Četvrtak, 12.05.2022.

11:14

Kon o koroni: "Još 100 godina"

Da li nas nakon leta očekuje novi rast brojeva i koliko će nam korona pretiti u budućnosti?

Izvor: Blic

Kon o koroni:
TV Prva printskrin

"Živećemo sa koronom u narednih sto godina, a možda i duže. Nikako nemam nameru da mračim i svakako da to neće biti ovim intenzitetom, ali novi virus se pojavio i ostaje sa nama. Kao što se i virus menja, menjaće se i naš odgovor na prisustvo virusa, što znači da će kliničke slike biti lakše. Ali pojavljivaće se sigurno nove varijante ovog virusa i izazivaće pandemije. Od novembra kada se pojavio, omikron je do danas stvorio pet podvarijanti. To znači da se virus dobro snalazi i prilagođava. Svaka od tih varijanti uspela je da izbegne imunitet stečen vakcinacijom ili preležanom bolešću", kazao je dr Kon.

Činjenica je, rekao je, da je efektivnost vakcina smanjena.

Moraće da se menja i sastav vakcine i to se očekuje. Da nema razvoja nauke, ne bismo znali šta se dešava. Vakcinacija je temelj prevencije. To je zapravo primarna prevencija. Mora da nam uđe u svest da je vakcinacija bedem i temelj javnog, odnosno narodnog zdravlja. Kada dobijete buster dozu, dolazi do naglog skoka antitela i bez obzira na to što omikron zaobilazi taj imunitet, kliničke slike su mnogo blaže.

"Potrebno je temeljno istraživanje koje će trajati godinama da bi mogli da pouzdano govorimo. Ono što je dokazano je da vakcina radi. Primera radi, podaci pokazuju da 4. doza vakcine u Izraelu u procentu od 78 odsto štiti starije stanovništvo od smrti i teške forme bolesti. Ali, zna se i da ta zaštita traje kratko. Najmanje tri do četiri meseca, a govori se i do godinu dana. Zato je neophodan razvoj novih vakcina da bi se ta zaštita bar sezonski produžavala", naglasio je dr Predrag Kon.

Smirivanje situacije

Dr Kon je kazao da se može očekivati da se virus trudi da opstane.

"Možemo potpuno sigurno da kažemo da se na terenu dešava prirodni tok, odnosno, da se virus neprekidno menja, što je očekivano. Svakih nekoliko meseci davaće blagu formu respiratorne bolesti. Nekada smo sve viruse, njih oko 200, nazivali prehladom. A onda se izdvojio grip. Tako se sada, odnosno pre dve i po godine, izdvojio virus korona, odnosno bolest kovid 19. I ove bolesti će biti sigurno i nadalje, a pitanje je samo u kom intenzitetu i najverovatnije neće biti u ovolikom broju. Verovatnoća da se situacija pogorša i da ode u suprotnom pravcu od onog koji očekujemo je mala i iznosi 1:20", kaže dr Kon.

On je rekao da ne liči na to da ćemo u doglednom periodu imati problema.

"U naredne dve nedelje situacija će se dodatno smirivati. Pratiće to i neke odluke, i to bi trebalo da je na stolu. Ljudi se i dalje vakcinišu ali u tako malom broju da to ne može da ima značajnog efekta na kompletno stanovništvo. Prisutne su u celom svetu velike razlike između urbanih i ruralnih sredina i trend je takav da se mnogo više ljudi vakciniše u urbanim sredinama. Tako je u većem delu sveta i kod nas. Razlike su i u uzrastu. Postoje zemlje gde se vakcinišu deca starija od pet godina, a kod nas od dvanaeste, ali taj procenat je u Srbiji veoma nizak. To će sve imati svoje posledice. Postoji trend pada imunizacije dece i moraćemo mnogo da radimo na tome. Moje mišljenje je da to pitanje mora da uđe u prosvetu. Da se o vakcinaciji govori još u osnovnoj školi, jer jedino tako čovek može da bude svestan šta znači vakcinacija. Da se ne treba plašiti vakcine, jer se tako dobija zaštita od brojnih bolesti. U Beogradu je buster dozu (treću i četvrtu) primilo oko 40 odsto stanovnika. Procenat punoletnog stanovništva koje je imunizovano protiv korone u Srbiji je 54 do 55 odsto. U Beogradu je to oko 60 odsto. Opština Stari grad ima najviše vakcinisanih", pojasnio je on.

"Mnogo kritika na račun vođenja pandemije u našoj zemlji"

"Ovo prvi put govorim: Ova zemlja je pokazala da zna da vodi pandemiju. Višak smrtnosti koji se pojavio ili takozvani ekscesni moratalitet traži duboko promišljanje i ozbiljne analize. Treba da se zna i kakvo je zdravstveno stanje stanovništva bilo pre pandemije. Pitanje narodnog zdravlja je krajnje ozbiljno pitanje i potrebno je ozbiljno ulaganje u taj sektor. Sada se to vidi, a analize treba da to i dokažu. Ova zemlja je našla balans. Ja nisam neko ko odlučuje, ja sam uticao na odluke. Odluke donosi država i pokazala je da je znala da ih donosi, i da zna da se snalazi u kriznim situacijama", rekao je dr Kon.

Prema njegovim rečima, medicinski deo Kriznog štaba javno je iznosio i suprotna mišljenja, ali, kako kaže, prihvata da su u tom trenutku to bile odluke koje su bile adekvatne.

"Neke mere koje smo predlagali nisu donete, ali ova zemlja je bila vođena kroz pandemiju bez ozbiljnih sukoba. Ipak, i sa viškom smrtnosti, kojim bi trebalo da se pozabavimo. To je zadatak javnog zdravlja i analize će trajati godinama. Ali to je nužno kako bismo naučili šta se dogodilo i sprečili slične scenarije u budućnosti", naglasio je dr Predrag Kon, koji je kazao da sednica Kriznog štaba nije održana mesec dana i da je trenutno u tehničkom mandatu.

"Čeka se formiranje nove vlade i odluka da li će Krizni štab nastaviti da postoji", zaključio je on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: