Životni vek ljudi širom sveta se produžava - prosečni životni vek 1950. bio je svega 46 godina, a 2015. - 71 godinu.
U nekim zemljama, napredak nije uvek bio lak. Bolesti, epidemije i neočekivani događaji podsetnici su da sve duži prosečni životni vek ne sme da se uzima zdravo za gotovo.
U međuvremenu, manje od 0.5 odsto ljudi umire zbog razloga koji nas opsedaju, kao što su teroristički napadi, ratovi i prirodne katastrofe.
Ali, širom sveta, mnogi od nas i dalje umiru premladi.
Širom sveta je 2017. godine umrlo oko 56 miliona ljudi.
To je 10 miliona više nego 1990, zato što je globalna populacija u međuvremenu porasla, a ljudi u proseku žive duže.
Više od 70 odsto njih umire od hroničnih bolesti. One se ne prenose s osobe na osobu i obično napreduju sporo.
Ubedljivo najveće "ubice" su kardiovaskularne bolesti, koje zahvataju srce i arterije, a odgovorne su za svaku treću smrt.
To je dvaput više od raka - drugog najčešćeg uzročnika - koji je zaslužan za otprilike svaku šestu smrt.
Druge nezarazne bolesti kao što su dijabetes, određene respiratorne bolesti i demencija, takođe su pri vrhu liste.
Smrti koje je bilo moguće sprečiti
Ono što bi moglo da vas šokira je broj ljudi koji i dalje umire od uzroka koje je bilo moguće izbeći.
Oko 1,6 miliona ljudi umrlo je 2017. od bolesti povezanih sa dijarejom, zbog čega se ona nalazi u 10 najčešćih uzroka smrti. U nekim zemljama, jedan je od najvećih ubica.
Neonatalni poremećaji - smrti beba u prvih 28 dana - odneli su živote 1,8 milion novorođenčadi 2017. godine.
Učestalost ovih smrti umnogome varira od zemlje do zemlje. U Japanu, manje od jedne na 1.000 beba umre u prvih 28 dana života, u poređenju sa nešto manje od svake dvadesete u nekim od najsiromašnijih zemalja sveta.
I druge sprečive smrti su visoko na toj listi.
Saobraćajne nesreće izazivaju visok broj smrti u najbogatijim i najsiromašnijim zemljama podjednako, a 2017. su odnele godine 1,2 miliona života.
Iako su mnoge zemlje sa visokim ličnim dohocima poslednjih decenija doživele značajan pad broja smrti u saobraćajnim nesrećama, globalno je broj smrti na putevima ostao gotovo isti.
U međuvremenu, širom sveta umrlo je gotovo dvostruko više ljudi od samoubistava nego ubistava - kad jedna osoba ubije drugu.
U Velikoj Britaniji, broj samoubistava bio je 16 puta viši; to je vodeći uzrok smrti kod muškaraca uzrasta između 20 i 40 godina.
Šta nam ovo govori
Ono od čega ljudi umiru menja se vremenom.
U prošlosti su zarazne bolesti igrale mnogo veću ulogu nego danas.
Svaka treća smrt 1990. godine bila je posledica prenosive ili zarazne bolesti; 2017. godine to je opalo na svaku petu.
Deca su posebno podložna zaraznim bolestima. Još u 19. veku pre pete godine umiralo je svako treće dete.
Stopa smrtnosti dece značajno je opala od tada zahvaljujući vakcinama i unapređenju higijene, zdravstva i pristupa čistoj vodi.
Smrt dece u bogatim zemljama danas je relativno retka, dok najsiromašniji regioni danas imaju stope smrtnosti dece slične Velikoj Britaniji i Švedskoj u prvoj polovini 20. veka, a nastavljaju da ih sustižu.
Pad globalnog broja smrti dece jedan je od najvećih uspeha modernog zdravstva.
Broj dece koja umiru svake godine poslednjih decenija se prepolovila, kako smo postali bolji u borbi protiv prenosivih i zaraznih bolesti.
Zbog toga je stopa smrtnosti prevagnula ka nezaraznim bolestima kod starijih ljudi.
Mnoge zemlje brine sve veći teret koji sada pada na rodbinu i zdravstveni sistem kako ljudi stare i boluju od sve dugoročnijih bolesti.
Ovaj zacrtani napredak iz koloseka mogu da izbace neočekivani događaji.
Kriza HIV/Aids-a iz 80-tih upečatljiv je primer za to.
Epidemija je zahvatila sve regione sveta, ali je najviše posledica ostavila po životni vek u podsaharskoj Africi.
Posle decenija stabilnog napretka, u mnogim zemljama regiona životni vek je tada značajno opao.
Kombinacija antiretroviralne terapije, lečenja i edukacije o prevenciji značila je da su se globalne smrti od bolesti povezanih sa HIV samo u poslednjoj deceniji prepolovile - od dva miliona godišnje na milion.
Životni vek je od tada počeo da raste u tim zemljama, ali se tek sada vraća na nivo od pre krize.
Čak i u najbogatijim zemljama, stalan napredak nije nikakva garancija.
Životni vek u SAD blago je opao u poslednjih nekoliko godina, uglavnom kao rezultat krize opioida.
Životni vek mladih majki takođe nije konstantno bio u porastu.
Postoji desetak zemalja u kojima su mlade žene danas sklonije umiranju tokom ili neposredno posle porođaja nego što su to bile njihove majke, uključujući i SAD.
Ima još mnogo da se radi
Današnja ukupna slika je pozitivna: živimo duže dok manji broj ljudi - a posebno deca - umire od sprečivih uzroka. Ali je istina i da ima još mnogo toga da se radi.
Dalji napredak u sanitarijama, higijeni, ishrani, vakcinacijama i osnovnoj zdravstvenoj nezi ključni su za to.
Baš kao i povećane mere bezbednosti i nega mentalnog zdravlja.
Razumevanje uzroka smrti ljudi ključno je ako želimo da se taj napredak nastavi.
O ovom članku
Ovu analizu BBC je naručio od eksperta koji radi za spoljnu organizaciju.
Hana Riči je savetnica na Oksford Martinu, a trenutno radi kao istraživačica na OurWorldinData.org. To je zajednički projekat Oksford Martina i neprofitne organizacije Global Čejndž Dejta Leb, koja želi da predstavi istraživanje kako se menja svet kroz interaktivne vizuelizacije. Možete da je pratite na Tviteru ovde.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Vladimir Putin tražio je ove nedelje odgovore usred najgorih poplava u zemlji poslednjih decenija, koje su dovele do evakuacije desetina hiljada ljudi, i izveštava da je poplavljen rudnik uranijuma u oblasti Kurgan.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Komentari 0
Pogledaj komentare