Najnovija analiza poredi rusku vojnu operaciju sa književnim delom Lava Tolstoja "Ana Karenjina".
"Sve srećne porodice su slične, svaka nesrećna porodica nesrećna je na svoj način." Čuveni početak romana "Ana Karenjina" ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja odnosi se i na saveze, donosi Blumberg u vrlo kritičkom komentaru turske blokade početka pregovora o ulasku Finske i Švedske u NATO, ali i na ponašanja mađarskog premijera Viktora Orbana kada su u pitanju odnos prema Evropskoj uniji i ruski napad na Ukrajinu.
Trenutno je, kako se navodi, NATO nezadovoljan Turskom, a Evropska unija Mađarskom. Za dobrobit svih uključenih – uključujući i zemlje poput Finske i Švedske – trebalo bi se nadati da će ove porodice rešiti stvari, navodi autor Andreas Klut.
Najhitniji izazov sada je, smatra on, uvesti Finsku i Švedsku, koje su članice EU, ali još ne i članice NATO-a, u transatlantski vojni savez zbog njihove sigurnosti i zarad sigurnosti saveza.
Nakon vojne intervencije Rusije u Ukrajini, podseća autor, obe ove skandinavske zemlje odustale su od svoje tradicionalne neutralnosti kako bi potražile zaštitu u savezu. Savez je, pak, oduševljen što te dve zemlje žele da pristupe, jer bi ga ojačale, posebno kada je u pitanju odbrana baltičkih zemalja – Estonije, Letonije i Litvanije.
Bitna je, ističe, brzina. Ako bi se Putin odlučio na "odmazdu", učinio bi to u prelaznom periodu između njihove prijave i pristupanja.
Kvarenje "porodične večere"
I tu se umešao turski predsednik Erdogan. On je dugo, navodi Klut, bio 'bete noire' (crna ovca, odnosno osoba koju neko snažno ne voli) saveza. Više puta je Erdogan pretio drugoj zemlji koja je članica saveza – Grčkoj. Uprkos teškim i glasnim kritikama saveznika, on je takođe kupio ruski protivvazdušni odbrambeni sistem S-400, koji može da ugrozi operacije saveza.
A sada je primetio kako je 29 drugih NATO saveznika uzbuđeno zbog dobrodošlice Šveđanima i Fincima te zaključio kako je ovo prilika da, kako se navodi, izazove još jednu "gužvu" u vezi s onim što kod njega stalno izaziva zlovolju, a to su Kurdi.
Turska se dugo borila protiv kurdskih separatista na jugoistoku zemlje i njihovih partnera u Siriji i drugde u regiji. Ankaru sve te organizacije smatraju teroristima. No, druge zapadne zemlje prave razliku između tih organizacija i ne suzbijaju sve kurdske disidente s istim entuzijazmom kao Turska, a to Erdoganu smeta.
"Skandinavske zemlje", rekao je prošle nedelje, "jesu poput utočišta za terorističke organizacije". Turska bi, sugerisao je odmah, mogla da blokira članstvo Švedske i Finske u NATO.
To nije prvi put da Erdogan pokušava da pokvari zapadnu "porodičnu večeru", navodi autor.
Svojevremeno je takođe pretio da će, između ostalog, da usmeri izbeglice prema EU. Erdogan često ugađa svojoj domaćoj publici u Turskoj – njegove pristalice, kako se navodi, očito vole da gledaju kako poručuje Evropi i SAD da ga nije previše briga šta oni misle.
Ipak, njegova je neposlušnost kada su Finska i Švedska u pitanju posebno kratkovide prirode, jer je sposobnost saveza da odvraća agresiju pitanje rata i mira. Sada će, kako navodi Klut, biti potrebna spretna i istrajna diplomatija NATO, Švedske i Finske – te neki ustupci od potonje dve zemlje – da pridobiju Erdogana na svoju stranu.
Slična se borba odvija između EU i njene za Brisel problematične članice Mađarske, koja je takođe članica NATO. Premijer Viktor Orban godinama potkopava vladavinu prava i druge demokratske institucije, ignorišući osude EU i pretvarajući Brisel u bauka u okviru svoje domaće propagande. Takođe je znao s divljenjem gledati Putina, čiji diktatorski mačizam zaziva, piše Blumberg.
Oblonski i Ljevini opstaju, Karenjini se raspadaju
Od početka vojne operacije Rusije u Ukrajini, Orban je podržao nekoliko paketa sankcija Evropske unije Rusiji. No, i dalje blokira one koji bi Moskvi naneli najviše štete, kao što je embargo na rusku naftu. Mađarska je takođe jedna od retkih zapadnih zemalja koja još nije poslala nikakvo oružje Ukrajini za njenu samoodbranu, podseća autor.
U svemu tome savezi i zajednice naroda nalikuju porodicama u Tolstojevom romanu, navodi autor. Oni najzanimljiviji – u ovom slučaju porodice Oblonski, Karenjin i Ljevin, uglavnom su nesrećni, ali svako iz svojih razloga.
Rođaci gnjave i smetaju jedni drugima. Članovi porodice moraju da žrtvuju svoja osećanja, sklonosti i slobode samo da bi održali klan na okupu. Je li takva muka vredna toga, pita se autor.
Tolstoj, kaže, implicira da jeste. I svaki, kako kaže, pristojan geopolitički strateg bi rekao isto. Samo treba imati na umu šta je u pitanju u svakom kontekstu. Putin krši sva pravila međunarodnih odnosa, od suvereniteta i integriteta država do normi koje regulišu humano postupanje prema civilima u ratu. On bezobzirno, ističe autor, preti čak i nuklearnom eskalacijom.
U Tolstojevom svemiru, pretnja dolazi iz celokupnog sveta van. Opstaješ i napreduješ, sugeriše roman, samo ako ostaneš predan porodici, čak i ako je ona nefunkcionalna. Oblonski savladavaju neverstvo i drže se zajedno. Ljevini takođe uspevaju da se nose s teškoćama te pronalaze stabilnost i ispunjenje. Ali Karenjini se raspadaju, zaključuje Blumbergov Andreas Klut.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Aleksandar Vučić sastao se danas sa zamenicom šefa poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu, Patricijom Lips, koja je zadužena za evropsku politiku i pitanja ljudskih prava.
Nikol Kidman je dobila Nagradu za životno delo Američkog filmskog instituta, a neki od poznatih glumaca i njenih prijatelja osvrnuli su se na njenu dugu holivudsku karijeru.
Aleksandar Vučić sastao se danas sa zamenicom šefa poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu, Patricijom Lips, koja je zadužena za evropsku politiku i pitanja ljudskih prava.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Kijev nema rezervne trupe za oslobađanje onih koji su već raspoređeni na linijama fronta, rekao je pripadnik puka Azov koji se bori protiv ruske vojske.
Nikol Kidman je dobila Nagradu za životno delo Američkog filmskog instituta, a neki od poznatih glumaca i njenih prijatelja osvrnuli su se na njenu dugu holivudsku karijeru.
Video snimak iz 1990. godine pojavio su se na Internetu, a na njemu se vidi da je mnogima omiljeni holivudski glumac nekada imao sasvim drugačiju karijeru - takmičio se u skokovima u vodu.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
Broj prodatih električnih automobila u svetu će ove godine dostići 17 miliona, 20 odsto više nego 2023. godine, prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Tumaž Salehi, jedan od najistaknutijih iranskih repera, objavio je pesmu kritički nastrojenu prema vladi Islamske Republike i bio je uhapšen više puta.
Postoji zvuk koji najavljuje dolazak tornada, ali ljudsko uho ne može da ga čuje. Naučnici ga sada osluškuju pomoću tehnologije, u nadi da će izdavati tačnija upozorenja.
Komentari 5
Pogledaj komentare