Domaći sektor malih i srednjih preduzeća ima veći uticaj na privredne tokove i razvoj u Srbiji od onog u EU, gde postoje snažna srednja i velika preduzeća.
Mada nesporno ima pomaka u ambijentu za otvaranje i rad malih i srednjih firmi, što daje i određene rezultate, dosta je i onoga što im sputava rad. Tu, pre svega, mislim na fiskalni sektor i skupe kredite. Tome treba dodati i komplikovanu tendersku proceduru za javne nabavke države.
Ovako je za Ekonometar ocenio sadašnje stanje u sektoru malih i srednjih preduzeća dr Blagoje Paunović, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta i direktor Naučnoistraživačkog centra na ovom fakultetu. Pri tome, podseća da je uvek dosta kompleksno menjati celokupan ambijent, pa nije ni realno preko noći očekivati neke drastične promene.
Zato je dobro poći od pitanja da li postoji dobar pravac, da li je on osmišljen i da li postepeno daje rezultate. Ako se ovaj sektor posmatra iz te vizure, može se oceniti da je trasiran dobar pravac i da ima pomaka u zakonskoj regulativi: lakše ide registracija, osnovana je Agencija za mala i srednja preduzeća, nešto se menja i u fiskalnoj sferi.
I dalje malo MSP
U tom kontekstu dr Paunović podseća da se sada mala i srednja preduzeća računaju zajedno sa preduzetnicima, sa radnjama, što omogućava upoređivanje sa zemljama EU.
Tako posmatrano, u 2005. godini, kao godini za koju postoje poslednji konačni podaci, bilo je ukupno oko 280 hiljada ovakvih privrednih subjekata. U tom broju, radnji je bilo oko 202 hiljade.
Broj srednjih preduzeća, kojih i dalje ima malo, povećao se u 2005. godini, u poređenju sa 2004, za 3,29 odsto. To je posledica restrukturisanja nekih velikih sistema, odnosno javnih preduzeća. Na primer, iz EPS-a je izdvojeno desetak srednjih preduzeća. Iz JAT-a ih je izdvojeno nekoliko. Slično je i sa nekim drugim javnim preduzećima, podseća dr Paunović.
Međutim, često se dešava da nije došlo do suštinskog restrukturisanja, nego su ova preduzeća i dalje u problemima. Katkad su izdvojena preduzeća iskorišćena da se matične firme oslobode viška zaposlenih. Tako je domaći sektor srednjih preduzeća i pored izvesnog porasta njihovog broja, po svojim performansama, još uvek veoma slab.
Ako se ova preduzeća posmatraju sa aspekta onog čime se bave, tu nema nekih bitnijih promena. Skoro 69 posto malih i srednjih preduzeća i radnji koncentrisano je u tri delatnosti, a to su trgovina, popravke i neke druge usluge.
U prerađivačkoj industriji ih je 16,1 odsto, a u saobraćaju skoro 11 posto. Ovaj sektor je i poznat po tome što se ''okreće'' tamo gde je velika radna intenzivnost, a mala kapitalna ulaganja, a to su uglavnom usluge, trgovina i slične delatnosti, napominje dr Paunović.
Šta se još može uraditi
Generalno gledano, za nas i nije toliko značajan kvantitativan rast sektora malih i srednjih preduzeća, koliko rast zaposlenosti. Važno je, naime, da ta preduzeća dobro posluju i da se razvijaju, naglašava naš sagovornik.
Toga već ima, pa ovaj sektor predstavlja najdinamičniji i najefikasniji deo domaće privrede. Tako, na primer, mala i srednja preduzeća učestvuju u ukupnom prihodu privrede sa 66 odsto, 55 odsto u formiranju bruto dodate vrednosti, koja se sada računa na drugačiji način i uporediva je sa EU i 50,4 odsto u formiranju profita.
Ako se posmatra samo zaposlenost u privredi, ona učestvuju u njoj sa 60 odsto. U 2005. godini tu je radilo 810 hiljada ljudi i biće ih sve više.
Treba se samo prisetiti da smo sredinom 2002. godine prvi put „prešli Rubikon“, jer je u ovom sektoru bilo zaposleno više od 50 odsto ukupne zaposlenosti. To je bila drastična promena i posle toga se taj trend nastavlja. Tako je u 2005, u poređenju sa 2004. godinom, zabeležen porast zaposlenosti od 7,7 odsto, što nije malo, navodi dr Paunović.
A na naše pitanje šta je to što nije stimulativno da bi se ubrzao rast malih i srednjih preduzeća, dr Paunović kratko odgovara – visoki porezi. U vezi s tim, on podseća da je 2006. izmenjen zakon o obaveznom socijalnom osiguranju i da je prosečno poresko opterećenje plata smanjeno sa 73,6 na 62,7 odsto.
To je, međutim, i dalje visoka stopa i teret za preduzeća. Istovremeno je izmenama zakona o porezu na dohodak građana, koji pogađa u suštini fizička lica, došlo do obrnute tendencije: smanjen je deo koji je neoporezovan sa četiri na tri prosečne plate u Republici, na godišnjem nivou.
Skupi krediti
S druge strane, došlo je do porasta nekih stopa iznad dela koji je neoporezovan, kad se pređe određena suma. A to opet znači da je negde došlo do porasta poreskog tereta.
U celini gledano, imamo preraspodelu između pojedinih grupa, ne samo građana nego i dela preduzetnika. Zbog toga bi nešto šira poreska oslobađanja i niže poreske stope, bili zaista stimulans ovom sektoru. A kada je reč o tzv. poreskim kreditima, oni uopšte nisu primereni malim preduzećima.
Jer, da biste ga dobili morate da imate ulaganja od čak 600 miliona dinara i da zaposlite 100 ljudi. To su stimulansi za velika preduzeća. Moje je mišljenje da pri startu male firme država treba da se odrekne dela svojih prihoda za bilo kakav oblik ulaganja. Sa druge strane, ona može da utiče i na stranu prihoda malih i srednjih preduzeća, kroz olakšano kreditiranje ovog sektora, budući da su sada i kamate visoke, kaže dr Paunović.
On ističe da u Srbiji još ne postoji ni fond početnog kapitala (start-ap), koji imaju mnoge zemlje. Takav fond bi, uz minimalno administriranje, kreditirao ljude da krenu sa poslom, da se samozaposle, a to se uvek može povezati sa edukacijom. Nacionalna služba zapošljavanja daje nešto para u te svrhe, ali su to mala i nedovoljna sredstva.
Ipak, ima i nekih dobrih nagoveštaja kad je reč o kreditiranju. Srbija polako ulazi u zonu nižeg političkog rizika i to će svakako uticati na veći priliv kapitala. Zapaža se da neke banke sada dobijaju kvalitetne izvore finansiranja iz inostranstva.
Po izveštajima Svetske banke, Srbija iz zemlje sa usporenim razvojem ulazi u kategoriju onih sa ubrzanim privrednim razvojem, što će sigurno doprineti prilivu kvalitetnih dugoročnih izvora finansiranja, koji bi išli i ka sektoru MSP, na komercijalnoj osnovi. To bi bilo veoma dobro, ocenjuje dr Blagoje Paunović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Od maja, status energetski ugroženog kupca ostvaruju četvoročlana domaćinstva čiji ukupan mesečni prihod ne prelazi 65.261,92 dinara, objavljeno je u Službenom glasniku.
Od 1,65 miliona penzionera koliko ih je u martu bilo na platnom spisku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, najveći je broj onih iz kategorije zaposlenih.
Oružano krilo Palestinskog islamskog džihada, Brigade Al Kuds, saopštilo je da je lansiralo rakete iz Gaze prema južnom Izraelu kao odgovor na nastavak izraelskih vazdušnih napada na enklavu, prenela je Al Džazira.
Rat u Ukrajini – 802. dan. U ruskom napadu na centar Harkova oštećeno je više od 15 stambenih zgrada, privatne kuće, automobili, sportski kompleks, kao i poslovne zgrade.
Ministarstvo spoljnih poslova Južne Afrike saopštilo je danas da je "užasnuto" najavom Izraela da grad Rafa na jugu Pojasa Gaze mora odmah biti evakuisan jer će izraelska vojske na tom području dejstvovati sa "ekstremnom silom".
Pre tačno godinu dana krunisan je kralj Čarlss, međutim, 12 meseci od tog radosnog dana, ispostavilo se da godina koja je usledila nije bila laka za mnoge članove britanske kraljevske porodice.
Žakueline Gmak iz Papanduve u Brazilu, tvrdi da je zbog ibuprofena koji je uzimala za ublažavanje menstrualnih bolova bila 17 dana u komi sa plikovima i kožom koja se ljuštila po celom telu.
Uprkos apelima lekara da tokom praznika ne preterujemo u hrani i piću, naročito posle posta, sudeći prema izveštaju iz beogradske službe hitne pomoći, mnogi nisu mogli da odole uskršnjoj trpezi.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Sledeća generacija Alfa Romeo automobila započeće novim Giulia modelom, i bez obzira na to što stiže za dve godine, Stellantis je već otkrio dosta o njemu.
Nemački brend BMW rekao je da bi mogao da bude otvoren za malo robusniji SUV zbog tražnje na tržištu, ali da ne planira u skorije vreme da napravi pikap.
Komentari 11
Pogledaj komentare