da postoji šansa da bi na kraju mogli da budu konvertovani u lire.
U svakom slučaju beg kapitala ne govori baš dobro o stepenu poverenja u evropski projekat, o čemu bi s druge strane, trebalo da vode računa i lideri EU dok pregovaraju o uslovima Bregzita.
I dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Džozef Stglic, predviđa da će Italija ali i još neke zemlje napustiti evrozonu narednih godina. Evropi nedostaje odlučnosti da preduzme neophodne reforme, kao što je uspostavljanje bankarske unije, koja bi uključivala zajednički program osiguranja depozita, a nedostaje joj i solidarnosti van nacionalnih granica država-članica, rekao je Stiglic u intervjuu za nemački list Velt.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare