08.12.2025.
8:13
Sirija proslavlja prvu godišnjicu svrgavanja Bašara al Asada FOTO/VIDEO
Sirijci će danas obeležiti prvu godišnjicu od svrgavanja Bašara al Asada i njegove autokratske vladavine, dok se razjedinjena nacija bori da povrati stabilnost i oporavi se nakon višegodišnjeg rata.
Zvanične proslave su planirane na centralnom Trgu Omejada u Damasku, koji je već bio mesto slavljeničkih okupljanja uoči 8. decembra, kao i druga mesta širom zemlje, prenosi Rojters.
SOPA Images, SOPA Images Limited / Alamy / Profimedia
Proslave u Siriji
SOPA Images, SOPA Images Limited / Alamy / Profimedia
Proslave u Siriji
SOPA Images, SOPA Images Limited / Alamy / Profimedia
Proslave u Siriji
SOPA Images, SOPA Images Limited / Alamy / Profimedia
Proslave u Siriji
SOPA Images, SOPA Images Limited / Alamy / Profimedia
Proslave u Siriji
Kurdska administracija, koja upravlja severoistokom zemlje, čestitala je Sirijcima godišnjicu, ali je zabranila okupljanja ili druge događaje iz bezbednosnih razloga, navodeći povećanu aktivnost "terorističkih ćelija" koje pokušavaju da iskoriste ovu priliku.
Asad je pre godinu dana pobegao iz Sirije u Rusiju, nakon što su pobunjenici pod komandom novog sirijskog predsednika Ahmeda al Šare zauzeli Damask i okončali više od 13 godina građanskog rata, koji je proizišao iz ustanka protiv Asadove vlasti.
Ko je Ahmed al Šara?
Ahmed el Šara je proveo skoro godinu dana vodeći Siriju kroz tranziciju nakon pada Asada.
Bivši komandant pobunjenika, koga su američke snage zarobile tokom rata u Iraku, kasnije je postao vođa ogranka Al Kaide u Siriji pre nego što je njegova grupa, HTS, zvanično prekinula veze sa mrežom 2016. godine.
Sve do 2024. godine, SAD su održavale nagradu od 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.
Od pada Damaska, Al Šara je radio na tome da promeni imidž, napuštajući svoje prethodno ime, Abu Mohamed el Džulani, i promovišući mirnu i inkluzivnu Siriju.
Nakon što je kratko vodio privremenu administraciju, imenovan je za predsednika u januaru i zadužen je za nadgledanje petogodišnjeg prelaznog perioda.
Njegovo predsedništvo se usredsredilo na obnovu države iscrpljene ratom, pomirenje sa fragmentiranim oružanim grupama i ponovno otvaranje Sirije za međunarodnu trgovinu.
"Sirija postaje bolje mesto"
Stanovnik Damaska Kris Tume kaže da je saobraćaj bio gotovo paralizovan pod Asadovim režimom, a ljudi su čekali satima na uslugu zbog nestašice goriva.
"Sada pronalazimo vozila u roku od nekoliko sekundi. Život se vratio u normalu zahvaljujući pristupu benzinu i dizelu", rekla je Tume.
"Sirija se kreće ka tome da postane mnogo bolje mesto."
Ona je napomenula da je tehnologija godinama bila blokirana za ulazak u zemlju, a sektor veštačke inteligencije tek je počeo da se razvija ove godine.
"Promena je počela sa nama. Kada se ljudi promene, menja se i društvo."
Zein el-Abidin, koji se nedavno vratio u Siriju posle 14 godina, naglasio je da je čak i govor na ulici bio zabranjen pod svrgnutim režimom.
"U prošlosti je izražavanje mišljenja bilo zabranjeno. Danas možemo udobno da se čuje naš glas", rekao je El-Abidin.
"Oni koji kažu da se ništa nije promenilo ili ne vide ili ne žele da vide. Mogućnost da se vratim u svoju zemlju posle 14 godina je sama po sebi revolucija", objasnio je on.
Asad i dalje u Moskvi
Bašar al Asad je služio kao predsednik Sirije od 2000. godine do svrgavanja 2024. godine nakon sirijskog građanskog rata. On je sin Hafeza al Asada, koji je vladao Sirijom od 1970. do 2000. godine. Nije bio planiran za naslednika, ali je počeo da se bavi politikom 1994. godine nakon pogibije njegovog starijeg brata Bazela.
Nakon smrti njegovog oca Hafeza al Asada u junu 2000. godine, sirijski parlament je hitno izmenio Ustav, snizivši minimalnu dob za predsednika sa 40 na 34 godine.
Izabran je za predsednika na referendumu u julu 2000. godine (bez protivkandidata).
Na početku vladavine, davao je naznake mogućih ekonomskih i političkih reformi (poznatih kao "Damasko proljeće"), ali se ubrzo vratio autoritarnom stilu vladavine svog oca.
Godine 2011., u jeku "Arapskog proleća", u Siriji su izbili masovni protesti. Asadov odgovor je bila brutalna represija, što je dovelo do eskalacije i izbijanja Sirijskog građanskog rata.
U novembru 2024. godine, pokrenuta je velika ofanziva pobunjeničkih snaga koju je predvodio Hajat Tahrir Al-Šam (HTS). Pobunjenici su 8. decembra zauzeli Damask, nakon čega je Asad je dobio azil u Moskvi, koji je, kako navodi briselski portal Politiko, odobrio lično ruski predsednik Vladimir Putin.
Iako su se nekoliko puta pojavljivale priče da je bivši predsednik u azilu otrovan, Kremlj je negirao te medijske navode i potvrdio da Asadu zdravstveno stanje nije ugroženo, ali je odbio da pruži više informacija.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Asad dobio azil iz "humanitarnih osnova" jer mu je u Siriji život ugrožen i negirao navode da je otrovan, rekavši da je bivši sirijski lider "živ i zdrav u Moskvi" i da su navodi da je otrovan "netačni i neodgovorni."
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar