Na početku juna, odnosno poslednjeg dana maja 2007. spoljni dug iznosi 20,2 mlrd. dolara (od toga spoljni dug privatnog sektora iznosi čak 11,8 mlrd dolara*), što je blag rast u odnosu na kraj 2006 (19,6 mlrd. dolara), ali treba imati u vidu prevremenu otplatu MMF-u.
Autor: mr Goran Nikolić, Centar za naučno-istraživački rad i ekonomske analize, PKS
Dakle, ipak je zabeležen porast duga od 0,6 mlrd. dolara, koji se dvotrećinski može pripisati slabljenju dolara na svetskim finansijskim tržištima (naime, u evrima je fakturisano tri četvrtine spoljnog duga, a 85 odsto privatnog spoljnog duga).
Udeo spoljnog u BDP bi 2007. lako mogao biti čak i smanjen, i to najviše zavisi do dinamike zaduživanja domaćih bonitetnih preduzeća, koja se preko, uglavnom, matičnih filijala ovdašnjih banaka (koje izbegavaju obavezne devizne rezerve NBS) mogu zaduživati po, za nas vrlo povoljnim, kamatama od 5,3 odsto do 8,3 odsto (šestomesečni EURIBOR na godišnjem nivou + jedan odsto do četiri odsto).**
Pozitivno je da poslednjih meseci dolazi do promene finansiranja domaćih kredita (prirast od 18,5 odsto u privih pet meseci 2007) sa inostranog zaduživanja na domaću štednju, jer je ino-zaduživanje banaka faktički stalo.
Naime, dolazi do racionalnog ponašanja bankarskog sektora usled smanjenog intezita sterilizacije NBS i to kroz repo-operacije (nude se niže kamatne stope, koje postaju sve manje stimulativne za banke; trenutno 9,5 odsto) i visoke obavezne devizne rezerve.
Realno je da bi na kraju 2007. godine spoljni dug Srbije mogao iznositi od 23,6 do 25,6 mlrd. dolara*** Ova projekcija je bazirana nekoliko realističnih pretpostavki:
1. Očekivano je da javni dug neće imati bitniji uticaj na kretanje ukupnog spoljnog duga jer će njegovi anuiteti (oko 0,6 mlrd. dolara po osnovu kamata i glavnice) biti praktično jednaki novom zaduživanju od IBRD, EBRD, EIB, bilateralnih koncesionalnih dugova itd.
2. Uzimajući u obzir da se spoljni dug računa po kursu poslednjeg dana godine pretpostavili smo, imajući u vidu relativno nisku vrednost dolara krajem 2006, da bi američka valuta mogla depresirati za tri odsto (referentne projekcije ukazuju da će u drugoj polovini ove godine dolar blago jačati u odnosu na evro).
3. Glavni kontributor rasta spoljnog duga Srbije u 2007. biće domaća bonitetna preduzeća (dobrim delom i sa većinskim stranim kapitalom) i to skoro isključivo putem SPV, odnosno cross-border aranžmana (povećano ino-zaduživanje preduzeća, tzv. cross-border, je daleko bolje ili manje štetno nego zaduživanje banaka, jer to većim delom ''ide'' u investicije, ali ako se intenzivira NBS bi ga mogla delimično ograničiti.)
4. Pretpostavka je da, imajući u vidu vrlo nisku sklonost domaćih banaka da uzimaju kratkoročne kredite poslednjih meseci, da kratkoročni dug banaka neće bitnije uticati na ukupni spoljni dug, te smo ga apstrahovali u projekcijama****
5. Pretpostavka je da neće doći do promene statusa duga prema Kosmetu od 1,2 mlrd. USD u ovoj godini. Napravili smo tri varijante visine spoljnog duga na kraju 2007. i kod svih je servisiranje duga procenjeno na 3,5 mlrd. dolara.
1.) Niska varijanta=23,6 mlrd. USD.
U 2007. nema neto zaduživanja poslovnih banaka; dakle, praktično se nastavlja tendencija iz prvih pet meseci 2007. kada je zabeleženo minimalno neto-zaduživanje banaka (s tim da je kratkoročni dug čak smanjen za 0,2 mlrd dolara).
U prvih pet meseci 2007. neto zaduživanje preduzeća iznosi skoro 960 miliona dolara, i ako se taj trend nastavi, dodajući celokupnom dugu iznos od oko milijardu dolara po osnovu zadužavanja Telekoma Srbije u junu, dobijamo neto prirast duga preduzeća od 3,3 mlrd. dolara.
2.) Srednja varijanta=24,6 mlrd. USD.
Ako uzmemo u obzir poboljšanje poslovne klime posle nastavka pregovora sa EU, i eventualnog rasta kreditnog rejtinga zemlje u drugoj polovini godine, moguće da će doći do ubrzanja neto zaduživanja preduzeća od dodatnih milijardu USD, čemu bi doprinos dalo i sve izvesnije zaduživanje NIS-a, čak i do 380 miliona evra (i dug Telekom-a i NIS-a posmatraćemo kao privatni dug, mada se faktički radi o javnom dugu).
3.) Visoka varijanta=25,6 mlrd. USD.
U ovoj varijanti dolazi do neto zaduživanje poslovnih banaka od oko milijardu USD. Naime, moguće je da usled poboljšanja poslovne klime posle nastavka pregovora sa EU dođe i rasta kreditnog rejtinga zemlje i blagog pada obaveznih deviznih rezervi u drugoj polovini 2007. (zajedno sa padom inflacionih očekivanja), što bi ‘’poguralo’’ neto ino-kreditne linije. Zaduživanje preduzeća nepromenjeno.
Uzimajući u obzir svih tri iznešene varijante spoljni dug bi mogao na kraju 2007. g. iznositi od 23,6 do 25,6 mlrd. dolara, što je od 63 odsto do 69 odsto BDP-a. Racio spoljni dug prema izvozu roba i usluga će iznositi od 2,05 do 2,22 te bi Srbija, i po tom kriterijumu mogla izaći iz grupe visoko zaduženih zemalja (kritična tačka je 2,20).
Servisiranje duga će, vrlo verovatno, preći četvrtinu izvoznih prihoda u ovoj godini, a možda bude čak i 30 odsto (oduzimanje prevremene otplate MMF-u smanjuje stopu servisiranja za oko dva procentna poena). Udeo kratkoročnog duga je nizak (oko 8 odsto), te na toj strani ne treba tražiti uzroke eventualne krize.
U poređenju sa zemljama regiona naš spoljni dug ne izgleda preterano visok. Spoljni dug Bugarske iznosio je 20,3 mlrd. evra na kraju marta 2007. godine (76 odsto BDP-a), kod Makedonije spoljni dug je iznosio 2.430 miliona dolara, kod Rumunije spoljni dug je bio 43,6 mlrd. evra krajem marta 2007, a kod Hrvatske marta 2007. spoljni dug je iznosio 29,6 mlrd. evra (83 odsto BDP-a).
Treba reći da bi u drugoj polovini ove godine moglo doći do poboljšanja poslovne klime posle nastavka pregovora sa EU, potom bi mogao uslediti rast kreditnog rejtinga zemlje, čini se mogućim i blag pad obaveznih deviznih rezervi na ino-kreditne linije u drugoj polovini 2007. godine, zajedno sa padom inflacionih očekivanja.
Dakle, vrlo je bitan politički faktor, i on, paradoksalno, utiče na rast spoljnog duga, ali po nižim kamatama, što bi podstaklo privrednu aktivnost u zemlje. Produktivno zaduživanje, nikako, nije loše, a ohrabrujuće je da gro kredita, za razliku od sedamdesetih koje su prethodile dužničkoj krizi, ''vuku'' dobra preduzeća, koja najvećim delom ''znaju'' šta s tim parama.
Srbija poslednje dve, tri godine doživljava kreditni bum, uostalom kao i ostale zemlje jugo-istočne Evrope. Ekspanzija kredita nastavljena je posle, praktične, stagnacije tokom jeseni prethodne godine (usled monetarnog ''pritezanja'' Narodne banke Srbije). U prvih pet meseci ove godine dinarski kreditni plasmani banaka su porasli za oko 90 milijardi dinara (rast od čak 18,5 odsto).
Uzimajući u obzir da spoljnotrgovinski deficit odnosno deficiti roba i usluga praktično predstavlja ono što trošimo preko Bruto domaćeg proizvoda to znači da bi njegova redukcija vodila smanjenju investicija (koje su na vrlo niskom nivou) ili potrošnje, što bi podrazumevalo i udar na standard.
Najvažniji element uspešne strategije razvoja, odnosno rasta bruto domaćeg proizvoda kao i izvoza, svakako, predstavlja restrukturiranje domaće proizvodnje gde bi privatizacija, koja će u narednim godinama biti ubrzana, igrala ključno mesto.
Zaduživanje, odnosno spoljni dug kao i spoljnotrgovinski deficit, iako dostižu, relativno posmatrano, visoke vrednosti, ne moraju biti brana razvoju. Ako se prilivi kapitala profitabilno investiraju, odnosno ako donose veći prinos nego što je kamatna stopa (cena kredita), zemlja može ostvarivati dinamičan razvoj koji bi stvorio neophodne pretpostavke za uredno servisiranje inostranih obaveza.
* Privatni dug, iako ne opterećuje budžet, posredno utiče na platni bilans i stanje deviznih rezervi kao i monetarnu i kursnu stabilnost (zbog eventualnog povećanja tražnje deviza).
** Ako posmatramo stanje spoljnog duga zemlje po vrsti dužnika poslednjeg dana maja 2007. godine možemo zapaziti da najveći deo duga otpada na privatni sektor, dok javni sektor duguje ukupno (sa kamatama i dospelom glavnicom) 8,4 mlrd. USD. Kod duga privatnih pravnih lica najveći deo duga otpada na preduzeća (7 mlrd. USD), dok banke duguju 4,8 mlrd. USD. Povećano ino-zaduživanje preduzeća (cross-border) je manje štetno nego zaduživanje banaka jer to većim delom ''ide'' u investicije, ali ako se intenzivira NBS bi ga mogla delilmično ograničiti.
*** Od spoljnog duga treba razlikovati javni dug koji je iznosio 9,3 mlrd. evra (12,7 mlrd. dolara) krajem aprila 2007. Od toga unutrašnji dug bio je 3,7 mlrd. evra, spoljni javni dug 4,7 mlrd. evra, čemu treba dodati 0,4 mlrd. evra ugovorenih, a ne uzetih kredita i 1,4 mlrd. evra indirektnih obaveza.
**** Pozitivno je da poslednjih meseci dolazi do promene finansiranja domaćih kredita sa inostranog zaduživanja na domaću štednju, jer je ino-zaduživanje banaka faktički stalo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U nemačkom gradu Augzburgu nalazi se Fuggerei, najstarije socijalno stambeno naselje na svetu, gde stanovnici i danas plaćaju simboličnu kiriju od svega 88 centi godišnje.
Evropska unija danas počinje da sprovodi prvu fazu zabrane uvoza ruskog gasa putem cevovoda, kao deo takozvanog postepenog ukidanja ruskih energetskih isporuka, preneli su ruski mediji.
Američka kompanija Jam brends saopštila je danas da će prodati lanac restorana Pica Hat za ukupno 2,7 milijardi američkih dolara, nakon višemesečnog razmatranja budućnosti brenda koji se poslednjih godina suočava sa padom prodaje i jačanjem konkurencije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi radove i prisustvuje spajanju glavne mostovske konstrukcije na mostu preko Dunava u okviru Fruškogorskog koridora u Novom Sadu.
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj, proizilazi iz saopštenja ove grupe najmoćnijih ekonomija sveta.
Sjedinjene Američke Države potpisale su uslovni sporazum o zajmu vrednom 725 miliona dolara sa kompanijom Energy Fuels u cilju jačanja domaće prerade retkih zemnih elemenata, saopštila je danas Kancelarija za strateški kapital (OSC).
Japanske kompanije su u maju kupile preko 300.000 barela ruske nafte izuzete od zapadnih sankcija kako bi nadoknadile smanjene isporuke sa Bliskog istoka, objavila je ruska novinska agencija Tas, pozivajući se na podatke japanskog Ministarstva finansija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da protekcionističke mere usmerene protiv Kine neće usporiti njen razvoj i poručio da Srbija može mnogo toga da nauči od te zemlje.
Pripadnici MUP, Službe za kriminalističko-obaveštajni rad, SBPOK i Odeljenja za posebne akcije UKP, u saradnji sa Policijskom upravom u Nišu i Žandarmerijom, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su D. M. (1985).
Sukob na Bliskom istoku – 111. dan. Vašington i Teheran potpisali Memorandum o okončanju rata, koji odmah stupa na snagu. Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da rok za konačni dogovor ističe za 60 dana, i da Izrael treba da bude zadovoljan sporazumom.
Memorandum o razumevanju između Irana i SAD-a podrazumeva isplatu od više milijardi dolara Iranu, dok SAD istovremeno ne dobijaju ništa, rekao je američki senator Kris Marfi.
Rat u Ukrajini 1.576. dan. Preokret u ratu u Ukrajini. Oružane snage Kijeva izvele snažne udare na Moskvu. Pogođen i tržni centar. Oboreno 180 dronova. Takođe, napadnut i ruski Rostov. Ruske snage odgovorile balističkim raketama lansiranim ka Kijevu.
Predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević izazvao je buru na političkoj sceni nakon što je poručio da među poslanicima u Skupštini Srbije ne vidi političke neistomišljenike, već, kako tvrdi, saučesnike u razaranju države, pišu mediji.
Holivudski glumac Robert De Niro ponovo je oštro napao američkog predsednika Donalda Trampa, tvrdeći da SAD više nije zemlja koju može da voli dok je on na vlasti.
Podmornica Titan imala je strukturne nedostatke u materijalu korišćenom za njen trup, kao i da američka firma nije u potpunosti testirala novi dizajn plovila.
Međunarodni festival kratkog igranog filma Bašta Fest ove godine održava se Bajinoj Bašti pod sloganom Čukni u drvo, donoseći ovdašnjoj publici premijere brojnih domaćih i svetskih ostvarenja.
Nastupiće Hor i orkestar Opere SNP Novi Sad, Novosadski Big Bend, vrhunski vokalni solisti Jana Šušteršić, Bojana Stamenov, Mattia Zanatta, Zoran Šandorović.
Jedan od najvoljenijih regionalnih kantautora, Petar Grašo, vraća se 15. oktobra u Plavu dvoranu Sava Centra, gde će publiku povesti na nezaboravno muzičko putovanje kroz najveće hitove svoje bogate karijere.
The Independent State of Samoa has confirmed its participation in the Specialized Exhibition Expo 2027 Belgrade, the Expo 2027 company announced today.
Work is underway today to connect the main structure of the bridge being built over the Danube near Novi Sad as part of the Fruška Gora Corridor project. Serbian President Aleksandar Vučić is also attending the event.
Germany has officially rejected the Italian bank UniCredit’s offer to acquire shares in Commerzbank, the state agency responsible for managing the federal government's stake.
Komentari 18
Pogledaj komentare