Za razliku od dela javnosti, koji je uveren da u Srbiji postoje monopoli ili bar oligopoli u trgovini, resorni ministar Slobodan Milosavljević smatra da tu ima „puno neznanja, voluntarizma i zlonamernosti“.
Autor: Milan Ćulibrk, Vesna Lapčić
|
Izvor: Ekonomist
Zakon o zaštiti konkurencije nigde u svetu ne zabranjuje postojanje monopola, već samo zloupotrebu dominantnog položaja, kaže Milosavljević u intervjuu za Ekonomist magazin. Svi relevantni podaci, ističe on, pokazuju da Delta sa svim svojim kompanijama, Tempo, Maxi i Mini-Maxi ima manji udeo na tržištu od 40 odsto, što je granica iznad koje postoji dominantni položaj.
„Pri tome, fokus javnosti ne treba da bude procena tržišnog učešća, već zabrana ili otežavanje novim igračima da uđu na tržište, gušenje konkurencije, nedozvoljene akvizicije i preuzimanja, neopravdano povećanje cena proizvoda, izazivanje nestašica iz špekulantskih razloga. Priču o monopolima morali bismo dramatično proširiti, da sutra pod udar Komisije za zaštitu konkurencije dođu i NIS, EPS, javna komunalna preduzeća, oni koji asvaltiraju puteve i svi oni koji imaju stoprocentno učešće, ali se njima niko ne bavi jer su u državnom vlasništvu.
NIS nikada u poslednjih 15-20 godina nije objavio kalkulaciju šta je sa 20 odsto nafte i gasa domaće proizvodnje i zašto ta nafta, budući da nema troškova transporta, nije jeftinija za neke korisnike, na primer za grejanje vrtića i centara za socijalni rad, ili poljoprivredu. Time se niko ne bavi, jer i Komisiju i menadžment NIS-a kreira politička elita i dok god Komisiju stvarno ne dignemo na pijedestal ne možemo govoriti o potpuno fer tržišnoj utakmici u Srbiji“, kaže ministar trgovine i turizma u Vladi Srbije.
Od državnog monopola samo je gori privatni, a do toga će doći privatizacijom NIS-a i EPS-a. Kako ćete tada reagovati i dokle će trajati ti monopoli, jer po nekim procenama neefikasnost NIS-a košta 200 miliona evra godišnje?
To su jako skromne procene. Monopoli će trajati dok god država ne pokaže zube. U Americi možda jedini čovek koji je iznad predsednika države je predsednik antimonopolske komisije. On je bog koji zemljom hodi, nikada javno ne obrazlaže stavove, ne ulazi u medijske polemike sa novinarima i političarima. Šta on kaže, to je zakon i važi za sve. Srbija mora takvu poziciju da obezbedi i svom predsedniku Komisije za zaštitu konkurencije.
Da li ima političke volje za to?
Apsolutno. Razgovarao sam i sa predsednikom Tadićem i on me je potpuno podržao i obećao da će iza tog koncepta stati nezavisno da li će na Gaspromnjeft, NIS ili bilo koga drugog morati da se primeni Zakon o zaštiti konkurencije. Apsurdno je da se predsednica Komisije brani i iznosi u medijima argumente za svoje odluke. Nema ona razloga za to, novinari do takve osobe ne smeju da dođu jer je ona najviši branik tržišta. Ali, za to mora imati podršku države.
Znači li to da uskoro možemo očekivati i promenu predsednice Komisije?
Nisam to rekao, ali ćemo sigurno promeniti Zakon o zaštiti konkurencije. Novi zakon bi trebalo da bude usvojen do kraja godine.
Koliko je ova Vlada podložna uticaju krupnog kapitala?
Svaka vlada u svetu je podložna uticaju krupnog kapitala. Ko god tvrdi drugačije ne govori istinu. Ko finansira političke stranke? Krupni kapitalisti koji imaju određene interese. Zato je najvažnije da vlada ravnopravno tretira sve igrače na tržištu, da pomaže svima i da bude „bič božiji“ prema svima.
Da li je za Ministarstvo trgovine prihvaljivo da ovdašnji veliki trgovinski lanci ucenjuju proizvođače i određuju prilično skupe „ulaznice“ da bi se njihova roba našla na rafovima prodavnica?
Sada nije problem proizvesti, već prodati. I svako ko se buni zbog visokih cena za ulazak u trgovinske lance, ukoliko ima alternativu ne mora to da radi. Ako nema, kud svi Turci tu i ćoravi Mujo. Tako rade svi veliki trgovinski lanci na svetu.
Pa, osim smrznute maline, borovnice, kupine, sušenih pečuraka i šumskih plodova, ne možete nijedan srpski proizvod da pronađete u prodavnicama stranih trgovinskih lanaca, koji nisu prisutni u Srbiji. Ne zato što cenom, kvalitetom, pakovanjima i standardima ne zadovoljavaju, nego zato što ne mogu da plate ulaznicu u te trgovinske lance.
Nije to, dakle, izmišljotina srpskih trgovinskih kompanija. U svetu se plaća ne samo ulazak nego i mesto na polici. Ako postoji nekoliko proizvođača vode neko mora da bude dole, neko na vrhu, neko u sredini rafa, pred očima potrošača i to mesto košta. Poznato mi je da se mnogi žale da teško mogu sa svojom robom da uđu u Mercator, Rodić, Veropulos i Delta Maxi. Pa, ući u Carrefour ili Vol-Mart je sizifovski posao.
Da li se srpska trgovina sa više od 100.000 radnji uspešno uklapa u moderne trendove ili može lako postati žrtva globalizacije?
Grdno se vara svako ko misli da će u dužem periodu moći da se odupre globalizaciji. Trgovina je motor i razvojna šansa Srbije. U proteklih 7 godina sektor trgovine bio je najdinamičniji, sa prosečnom stopom rasta od 15,7 odsto, što je 2,5 puta više od stope rasta BDP-a.
Trgovini Srbije potrebna je pomoć države da se nastave ti pozitivni trendovi. Tim pre što je domaće tržište definitivno premalo, nedovoljno platežno sposobno za srpsku privredu. Srbiji je potrebno šire tržište, a samo jaka, marketinški orijentisana, moderna trgovina može to da obezbedi.
Pojedini ekonomisti najviše zameraju da je proizvodnja zapostavljena, da se upravo ide na razvoj finansijskog sektora i sektora trgovine dok se proizvodnja potiskuje u drugi plan. Da li je to dobro ili loše?
Proizvodnja mora da postoji zbog zaposlenosti i ekonomske održivosti razvoja, ali usluge i trgovina postaju dominantni igrači na tržištu. Ne tako davno, na pijedestalu svetskog biznisa smenjivale su se energetske kompanije, automobilska industrija, banke i finansijske institucije, a poslednjih pet godina lider je trgovinski lanac Vol-Mart, sa godišnjim obrtom od 345 milijardi dolara, dok je ukupan promet trgovine u Srbiji oko 20 miljardi evra.
I u Srbiji trgovina postaje sve značajniji biznis, a od njenog uspeha u velikoj meri zavisi i uspeh cele nacionalne ekonomije. Uostalom, uspon Vol-Marta počeo je kada je bivši američki predsednik Klinton od Kine tražio da omogući ulazak Vol-Marta na to tržište. I Vlada Srbije bi trebalo da pomogne domaćim trgovinskim kompanijama da izađu van granica Srbije i u regionu zauzmu „busije“, u kojima će se prodavati srpski proizvodi.
Pri tome ne mislim konkretno ni na jednu kompaniju, ali ni ne isključujem bilo koju. To je ključ strategije razvoja srpske ekonomije. Vreme za zauzimanje tog prostora je juče, danas i možda sutra. Uostalom, verovatno će i naše tržište u narednom periodu „bezecovati“ neki veliki igrači, možda Vol-Mart, Carrefour ili Cora.
Ali, kada postoje uhodani kanali distribucije, to daje pregovaračku snagu da se onom ko hoće da kupi neku postojeću trgovinsku kompaniju kaže da mora da zadrži i njene dobavljače. To je suština ekonomske politike koju treba da zastupa ne samo Ministarstvo trgovine već i Vlada Srbije.
Da li ste svesni da će, bez obzira na to što ste rekli da država neće protežirati ni jednu kompaniju, u delu javnosti prevladati stav da država „opet forsira Deltu“?
Svestan sam toga i ne bežim da pričam o Delti, iako su prethodnih godina postojale insinuacije i napadi da sam pomagao Delti. Pri tome su u Srbiju, baš dok sam bio ministar trgovine, ušli strani trgovinski lanci, Mercator, Veropulos i Interex, a i Delta je tada počela svoj razvoj.
Učiniću sve da konkurencija ojača i omogući kvalitetnije snabdevanje, bolji izbor i niže cene. Pomoći ćemo stranim trgovinskim lancima da dođu na tržište Srbije.
Misiju ministra ispuniću ako za vreme mog mandata dođe bar još nekoliko inostranih trgovaca. Istovremeno, ono što radi g. Miroslav Mišković i Delta u kontekstu širenja srpskog ekonomskog uticaja u Bugarskoj, BiH, Crnoj Gori, a nadam se uskoro u Ukrajini i Belorusiji, bez dileme je u interesu srpske ekonomije.
Mnogi zameraju što se PKS, dok ste bili njen predsednik, uopšte oglašavala o tome da li Delta ima monopolski položaj na tržištu Srbije?
I to sam uradio vođen istim motivima kojim se i danas vodim. Ko će drugi da se oglasi ako ne PKS? Zar nije logično da organizacija privrednika štiti svaku svoju članicu? Ko drugi to treba da radi? Kada se nekom novinaru desi problem logično je da udruženja novinara stanu uz njega. Jedini problem je što je ministar trgovine i predsednik PKS bio isti čovek.
Ljudi moraju da shvate da sam se ponašao kao profesionalni fudbaler, koji je iz Zvezde prešao u Partizan. Kao predsednik PKS nisam se borio za ličnu poziciju, već sam bio glasnogovornik onoga što su privrednici zamerali Vladi. Nisam imao nijednu argumentovanu aferu, iako su neki mediji, zbog nekih svojih ciljeva i interesa pokušali u javnosti da stvore drugačiju sliku. Naravno, čim sam počeo da se bavim politikom, svestan sam da ne mogu svi da me vole.
Možete li već sad reći nešto više o najavljenom dolasku dva velika trgovinska lanca i zašto se njihova imena još kriju?
Mogu samo da kažem da su oni već duboko istražili tržište Srbije. Na stolu čelnih ljudi tih kompanija su pozitivni rezultati istraživanja i predlozi da se donese odluka o investiranju u Srbiju. Imena ne mogu da kažem, jer u tim kompanijama odluke još nisu donete.
Da li se bar radi o kompanijama iz prve svetske lige?
Nisu u prvih 10, ali su između 10. i 30. mesta po ukupnom godišnjem obrtu. Oba lanca su internacionalna, prisutna u regionu i poznati su potrošačima iz Srbije. Ukoliko odluka bude pozitivna, a trebalo bi početkom jeseni da se nađe na bordovima obe kompanije, lanci će doneti nešto novo na naše tržište.
Na primer, u Srbiji nema dovoljno robe iz Turske, jedne od najbrže rastućih ekonomija u svetu. Na primer, Nemačka je mnogima prva asocijacija na pomen grunding televizora, a već 7 godina je to turska kompanija.
Zašto u Srbiju, suprotno mnogim očekivanjima, nisu došli veliki internacionalni trgovinski lanci?
Neki su i ušli, jer je Metro među četiri najveća u svetu, Interex je kao deo francuskog Intermarša osrednji evropski lanac, a Veropulos i Mercator su značajni regionalni igrači. Globalni lideri ne gledaju unutrašnje granice i ako su prisutni u Segedinu, nemaju interes da grade samo 50 kilmetara dalje, na severu Srbije.
Njihova odluka zavisi i od broja stanovnika i potrošača koji gravitiraju nekoj lokaciji, kao i od njihove prosečne zarade. Nesporno je da Srbiji treba više internacionalnih igrača, a tri su razloga što još nisu došli.
Prvi, politička nestabilnost, otklonjena je formiranjem ove vlade. Drugi je niska kupovna moć, a treći je što velike multinacionalke na tržištu prave „paukovu mrežu“ i Vol-Mart neće doći u Beograd dok ne pokrije celu Mađarsku.
Zato očekujem i Tesco, Carrefour, Coru, Rewe, Billu i još neke lance, sada prisutne u Austriji, Mađarskoj, Rumuniji ili Bugarskoj da za tri do pet godina, ako ne bude političke nestabilnosti, pokriju srpsko tržište. Nadam se i većem prisustvu naših trgovinskih lanaca u regionu, a radićemo i na boljem regionalnom pokrivanju tržišta Srbije, jer u Boru,Vlasotincu i Valjevu ne postoje iste mogućnosti izbora kao u Beogradu, Nišu i Kragujevcu.
Stranim kompanijama ćemo sugerisati, pa i pomoći ako se odluče da investiraju van Beograda. Upravo dve kompanije, koje očekujemo, planiraju da najpre investiraju na severu i jugu Srbije.
Da li je jedan od razloga zbog kojeg ne dolaze veliki lanci i to što po nekim mišljenjima ne mogu da dobiju željene lokacije?
Uvek je interes trgovca da se što više približi potrošačima, a interes grada i države je da ne uguši male radnje. Novom Strategijom razvoja trgovine, koja će biti završena do kraja godine, naložićemo svim lokalnim samoupravama da identifikuju lokacije i urbanistički ih opreme za gradnju tržnih centara i da ih u određenom periodu stave na licitaciju.
Ubeđen sam da će lokacija biti dovoljno. Pri tome, problem nisu lokacije već loša infrastruktura. Pet godina unazad na levoj obali Dunava preko Pančevačkog mosta ničega nije bilo. Kada smo tu lokaciju nudili nekim trgovinskim lancima govorili su da ne dolazi u obzir, a sada su tamo Porsche, Metro, Toyota i mnogi drugi. Danas možda neke lokacije nisu aktuelne, ali će postati za godinu dana i zato mora da se uredi infrastruktura.
Da li pored poznatih spoljnih faktora rastu cena doprinose i trgovci sa visokim maržama?
Maloprodajne marže u Srbiji nisu veće nego u drugim evropskim zemljama, a u veleprodaji su možda dva-tri odsto više od evropskog proseka.
Mislite li da rebalans budžeta može dodatno da pogura inflaciju u Srbiju?
Postoji realna opasnost od toga, jer postoje zahtevi za povećanje penzija, socijalnih davanja i finansiranje nekih infrastrukturnih projekata, a makroekonomska stabilnost je imperativ. Zato bih bio srećan kada bi Srbija sklopila novi aranžman sa MMF-om.
Znajući kako je formirana koalicija, kakvi su zahtevi i kakva su očekivanja, monitoring javnih finansija od strane MMF-a u narednih nekoliko godina bi nam dobro došao. Kao makroekonomista i ministar trgovine, koji je odgovoran za cene i snabdevenost tržišta mislim da bi to bio pravi potez za srpsku vladu, jer je i to jedan od faktora i elemenata na osnovu kojih investitori odlučuju da li će uložiti značajna sredstva u zemlju.
Postoji li opasnost od poremećaja u snabdevanju tržišta?
Apsolutno ne. Svega ima u dovoljnim količinama, osim u slučaju neke elementarne nepogode ili vanredne situacije. Biće ekstra rod kukuruza, kao što je bio i pšenice. Jedan od problema koji će se možda javiti je gde sve uskladištiti, kako izvesti i prodati tržišne viškove i obezbediti devize za neke druge poslove u Srbiji, ali to su slađi problemi.
Da li se kajete što ste ušli u sferu politike?
Nisam se pokajao zbog energije i motiva kojim sam zadojen od pokojnog Zorana Đinđića. Imaću jak motiv, a znam da bar još jedan kolega iz sadašnje vlade tako razmišlja, sve dok ne ostvarimo viziju da Srbija postane ravnopravan član EU. Želim da se to što pre završi, da bih posle toga imao vremena da zaradim i naplatim ono što sam radio. Ne od države Srbije već od nekog ko će to iskustvo da plati.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Projekat izdavanja redizajnirane nove serije evro novčanica, koji je Evropska centralna banka (ECB) pokrenula krajem 2021. godine, ušao je u završnu fazu procesa dizajniranja.
Svi brodari koji plaćaju takse Iranu za prolazak kroz Ormuski moreuz, uključujući takozvane humanitarne donacije organizacijama poput Iransko društvo Crvenog polumeseca, izloženi su riziku od sankcija, upozorilo je američko Ministarstvo finansija.
Kineskoj kompaniji Techron Automotive izdata je građevinska dozvola za izgradnju proizvodno-skladišnog objekta pumpne stanice, rezervoara za vodu i portirnice u Inđiji.
Nedeljnik "Kompas" je objavio sveobuhvatnu analizu privrednog rasta kroz intenzivno građenje infrastrukturne mreže i modernih drumova kao temelja budućnosti. Za pomenuti nedeljnik je pisao prof. dr Bojan Dimitrijević.
Proizvodnja nafte u Iraku može se oporaviti u roku od nedelju dana, nakon što bude završena kriza u Ormuskom moreuzu, izjavio je danas zamenik ministra za naftu Iraka Basim Mohamed.
Najveći svetski pilot-projekat četvorodnevne radne nedelje sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i doneo je zanimljive rezultate – čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomesečnog testa.
Ministar saobraćaja SAD Šon Dafi izjavio je danas da ne misli da bi američka vlada trebalo da spasava niskotarifne avio-kompanije koje su tražile 2,5 milijardi dolara državne pomoći zbog visokih cena mlaznog goriva.
Zamislite da vozite užurbanim ulicama Menhetna, tragajući za slobodnim mestom, samo da biste shvatili da bi vas čak i nekoliko minuta u luksuznoj garaži moglo koštati "pravo bogatstvo".
Visoki iranski vojni zvaničnik izjavio je da je obnovljeni sukob sa SAD "moguć" nakon što je Donald Tramp odbio najnoviji mirovni predlog Teherana. Naveo je da je Iran pripremio "iznenadne mere za neprijatelja".
Sukob na Bliskom istoku – 63. dan. Nastavak pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država i dalje je neizvestan. Iran je poslao pakistanskim posrednicima novi predlog za dalje pregovore, ali je Donald Tramp izjavio da njime nije zadovoljan.
Dunja Necić (15) nestala je 29. aprila nakon što je izašla iz OŠ "Dr Milan Petrović" zajedno sa Danijelom, s kojim se, kako navodi njen otac za "Blic", navodno uputila ka Beogradu.
Preduzeće "Putevi Srbije" saopštilo je danas da spremno i organizovano dočekuje pojačan intenzitet saobraćaja na putevima u Srbiji koji se očekuje zbog povratka građana sa mini odmora.
Obilne kiše koje su pogodile severoistočne delove Brazila u poslednjih 48 sati usmrtile su najmanje šest osoba i pokrenule evakuaciju više hiljada ljudi u državama Pernambuko i Paraiba, saopštila je danas brazilska vlada.
Glavni grad Austije domaćin je jubilarnog izdanja Evrovizije, najvećeg evropskog muzičkog takmičenja, a i 10 dana pre početka takmičenja u gradu se već oseti svečana atmosfera.
Usred lepog prepodneva pijem kafu iz Ugande u gradu na Crnom Timoku, slušam lokalni govor, melodijom srodan južnim narečjima i razmišljam o zečevima, pašama, akovima piva i ćudljivoj istoriji graničnih područja.
Visoki holesterol često prolazi neprimećeno jer se nakuplja bez jasnih simptoma. Vremenom povišene vrednosti mogu da doprinesu stvaranju ateroskleroze, sužavanju protoka krvi i povećanom riziku od srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Roštilj je jedno od omiljenih jela u ovo doba godine, a retko koji sto prođe bez ćevapa, pljeskavica ili kobasica. Ipak, mnogi se pitaju koliko kalorija zapravo unosimo kada konzumiramo takav obrok.
A senior official of the U.S. Marine Corps warned that the Chinese military is now a peer competitor to the United States, and that any future conflict between the two powers would be far more difficult than current operations against Iran.
The terrorism threat level in the United Kingdom was raised today from “substantial” to “severe,” meaning that an attack is “highly likely in the next six months,” the Joint Terrorism Analysis Centre (JTAC) announced.
Aleksandar Vučić, President of Serbia, addressed the public and spoke about the most pressing topics, ranging from the global situation and the conflict in the Middle East to the timing of parliamentary elections in Serbia.
The highest-ranking U.S. military officials, including Admiral Brad Cooper, the head of Central Command, will present President Donald Trump later on Thursday with possible military options against Iran, a U.S. official told Reuters.
U incidentu je učestvovalo oko 200 autonomnih vozila, a došlo je do nekoliko manjih sudara i zastoja, dok su putnici ostali zaglavljeni u vozilima. Povređenih nije bilo.
Komentari 49
Pogledaj komentare