Samo smo za prva četiri meseca 2010, uvezili oko 9.500 tona krompira, 4.300 tona paradajza, 1.000 tona paprike, više od 18.000 tona jabuka i 800 tona jagoda.
Godišnje uvezemo oko 26.000 tona jabuka, po 8.000 tona kupusa i crnog luka, gotovo hiljadu tona belog…
Prema podacima Privredne komore Srbije, uvoz voća i povrća meri se desetinama miliona dolara. Naime, vrednost uvezenog krompira je oko 6,8 miliona dolara, jabuka oko šest miliona dolara, paradajza 3,9 miliona, crnog luka 2,1 milion...
Zanimljivo je i gde kupujemo voće i povrće. Krompir nam uglavnom stiže iz Holandije, najviše volimo paradajz iz Turske, pasulj iz Kirgistana, krastavace, paprike, kupus i jabuke uvozimo iz Makedonije, crni luk iz Holandije, beli iz Kine, jagode iz Turske, a kruške i dunje iz Argentine.Sve bi to trebalo da nas brine, ali ne zbog toga što uvozimo hranu jer je to potvrda da smo deo svetskog tržišta, da imamo sporazume o slobodnoj trgovini s međunarodnim organizacijama, državama, kao i da liberalizujemo carine sa EU i pripremamo se za dane kada one neće ni postojati ili će biti svedene na najmanju meru. Pitanje je, međutim, šta je s našom proizvodnjom i da li možemo da budemo zadovoljni rezultatima koje postižemo na svetskoj pijaci.
Gledajući statistički, i ne stojimo tako loše. U razmeni poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sa svetom Srbija je lane ostvarila suficit u iznosu od 1,2 milijarde dolara, što je rast od 28 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Na svetskom tržištu prodali smo hrane za 2,24 milijarde dolara, dok je uvoz iznosio 1,04 milijarde dolara.
Ipak, valja imati na umu i to da suficit u razmeni nije posledica velikog izvoza već i relativno malog uvoza usled niskog standarda. Upravo u potrošnji voća po stanovniku (62,1 kilograma) i povrća (136,1 kilograma) Srbija zaostaje dva do tri puta u odnosu na prosek potrošnje u EU.
"Kada bismo imali potrošnju citrusa, kvalitetne kafe, švajcarske čokolade, parmezana, kvalitetnih vina i drugih artikala približnu potrošnjama u zemljama EU, Srbija ne bi imali suficit u izvozu poljoprivrednih proizvoda. Mala kupovna moć utiče loše na stanovništvo, ali dobro na trgovinski bilans u poljoprivredi. Znači, gledajući iz tog ugla, Srbija mora još mnogo da unapredi svoju trgovinu ukoliko želi da, makar, stigne zemlje koje su joj osnovni konkurenti", ukazuje konsultant SEDEEV-a Goran Živkov.
Recimo, pasulj naši trgovci uvoze, a lane smo za 12.485 tona dali 12,7 miliona dolara. I sve su prilike da ćemo ga još dugo kupovati u svetu, jer su naši prinosi od jedne tone po hektaru niski i nedovoljni.
S druge strane, teoretski beležimo značajne uspehe u trgovini voćem, ali je činjenica da smo, pre svega, orijentisana na mali broj tržišta: nema malina u evropskim supermarketima pod našim brendovima, tržište višnje ne može da se ustali u količinama...
"Nažalost, Srbija se nalazi na samo začelju gledano prema visini izvoza po obradivoj površini. U poređenju čak i sa CEFTA partnerima, Srbija ostvaruje najlošije izvozne rezultate, a bilo kakvo naše upoređivanje sa Holanijom, Danskom, Francuskom, Belgijom i drugim starim zemljama članicama EU koje ostvaruju na desetine milijardi izvoza na relativno malim površinama – nažalost, nema smisla", kaže Živkov.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 8
Pogledaj komentare