Na početku juna, odnosno poslednjeg dana maja 2007. spoljni dug iznosi 20,2 mlrd. dolara (od toga spoljni dug privatnog sektora iznosi čak 11,8 mlrd dolara*), što je blag rast u odnosu na kraj 2006 (19,6 mlrd. dolara), ali treba imati u vidu prevremenu otplatu MMF-u.
Autor: mr Goran Nikolić, Centar za naučno-istraživački rad i ekonomske analize, PKS
Dakle, ipak je zabeležen porast duga od 0,6 mlrd. dolara, koji se dvotrećinski može pripisati slabljenju dolara na svetskim finansijskim tržištima (naime, u evrima je fakturisano tri četvrtine spoljnog duga, a 85 odsto privatnog spoljnog duga).
Udeo spoljnog u BDP bi 2007. lako mogao biti čak i smanjen, i to najviše zavisi do dinamike zaduživanja domaćih bonitetnih preduzeća, koja se preko, uglavnom, matičnih filijala ovdašnjih banaka (koje izbegavaju obavezne devizne rezerve NBS) mogu zaduživati po, za nas vrlo povoljnim, kamatama od 5,3 odsto do 8,3 odsto (šestomesečni EURIBOR na godišnjem nivou + jedan odsto do četiri odsto).**
Pozitivno je da poslednjih meseci dolazi do promene finansiranja domaćih kredita (prirast od 18,5 odsto u privih pet meseci 2007) sa inostranog zaduživanja na domaću štednju, jer je ino-zaduživanje banaka faktički stalo.
Naime, dolazi do racionalnog ponašanja bankarskog sektora usled smanjenog intezita sterilizacije NBS i to kroz repo-operacije (nude se niže kamatne stope, koje postaju sve manje stimulativne za banke; trenutno 9,5 odsto) i visoke obavezne devizne rezerve.
Realno je da bi na kraju 2007. godine spoljni dug Srbije mogao iznositi od 23,6 do 25,6 mlrd. dolara*** Ova projekcija je bazirana nekoliko realističnih pretpostavki:
1. Očekivano je da javni dug neće imati bitniji uticaj na kretanje ukupnog spoljnog duga jer će njegovi anuiteti (oko 0,6 mlrd. dolara po osnovu kamata i glavnice) biti praktično jednaki novom zaduživanju od IBRD, EBRD, EIB, bilateralnih koncesionalnih dugova itd.
2. Uzimajući u obzir da se spoljni dug računa po kursu poslednjeg dana godine pretpostavili smo, imajući u vidu relativno nisku vrednost dolara krajem 2006, da bi američka valuta mogla depresirati za tri odsto (referentne projekcije ukazuju da će u drugoj polovini ove godine dolar blago jačati u odnosu na evro).
3. Glavni kontributor rasta spoljnog duga Srbije u 2007. biće domaća bonitetna preduzeća (dobrim delom i sa većinskim stranim kapitalom) i to skoro isključivo putem SPV, odnosno cross-border aranžmana (povećano ino-zaduživanje preduzeća, tzv. cross-border, je daleko bolje ili manje štetno nego zaduživanje banaka, jer to većim delom ''ide'' u investicije, ali ako se intenzivira NBS bi ga mogla delimično ograničiti.)
4. Pretpostavka je da, imajući u vidu vrlo nisku sklonost domaćih banaka da uzimaju kratkoročne kredite poslednjih meseci, da kratkoročni dug banaka neće bitnije uticati na ukupni spoljni dug, te smo ga apstrahovali u projekcijama****
5. Pretpostavka je da neće doći do promene statusa duga prema Kosmetu od 1,2 mlrd. USD u ovoj godini. Napravili smo tri varijante visine spoljnog duga na kraju 2007. i kod svih je servisiranje duga procenjeno na 3,5 mlrd. dolara.
1.) Niska varijanta=23,6 mlrd. USD.
U 2007. nema neto zaduživanja poslovnih banaka; dakle, praktično se nastavlja tendencija iz prvih pet meseci 2007. kada je zabeleženo minimalno neto-zaduživanje banaka (s tim da je kratkoročni dug čak smanjen za 0,2 mlrd dolara).
U prvih pet meseci 2007. neto zaduživanje preduzeća iznosi skoro 960 miliona dolara, i ako se taj trend nastavi, dodajući celokupnom dugu iznos od oko milijardu dolara po osnovu zadužavanja Telekoma Srbije u junu, dobijamo neto prirast duga preduzeća od 3,3 mlrd. dolara.
2.) Srednja varijanta=24,6 mlrd. USD.
Ako uzmemo u obzir poboljšanje poslovne klime posle nastavka pregovora sa EU, i eventualnog rasta kreditnog rejtinga zemlje u drugoj polovini godine, moguće da će doći do ubrzanja neto zaduživanja preduzeća od dodatnih milijardu USD, čemu bi doprinos dalo i sve izvesnije zaduživanje NIS-a, čak i do 380 miliona evra (i dug Telekom-a i NIS-a posmatraćemo kao privatni dug, mada se faktički radi o javnom dugu).
3.) Visoka varijanta=25,6 mlrd. USD.
U ovoj varijanti dolazi do neto zaduživanje poslovnih banaka od oko milijardu USD. Naime, moguće je da usled poboljšanja poslovne klime posle nastavka pregovora sa EU dođe i rasta kreditnog rejtinga zemlje i blagog pada obaveznih deviznih rezervi u drugoj polovini 2007. (zajedno sa padom inflacionih očekivanja), što bi ‘’poguralo’’ neto ino-kreditne linije. Zaduživanje preduzeća nepromenjeno.
Uzimajući u obzir svih tri iznešene varijante spoljni dug bi mogao na kraju 2007. g. iznositi od 23,6 do 25,6 mlrd. dolara, što je od 63 odsto do 69 odsto BDP-a. Racio spoljni dug prema izvozu roba i usluga će iznositi od 2,05 do 2,22 te bi Srbija, i po tom kriterijumu mogla izaći iz grupe visoko zaduženih zemalja (kritična tačka je 2,20).
Servisiranje duga će, vrlo verovatno, preći četvrtinu izvoznih prihoda u ovoj godini, a možda bude čak i 30 odsto (oduzimanje prevremene otplate MMF-u smanjuje stopu servisiranja za oko dva procentna poena). Udeo kratkoročnog duga je nizak (oko 8 odsto), te na toj strani ne treba tražiti uzroke eventualne krize.
U poređenju sa zemljama regiona naš spoljni dug ne izgleda preterano visok. Spoljni dug Bugarske iznosio je 20,3 mlrd. evra na kraju marta 2007. godine (76 odsto BDP-a), kod Makedonije spoljni dug je iznosio 2.430 miliona dolara, kod Rumunije spoljni dug je bio 43,6 mlrd. evra krajem marta 2007, a kod Hrvatske marta 2007. spoljni dug je iznosio 29,6 mlrd. evra (83 odsto BDP-a).
Treba reći da bi u drugoj polovini ove godine moglo doći do poboljšanja poslovne klime posle nastavka pregovora sa EU, potom bi mogao uslediti rast kreditnog rejtinga zemlje, čini se mogućim i blag pad obaveznih deviznih rezervi na ino-kreditne linije u drugoj polovini 2007. godine, zajedno sa padom inflacionih očekivanja.
Dakle, vrlo je bitan politički faktor, i on, paradoksalno, utiče na rast spoljnog duga, ali po nižim kamatama, što bi podstaklo privrednu aktivnost u zemlje. Produktivno zaduživanje, nikako, nije loše, a ohrabrujuće je da gro kredita, za razliku od sedamdesetih koje su prethodile dužničkoj krizi, ''vuku'' dobra preduzeća, koja najvećim delom ''znaju'' šta s tim parama.
Srbija poslednje dve, tri godine doživljava kreditni bum, uostalom kao i ostale zemlje jugo-istočne Evrope. Ekspanzija kredita nastavljena je posle, praktične, stagnacije tokom jeseni prethodne godine (usled monetarnog ''pritezanja'' Narodne banke Srbije). U prvih pet meseci ove godine dinarski kreditni plasmani banaka su porasli za oko 90 milijardi dinara (rast od čak 18,5 odsto).
Uzimajući u obzir da spoljnotrgovinski deficit odnosno deficiti roba i usluga praktično predstavlja ono što trošimo preko Bruto domaćeg proizvoda to znači da bi njegova redukcija vodila smanjenju investicija (koje su na vrlo niskom nivou) ili potrošnje, što bi podrazumevalo i udar na standard.
Najvažniji element uspešne strategije razvoja, odnosno rasta bruto domaćeg proizvoda kao i izvoza, svakako, predstavlja restrukturiranje domaće proizvodnje gde bi privatizacija, koja će u narednim godinama biti ubrzana, igrala ključno mesto.
Zaduživanje, odnosno spoljni dug kao i spoljnotrgovinski deficit, iako dostižu, relativno posmatrano, visoke vrednosti, ne moraju biti brana razvoju. Ako se prilivi kapitala profitabilno investiraju, odnosno ako donose veći prinos nego što je kamatna stopa (cena kredita), zemlja može ostvarivati dinamičan razvoj koji bi stvorio neophodne pretpostavke za uredno servisiranje inostranih obaveza.
* Privatni dug, iako ne opterećuje budžet, posredno utiče na platni bilans i stanje deviznih rezervi kao i monetarnu i kursnu stabilnost (zbog eventualnog povećanja tražnje deviza).
** Ako posmatramo stanje spoljnog duga zemlje po vrsti dužnika poslednjeg dana maja 2007. godine možemo zapaziti da najveći deo duga otpada na privatni sektor, dok javni sektor duguje ukupno (sa kamatama i dospelom glavnicom) 8,4 mlrd. USD. Kod duga privatnih pravnih lica najveći deo duga otpada na preduzeća (7 mlrd. USD), dok banke duguju 4,8 mlrd. USD. Povećano ino-zaduživanje preduzeća (cross-border) je manje štetno nego zaduživanje banaka jer to većim delom ''ide'' u investicije, ali ako se intenzivira NBS bi ga mogla delilmično ograničiti.
*** Od spoljnog duga treba razlikovati javni dug koji je iznosio 9,3 mlrd. evra (12,7 mlrd. dolara) krajem aprila 2007. Od toga unutrašnji dug bio je 3,7 mlrd. evra, spoljni javni dug 4,7 mlrd. evra, čemu treba dodati 0,4 mlrd. evra ugovorenih, a ne uzetih kredita i 1,4 mlrd. evra indirektnih obaveza.
**** Pozitivno je da poslednjih meseci dolazi do promene finansiranja domaćih kredita sa inostranog zaduživanja na domaću štednju, jer je ino-zaduživanje banaka faktički stalo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Svi brodari koji plaćaju takse Iranu za prolazak kroz Ormuski moreuz, uključujući takozvane humanitarne donacije organizacijama poput Iransko društvo Crvenog polumeseca, izloženi su riziku od sankcija, upozorilo je američko Ministarstvo finansija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će država u narednih deset dana potpisati komercijalni ugovor sa kineskom kompanijom Šandong za izgradnju prve faze saobraćajnice Vožd Karađorđe koja će biti završena za najviše četiri godine.
Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je danas da je izdalo zabranu kako bi se blokirale američke sankcije uvedene za pet kineskih rafinerija koje SAD optužuju za kupovinu iranske nafte, prenosi Sinhua.
Američka avio-kompanija Spirit erlajns objavila je danas da obustavlja sve operacije nakon što nije uspela da obezbedi planiranu državnu pomoć od 500 miliona dolara.
Iako se u javnosti često govori o ekonomskoj krizi i talasu otpuštanja u Nemačkoj, jedna industrija bi u narednom periodu mogla da doživi snažan rast – uz nova zapošljavanja i značajno veće prihode.
Kuvajt u aprilu 2026. godine prvi put za više od tri decenije nije izvezao nijedan barel sirove nafte, usled blokade Ormuskog moreuza, prenosi specijalizovani sajt za praćenje isporuka nafte TankerTrackers.com.
Ministar finansija Sjedinjenih Američkih Država Skot Besent upozorava na "zamke lake zarade", poput lutrije, brzih kredita i kripto špekulacija, ističući da takav pristup često udaljava Amerikance od finansijske stabilnosti.
Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je danas da je izdalo zabranu kako bi se blokirale američke sankcije uvedene za pet kineskih rafinerija koje SAD optužuju za kupovinu iranske nafte, prenosi Sinhua.
Nedeljnik "Kompas" je objavio sveobuhvatnu analizu privrednog rasta kroz intenzivno građenje infrastrukturne mreže i modernih drumova kao temelja budućnosti. Za pomenuti nedeljnik je pisao prof. dr Bojan Dimitrijević.
Program na svim televizijama prekinuo se danas tačno u 8.41, kako bi se obeležila treća godišnjica velike tragedije u OŠ "Vladislav Ribnikar", kada je dečak ubica i započeo svoj krvavi pir.
Rusija će nastaviti da zahteva smislen odgovor međunarodnih institucija na svaki zločin koji su ukrajinske vlasti počinile protiv civilnog stanovništva i ruskih novinara, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Sukob na Bliskom istoku – 65. dan. Nakon što je Iran preko Pakistana dostavio odgovor od 14 tačaka na američki predlog za rešavanje sukoba, predsednik SAD Donald Tramp kaže da će razmotriti novi predlog, ali da Teheran mora da plati "dovoljno visoku" cenu.
Rat u Ukrajini – 1.530. dan. Ruske trupe kontrolišu područje koje se nalazi samo jedan kilometar od južne periferije Konstantinovke, javlja Rojters. Predsednik Volodimir Zelenski uveo je sankcije protiv pet osoba zbog pretnji nacionalnoj bezbednosti Ukrajine.
U okrugu Muang u provinciji Samut Prakan, u centralnom delu Tajlanda, jutros srušio se helikopter, a prema prvim izveštajima povređen je veći broj ljudi.
Nakon razvoda Nikol Kidman i Kita Urbana, njihove ćerke su se, prema navodima medija, udaljile od oca, dok on, kako izvori tvrde, teško podnosi porodičnu situaciju.
Bivši zaposleni na ozloglašenom tajanstvenom ranču "Zoro" Džefrija Epstajna ispitivani su o posetama bivšeg princa Endrjua u okviru širenja krivične istrage.
Divlji papagaji u urbanim sredinama u Australiji koriste socijalno učenje i kopiraju ponašanje drugih jedinki prilikom odlučivanja da li da probaju novu hranu, pokazuje novo naučno istraživanje.
Glavni grad Austije domaćin je jubilarnog izdanja Evrovizije, najvećeg evropskog muzičkog takmičenja, a i 10 dana pre početka takmičenja u gradu se već oseti svečana atmosfera.
Stručnjaci upozoravaju da se rani simptomi srčanih bolesti često javljaju neprimetno i van grudnog koša, zbog čega ih mnogi zanemaruju ili pripisuju umoru i stresu.
Visoki holesterol često prolazi neprimećeno jer se nakuplja bez jasnih simptoma. Vremenom povišene vrednosti mogu da doprinesu stvaranju ateroskleroze, sužavanju protoka krvi i povećanom riziku od srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Roštilj je jedno od omiljenih jela u ovo doba godine, a retko koji sto prođe bez ćevapa, pljeskavica ili kobasica. Ipak, mnogi se pitaju koliko kalorija zapravo unosimo kada konzumiramo takav obrok.
A senior official of the U.S. Marine Corps warned that the Chinese military is now a peer competitor to the United States, and that any future conflict between the two powers would be far more difficult than current operations against Iran.
The terrorism threat level in the United Kingdom was raised today from “substantial” to “severe,” meaning that an attack is “highly likely in the next six months,” the Joint Terrorism Analysis Centre (JTAC) announced.
Aleksandar Vučić, President of Serbia, addressed the public and spoke about the most pressing topics, ranging from the global situation and the conflict in the Middle East to the timing of parliamentary elections in Serbia.
The highest-ranking U.S. military officials, including Admiral Brad Cooper, the head of Central Command, will present President Donald Trump later on Thursday with possible military options against Iran, a U.S. official told Reuters.
Francuski aktivisti organizovali su protest sa mrtvačkim kovčegom za Windows 10, optužujući Microsoft da forsira gomilanje elektronskog otpada i zastarevanje proizvoda motivisano profitom.
Komentari 18
Pogledaj komentare