"Slučaj Ceca": "Sporno je samo 'avionu, slomiću ti krila'"

Stihovi iz turbo-folk pesme Svetlane Ražnatović izazvali su buru u javnosti u kojoj se već danima priča o tome da li im je mesto u radnim sveskama osnovaca.

Izvor: B92

Četvrtak, 03.05.2018.

12:02

Foto: Thinkstock

Učenici petog razreda osnovnih škola u Srbiji u radnoj svesci imaju zadatak da podvuku imenice u vokativu u nizu stihova. Među njima ima poezije, Riblje čorbe, Bajage, YU grupe, ali i stihova "a sećaš li se, lepi grome moj" iz pesme Svetlane Ražnatović.

Fotografija tog zadatka objavljena je pre nekoliko dana na društvenim mrežama i ubrzo je dospela u sve domaće, pa čak i u pojedine regionalne medije.

Tim povodom gosti jutarnjeg programa televizije Prva bili su lingvista i autor te radne sveske Vlada Đukanović, rukovodilac Centra za razvoj programa i udžbenika u Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja Dejana Milić Subić i direktor Osnovne škole “Drinka Pavlović“ Jole Bulatović.

Dejana Milić Subić na pitanje da li je sporna radna sveska prošla sve procedure istakla je da je ona u sistemu već četiri godine i da Zavod do pre dva dana nije dobio nijednu pritužbu.

“Kada je radna sveska dobila dozvolu bila je deo udžbeničkog kompleta. Dakle, bila je obavezna uz gramatiku. U međuvremenu je zakon promenjen pa je radna sveska postala nastavno sredstvo koje nije obavezno, već je tu da pomogne ukoliko učenici to žele“, ističe ona.

Takođe, ona ističe da su u spornom zadatku književni primeri navedeni pod “tačkom a“, a primeri iz popularne kulture pod “tačkom b“:

“Samo je jedan sporni primer – ’avionu, slomiću ti krila’. Isto je reč o popularnoj pesmi, ali o vokativu koji je nepravilan i netipičan".

Lingvista i autor radne sveske Vlada Đukanović navodi da je njegova logika bila da se radna sveska “oživi“ i da u njoj ne bude samo poezija, već i popularna muzika.
Foto: Thinkstock
“Sa jedne strane je poezija, a sa druge popularna muzika. Niko ne meša Boru Čorbu i Aleksu Šantića... A sve pod ciljem ’približimo se deci’. Setimo se onog malog broja dece koja sluša taj pop-folk... I ta deca idu u školu. A ovo je baš gromopucateljan vokativ – ’lepi grome moj’. Dakle, ideja je bila da tu bude i nešto za one koji slušaju i tu vrstu muzike, da kada prolaze visokoumne primere naiđu i na to jedno zrnce i kažu ’pa ja ovo znam’. Sa druge strane, deca koja ne slušaju Cecu nemaju pojma da to ona peva, samo će podvući vokativ i nastaviti dalje. Nigde u radnoj svesci ne piše ko to peva“, ističe Đukanović.

Na pitanje šta je u čitavom slučaju sporno, samo pesma Svetlane Ražnatović ili i Bajaga i Riblja čorba, direktor OŠ “Drinka Pavlović“ Jole Bulatović kaže da se to “može gledati sa više aspekata“.

“Prvo, tu je jezički aspekat i profesor je tu u pravu. Autor ima pravo da izabere primere kojima će da ilustruje jezičku pojavu ili jezičku zakonitost. S druge strane, postoji i vaspitni momenat... Ja bih lično, kao neko ko je studirao književnost, dobro razmislio o primerima iz bilo koje vrste popularne muzike. Sveo bih sve na stručni nivo – to je sve zbog vokativa i pisanja vokativa u rečenici“, navodi Bulatović.

“Ono što gramatike uče ljude“, dodao je Đukanović, “jeste da je književni jezik vezan samo za književnost. Kada ga učite to su samo pesme, pesnici, pripovetke, drame... Moja ideja je bila da se to vidi na više mesta i da deca shvate da je jezik svakog trenutka oko njih“.

O čitavom slučaju u sredu se oglasio i ministar prosvete Mladen Šarčević koji je to što se stihovi Svetlane Ražnatović nalaze u svesci za peti razred okarakterisao kao “skandalozno“.

“Voleo bih da mi ministar kaže gde je on dobio sertifikat da kaže šta je šund i kič. Koje su njegove ingerencije da precrta nešto i cenzuriše rečenicu iz bilo koje knjige“, ističe Đukanović.

Dejana Milić Subić iz Zavoda za unapređenje obrazovanja i vaspitanja je tu istakla da su u čitavom slučaju “zamenjene teze, što se uvek desi kada se ispinuje vest“.

“Nikome ništa nije smetalo četiri godine, sada se sve vadi iz konteksta i predstavlja kao nešto što bi trebalo spaliti na lomači. Dajte mi bilo koji bajku i dokazaću vam da ima elemente nacizma. Učenicima je dat jasan zadatak – da podvuku vokativ, a ne da estetski vrednuju nešto. Pa još uvek nismo došli do udženika iz kojeg grune turbo-folk čim ga otvorimo. Ne gruvaju Ceca i turbo-folk sa te stranice“, ističe ona.
Ministar Šarčević je takođe izjavio da je slučaj oko stihova Svetlane Ražnatović “propust“. Na pitanje čiji je to onda propust autor radne sveske Vlada Đukanović kaže da “nije izjava svakog ministra za komentarisanje“, dok Bulatović ističe da bi propust postojao da su ti stihovi u čitanci.

“Ako je u čitankama, to je onda skandal. Ovako, to je samo primer koji ilustruje jednu književnu pojavu i autor ima puno pravo da izvlači primere kojima će da ih ilustruje“, navodi Bulatović.

Đukanović je potom istakao da je reč o deset reči zbog kojih je nastala čitava bura, a nakon čega je parafrazirao Branka Miljkovića: “Ubi me pogrešan stih“.

“Nije problem promeniti tih deset reči, ali ne razumem ludilo koje je nastalo. Gramatiku od 120 strana niko ne pominje, od radne sveske od 80 strana svi pričaju samo o tih deset reči... I odmah naslovi ’Ceca u udžbenicima’... Prvo nije udžbenik nego radna sveska, a drugo ona se tu uopšte ne pominje. Ideja je bila da se jednim benignim stihom deci približi jezička pojava. Ko to ne razume...“

Dejana Milić Subić je tu navela da je ključna stvar sistem vrednosti i razdvajanje kulture, pop kulture i supkulture:

“Juče mi se javila jedna članica komisije koja je plakala i rekla ’ali, Dejana, ja ne znam da je to Cecin stih’. Mislim da je od svega najviše upravo Ceca profitirala, dobila je reklamu“.

Na kraju je Đukanović naveo da se treba baviti mnogo važnijim stvarima, a da će čitav slučaj oko Svetlane Ražnatović uskoro biti zaboravljen.

“Četiri godine to stoji tu i onda u 24 časa ceo region zna za vas... A kada krenu Hrtkovci 6. maja svi će zaboraviti i na ovo i na sve drugo. Da li je moguće da sam ja ’zapalio region’? Čime? Tih deset reči? Ako ministra brine taj stih, možda bi trebalo da traži da se izbaci imperfekat jer ga nisu koristli ni čukundedovi učenika. Ili da se bavi time ko je iz programa izbacio radni glagolski pridev, a ostavio imperfekat koji ne možete da napravite bez radnog glagolskog prideva, pa posle sve vratio. Toliko ozbiljnih stvari tu postoji da ova trunka nema nikakve veze“, istakao je Đukanović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

76 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: