Tesnom većinom na referendumu, građani Velike Britanije 23. juna 2016. godine odlučili su da raskinu 47 godina dugu vezu sa Evropskom unijom.
Proces izlaska Velike Britanije iz Evropske unije započeo je 29. marta 2017. kada je tadašnja premijerka Tereza Mej pokrenula Član 50 Lisabonskog ugovora.
Evropska komisija "naivno" je želela tada da se do kraja godine (2017) postigne okvirni dogovor o razdruživanju, ipak evropski lideri dogovorili su sa Terezom Mej sporazum o povlačenju u novembru 2019. godine.
Taj sporazum nije naišao na odobravanje u parlamentu. Od januara do marta 2019. godine čak tri puta sporazum je odbačen. Tereza Mej nije imala podršku svoje stranke, jer je do samog početka sporazum sa EU za njih bio problematičan. Kako se tada govorilo - sporazum nije donosio promene.
Nakon brojnih neuspeha da Veliku Britaniju izvede iz EU premijerka je podnela ostavku 7. juna 2019. godine, a nakon stranačkog glasanja na čelo Konzervativaca i Vlade došao je Boris Džonson, a sa njim i nova faza pregovora.
Nakon izbora u Konzervativnoj partiji koji su održani 23. jula 2019. novi premijer postao je, bivši gradonačelnik Londona i bivši britanski šef diplomatije, Boris Džonson. On se i pre dolaska na funkciju zalagao za Bregzit. To je govorio u u svojoj kampanju pred stranačke izbore.
Njegova politika bila je sprovođenje Bregzita "sa ili bez sporazuma" do 31. oktobra.
Do tog 31. oktobra usledili su različiti sastanci, sednice, pregovori.
Ništa od toga nije bilo lako za novog premijera. Pregovori sa Evropskom Unijom bili su sve teži, a parlament je želeo nešto drugo - odlaganje Bregzita.
Džonson se tome protivio i ponavljao: "Sa ili bez sporazuma".
Ipak, pre sastanka lidera EU u Briselu, pregovarački timovi EU i Velike Britanije, dogovorili su novi sporazum o Bregzitu. Infomarciju su objavili 17. oktobra, a već 22. poslanici britanskog parlamenta usvojili su novi sporazum.
Kako se tada govorilo, Džonson je planirao da od EU zatraži odbinjanje zahteva za produžetak roka za Bregzit. Da sporazum nije izglasan u Parlamentu, zakonom koji je izglasan još u septembru, tražilo bi se produženje roka do 19. oktobra. Izglasavanjem zakona, čemu je doprinelo i ukidanje problematičnog bekstopa iz sporazuma, to je izbegnuto, ali se Džonson i dalje borio sa poslanicima.
Britanski poslanici glasali su za predlog kojim se povlači podrška sporazumu o Bregzitu premijera Borisa Džonsona dok on ne bude formalno ratifikovan.To je unelo nove pometnje.
Nakon različitih opcija i odbijanja Džonsonovih predloga, premijer je odlučio - javnost mora da ima izbor kada je u pitanju budućnost Bregzita i Velike Britanije.
Predlog je bio da prevremeni parlamentarni izbori budu 12. decembra, a poslanici britanskog parlamenta su to i prihvatili.
Nadajući se da je pitanje Bregzita postalo mučno za građane, Džonsonova kampanja zasnivala se na obećanju da će sve uskoro biti gotovo.
"Hajde da završimo Bregzit"
Nakon prevremenih parlamentarnih izbora 12, decembra, na kojima je ubedljivim rezultatom pobedila Konzervativna partija, "novi-stari" premijer Boris Džonson obećao je da će do 31. januara završiti Bregzit.
"Bregzit će biti gotov do 31. januara - nema ako, nema ali, nema možda", rekao je tada Džonson.
I, mora se priznati, bio je u pravu. Nakon što je zvanično zatražio od Kraljice da formira Vladu, Bregzit je krenuo u željenom smeru.
Već 20. decembra članovi parlamenta podržali su dogovor Džonsona i Evropske unije.
Kako je tada premijer Velike Britanije rekao "tužnoj priči koja se vuče tri godine će doći kraj".
A "kraj tužne priče" nagovešten je kada je kraljica Elizabeta II zvanično potpisala Zakon o Bregzitu u kojem su opisani uslovi izlaska Velike Britanije iz Evropske unije 31. januara.
Evropski parlament ratifikovao ugovor kojim se određuju uslovi razlaza između Velike Britanije i EU samo tri dana pre roka za izlazak. Uslovi razlaza Velike Britanije i Evropske unije očekivano su prošli bez poteškoća, ali emocije tog "istorijskog" 29. januara nisu izostale.
Predsednik Evropskog parlamenta David Sasoli naglasio je da je dan kada je EP ratifikovao sporazum bio "pun emocija", jer će stvari biti neizbežno drugačije.
Posle glasanja je poručio svojim "dragim britanskim prijateljima" da je italijanska reč "adio" suviše konačna da im zato sa svojim kolegama kaže "arivederči".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Palestinska grupa Hamas saopštila je u nedelju da ne vidi ozbiljan problem sa najnovijim predlogom Izraela za sporazum o prekidu vatre i oslobađanje talaca u pojasu Gaze.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Palestinska grupa Hamas saopštila je u nedelju da ne vidi ozbiljan problem sa najnovijim predlogom Izraela za sporazum o prekidu vatre i oslobađanje talaca u pojasu Gaze.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Autoritarni lider Čečenije Ramzan Kadirov kaže da je imenovao svog 16-godišnjeg sina za nadzornika škole za obuku čečenskih specijalnih snaga u Gudermesu.
Aleksandar Vučić sastao se danas sa zamenicom šefa poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu, Patricijom Lips, koja je zadužena za evropsku politiku i pitanja ljudskih prava.
Nikol Kidman je dobila Nagradu za životno delo Američkog filmskog instituta, a neki od poznatih glumaca i njenih prijatelja osvrnuli su se na njenu dugu holivudsku karijeru.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
Broj prodatih električnih automobila u svetu će ove godine dostići 17 miliona, 20 odsto više nego 2023. godine, prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Tumaž Salehi, jedan od najistaknutijih iranskih repera, objavio je pesmu kritički nastrojenu prema vladi Islamske Republike i bio je uhapšen više puta.
Postoji zvuk koji najavljuje dolazak tornada, ali ljudsko uho ne može da ga čuje. Naučnici ga sada osluškuju pomoću tehnologije, u nadi da će izdavati tačnija upozorenja.
Komentari 24
Pogledaj komentare