Beogradska berza je u prošloj godini uspela donekle da isprati rast globalnih tržišta, ali je po pokazanim karakteristikama domaće akcionarstvo nastavilo da odudara od uređenog berzanskog sveta.
(Foto: Thinkstock)
Drugu godinu zaredom domaće tržište akcija zabeležilo je rast vrednosti, ovaj put jednocifrenom stopom rasta od nepunih šest odsto odnosno skoro deset procenata realnog prinosa korigovanog za jačanje dinara u odnosu na evro. Promet akcija je porastao skoro 30 procenata u odnosu na 2016. godinu, ali je ostao prilično skroman - 67,9 miliona evra (prosečan dnevni promet od oko 270 hiljada evra).
Rastu prometa najviše je doprinelo preuzimanje Energoprojekta čime je nastavljen trend konsolidacije vlasništva na domaćoj berzi, sa sve minornijom količinom akcija raspoloživih za trgovanje. Da bude još gore, preuzimanje najvećeg domaćeg građevinara još jednom je izravno pokazalo sve slabosti domaćeg akcionarstva, potvrdivši da odsustvo investitora na domaćoj berzi predstavlja sve samo ne puku slučajnost. U bici za Energoprojekt moglo se svašta videti - postupanje zainteresovanih strana mimo svih legalnih okvira, regulatorno telo nedoraslo situaciji, država kao manjinski akcionar u ulozi glavnog statiste... Stoga i ne čudi masovan odziv akcionara na prodaju akcija, dok je potvrda ispravnosti ovog postupka stigla u potonjem padu cene akcija od tridesetak procenata.
Rastu Beogradske berze u protekloj godini najviše je doprineo Aerodrom "Nikola Tesla", pre svega usled sprovođenja koncesionog postupka za ovu kompaniju. Ovaj kratkoročni dobitak za investitore biće u slučaju izbora koncesionara novi gubitak za tržište jer će još jedna, koliko toliko likvidna hartija, u dugom periodu postati tek ikebana domaće berze. Doprinos skoku tržišta prošle godine dale su visokim dvocifrenim stopama rasta i najmanje kompanije indeksne korpe (Metalac, Impol Seval, Jedinstvo Sevojno), pre svega usled njihovog dobrog poslovnog trenda. Naftna industrija Srbije, uprkos snažnom preokretu poslovanja i poboljšanju profitabilnosti, nije uspela da zabeleži rast vrednosti u 2017, pre svega usled očitog odsustva krupnijih portfeljnih investitora. NIS kao najveća domaća kompanija polako postaje zatočenik nelikvidnog tržišta, premda je ostao retka karika domaće berze koja podseća na funkcionisanje uređenih tržišta.
Na globalnom nivou, viđen je snažan rast ključnih tržišta na krilima obećanja nove američke administracije (poreska reforma, državne infrastrukturne investicije, deregulacija), koji je u više navrata tokom godine dovodio do novih berzanskih rekorda. Glavni američki berzanski pokazatelji porasli su lani u proseku preko 20 procenata, čemu je doprinelo i veliko slabljenje dolara od oko 14 odsto. Predvodnik talasa rasta ponovo su bile tehnološke kompanije, premda su natprosečne prinose doneli i tradicionalni američki biznisi (mahom stacionirani u korpi Dow Jones 30). Glavno tržište evrozone, Nemačka, skočilo je 12,5 procenata, pre svega usled nastavka dobrih rezultata ove izvozne privrede koju nije osujetilo ni jačanje evra koji je stigao do dvogodišnjeg maksimuma u odnosu na dolar.
Proteklu berzansku godinu obeležilo je i tržište kriptovaluta, koje je nakon abnomarnog rasta pred kraj 2017. dobilo sve karakteristike piramidalne sheme. Rekordno visoki nivoi svetskih berzi, mahom posledica aktivnosti centralnih banaka u godinama za nama, povisili su apetite ulagača, koje obično prati ignorisanje rizika. Dovoljan razlog da se u 2018. dobrano preispita opravdanost aktuelnih vrednovanja finansijskih instrumenata, bilo da su to akcije najpoznatijih svetskih kompanija ili tehnološke novotarije poput bitcoina.
Autor: Nenad Gujaničić, Momentum Securities
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nakon druge presude kojom američki sudovi odbijaju žalbu Hrvatske u arbitraži oko gasnog biznisa s MOL-om, naftni konsultant Jasminko Umićević tvrdi da se mađarska kompanija teško može naplatiti.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je rat sa Iranom izazvao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte koja zavisi od transporta kroz Ormuski moreuz uskoro mogla potpuno da stane.
Luksuzni francuski brend Iv Sen Loran registrovao je svoj zaštitni znak u Rusiji u klasi parfimerijskih proizvoda, prema podacima ruskog centra za prava intelektualne svojine Rospatenat.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da je u prva dva dana napada na Iran potrošila municiju u vrednosti od 5,6 milijardi dolara, navodi se u izveštaju dostavljenom odborima američkog Kongresa, rekao je danas izvor upoznat sa tim.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine i komesar Ekspo 2027 Jagoda Lazarević potpisala je danas ugovore o učešću na Specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 Beograd sa komesarima za ovu izložbu iz 13 zemalja, saopštila je Kancelarija za saradnju s medijima Vlade
Ministar finansija Siniša Mali otvorio je drugi susret učesnika na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi Ekspo Beograd 2027 (International Participants Meeting - IPM), a skupu prisustvuje oko 500 delegata iz 137 zemalja sveta.
Direktor Međunarodna agencija za energiju (IEA) Fatih Birol sazvao je danas vanredni sastanak kako bi se razmotrilo da li da se na tržište puste milioni barela nafte iz hitnih rezervi zbog naglog rasta cena energije zbog rata na Bliskom istoku.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je danas da će EU osnovati garanciju od 200 miliona evra za podršku investicijama u naprednu nuklearnu tehnologiju, kao i da će sredstva za to biti obezbeđena iz sistema trgovine emisijama CO2
IT infrastruktura albanskog parlamenta bila je meta sajber napada, a odgovornost je preuzela hakerska grupa "Houmlend džastis" , za koju se veruje da je povezana sa Iranom.
Danas je 1.476. dan rata u Ukrajini - Američki predsednik Donald Tramp razgovarao je s ruskim liderom Vladimirom Putinom. Ipak, mirovni pregovori su "na čekanju", jer je pažnja saveznika Kijeva usmerena na napade na Iran, izjavio je Volodimir Zelenski.
Jedanaesti dan sukoba Irana sa Amerikom i Izraelom. Dok predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da sukob na Bliskom istoku nastavlja da eskalira, direktno ili indirektno utičući na interese sve većeg broja država i njihovih civila.
Prema podacima bugarske vatrogasne službe, širom zemlje postoji ukupno 247 skloništa koja bi se mogla koristiti u vanrednim situacijama, ali je samo 18 u dobrom tehničkom stanju i spremno za neposrednu upotrebu, prenose danas Novinite.
Japan je odobrio revolucionarne tretmane za lečenje Parkinsonove bolesti i teške srčane insuficijencije, što predstavlja značajan korak u razvoju regenerativne medicine.
Novo veliko istraživanje pokazuje da kombinacija nesanice i apneje u snu može znatno povećati rizik od visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti.
S dolaskom proleća ljudi pate od sezonskih alergija koje izazivaju kijanje, curenje nosa i svrab očiju, posebno tokom perioda cvetanja breze i trave, upozoravaju lekari i alergolozi.
Opšte je poznato da je pušenje štetno za zdravlje, ali se manje govori o tome da negativne posledice mogu početi već sa udahom prvog, jednog dima koji već može pokrenuti određene promene u organizmu.
Kompanija OpenAI odlučila je da dodatno odloži lansiranje dugo očekivanog režima rada za odrasle (Adult Mode) za svoj četbot ChatGPT, navodeći bezbednosne provere kao glavni razlog.
Komentari 5
Pogledaj komentare