Varnice zbog hrvatskog jezika – Beogradu poslata protestna nota

Kako je navedeno na sajtu zaštitnika građana, u tom udžbeniku se negira postojanje hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika. U mišljenju ombudsmana se navodi da bi povlačenje spornog udžbenika bilo u cilju poštovanja jezika nacionalnih manjina koji su priznati u Republici Srbiji.

"Zaštitnik građana je početkom oktobra 2021. godine po pritužbi Nacionalnog saveta hrvatske nacionalne manjine zbog diskriminacije i negiranja hrvatskog jezika pokrenuo postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije", stoji na sajtu zaštitnika građana Zorana Pašalića.

Dalje se navodi da je, u postupku kontrole, zaštitnik građana utvrdio da je resorno ministarstvo odobrilo izdavanje udžbenika za srpski jezik za osmi razred osnovne škole u kojem je u definiciji podele južnoslovenskih jezika navedeno da se Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim jezikom.

"Zaštitnik građana u mišljenju nadležnim organima navodi da su odobrenjem udžbenika u kojem stoji ovakva definicija povređena prava pripadnika nacionalnih manjina jer se negira postojanje ovih jezika, od kojih se hrvatski i bosanski jezik koriste u zvaničnoj službenoj upotrebi jezika i pisma u Republici Srbiji", navodi se u mišljenju zaštitnika građana, a zatim se i kao preporuka navodi da bi trebalo preduzeti sve mere kako bi sporni udžbenik bio povučen iz upotrebe do početka školske 2022/23. godine.

Šta kažu hrvatski predstavnici

Predsednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV) Jasna Vojnić smatra da je preporuka ombudsmana ohrabrujuća, između ostalog i zbog toga što se konstatuje da je došlo do povrede manjinskih prava.

Dodaje da je, s druge strane, dosadašnje postupanje Ministarstva nedopustivo, pa i stanovište Srpske akademije nauka i umetnosti "koja su diskriminatorna spram naše zajednice i drugih zajednica kojima se negira njihov jezik".

Ostaje ipak utisak, navodi se u HNV, da je pokazana spremnost da se i hrvatska manjina uzme u zaštitu i da se u razumnim rokovima odgovori na njihovu zabrinutost, preneo je Jutarnji list.

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov saopštio je da "ostaje da se vidi hoće li preporuka biti uvažena do početka sledeće školske godine od strane Ministarstva".

"Do tada, deca će učiti da hrvatski jezik ne postoji. U međuvremenu se dogodio tzv. bunjevački jezik i 'srpska književnost' u Dubrovniku", naveo je u pisanoj izjavi Žigmanov.

Problem stigao i do Vučića

Zbog negiranja postojanja hrvatskog jezika reagovali su i predsednik i premijer Hrvatske Zoran Milanović i Andrej Plenković, navodi dalje Jutarnji list.

"U protestnoj noti upućenoj srpskim vlastima zatražili su povlačenje udžbenika i istakli da je reč o sramnoj politici i nedostatku poštovanja prema Hrvatskoj kao susednoj zemlji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u odgovoru premijeru Hrvatske među ostalim naveo da će pogledati i videti o čemu se radi i da će, ako je napravljena greška, ona biti ispravljena", navodi Jutarnji list.