I na kraju, ko će u Hrvatskoj dići ruku za Srbiju?

Aktuelna predsednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da će Hrvatska insistirati na ispunjavanju svih kriterijuma za Srbiju, koja, kako je rekla "mora da se suoči sa svojom prošlošću" i da ne vraća Drugi svetski rat nego "da doživi katarzu onoga što su uradili Hrvatskoj i drugim susedima".

"Apsolutno ću insistirati na pronalasku nestalih pre ulaska u EU", rekla je Kitarović.

Miroslav Škoro je rekao da neće dići ruku za ulazak Srbije dok se ne reše pitanja nestalih, granice, ratne odštete, kulturnog blaga i arhiva koji se nalaze u Beogradu, prenosi HRT.

Zoran Milanović kazao je da je pitanje da li Hrvatska ima interes da to uradi.

"Sa članicama bivše Jugoslavije u robnoj razmeni imamo 30 odsto izvoza. Jedno je Vučić, drugo je Srbija", rekao je Milanović.

Ivan Pernar je kazao je da ne mrzi ni Srbe ni Srbiju i da ih smatra bratskim narodom, već da se protivi ulasku Srbije u EU iz ljubavi prema njima, jer to može da dovede do "demografskog sloma i ekonomskog uništenja".

Dalija Orešković smatra da Hrvatska treba da se pita o ulasku Srbije u EU jer njenom političkom scenom upravljaju iste strukture kao i u Hrvatskoj.

Anto Đapić rekao je da je srpska politika nepromenjiva prema Hrvatskog od rata do danas i da o ulasku Srbije treba da se pita narod u Hrvatskoj na referendumu.

Jedno od pitanja za predsedničke kandidate bilo je i da li treba postaviti ćirilične ploče u Vukovaru, a Grabar Kitarović se upitala zašto se forsira ćirilica pre zadovoljenja pravde i dodala da prvo treba rešiti kažnjavanje ratnih zločinaca, pa onda govoriti o ćirilici.

Miroslav Škoro je rekao da stanovnivi Vukovara o tome moraju da odluče, dok je Zoran Milanović istakao da je to pitanje idealan teren za trgovce mržnjom i da je to pre svega pitanje zakona i vladavine prava.

Anto Đapić smatra da je ćirilica provokacija koja traje godinama i da će taj problem rešiti promena Ustava, a Dalija Orešković da to nalaže Ustav i da će postavljanje ćiriličnih tabli naučiti mlade da poštuju druge kulture.

Svih 11 kandidata odgovaralo je na različita pitanja, izmedju ostalog i o odnosu prema BiH i migrantima i zaštiti granica.