Svet 1

17.09.2025.

10:45

Oni su sledeća Putinova meta i to već znaju? A, tu je i Tramp

Danska, strateški važan region, privlači pažnju globalnih sila. Iako danski zapovednici tvrde da trenutno nema direktne vojne pretnje Grenlandu, zabrinutost raste zbog dugoročnih ambicija Rusije i Kine.

Izvor: Večernji list

Oni su sledeća Putinova meta i to već znaju? A, tu je i Tramp
FOTO TANJUG/Sergey Bobylev/Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

Podeli:

U ledenim vodama jugozapadnog Grenlanda, danska fregata HDMS Niels Juel plovi kroz fjordove. Upravo ta scena deo je vežbe Arctic Light, najveće danske vojne operacije na Grenlandu, koja signalizira pojačanu vojnu prisutnost u region.

Tri veka danske kolonijalne vlasti nad Grenlandom suočavaju se s novim izazovima dok ova mala evropska monarhija nastoji da očuva kontrolu nad ovom, resursima bogatom, teritorijom. 

Grenland, najveće ostrvo na svetu, nalazi se na ključnoj osi GIUK jaza, pomorskog prolaza koji povezuje Severni Atlantik sa Arktičkim okeanom. 

Zajedno s Islandom i Ujedinjenim Kraljevstvom, Grenland je ključan za nadzor pomorskih puteva. 

Strateška važnost regiona privlači pažnju globalnih sila. 

Iako danski zapovednici, uključujući general-majora Sorena Andersena, načelnika Zajedničkog arktičkog zapovedništva, tvrde da trenutno nema direktne vojne pretnje Grenlandu, zabrinutost raste zbog dugoročnih ambicija Rusije i Kine. 

Rusija je poslednjih decenija pojačala svoje vojne sposobnosti na Arktiku, a danski zvaničnici očekuju da će nakon sukoba u Ukrajini Moskva preusmeriti resurse prema ovom regionu.

Kina, s druge strane, proglašava se "bliskoarktičkom državom" i ulaže u infrastrukturne projekte, uključujući plan "polarnog puta svile" za arktičko brodarstvo.

Iznenađujuće, najveća trenutna briga za Dansku ne dolazi iz Moskve ili Pekinga, već iz Vašingtona. 

Nedavne izjave bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, u kojima je izrazio interes za kontrolu nad Grenlandom, pa čak i sugerisao mogućnost upotrebe sile, izazvale su uzbunu u Kopenhagenu. 

Iako se čini da je ova ideja trenutno odbačena, Danska je odgovorila pojačavanjem svojih odbrambenih sposobnosti, uključujući ulaganje od preko 2 milijarde dolara u arktičku odbranu i kupovinu sistema protivavzdušne odbrane od evropskih proizvođača za 9 milijardi dolara, umesto američkih sistema Patriot.

Ovaj potez, prema rečima zapadnih diplomata, šalje snažnu poruku.

Danska, čvrsti član NATO-a, tradicionalno je bila veliki kupac američke vojne opreme, ali odluka o kupovini evropskih sistema PVO pokazuje političku nezavisnost.

"Pre godinu dana, američki dobavljači bi gotovo sigurno dobili ovaj ugovor", rekao je jedan diplomata, naglašavajući da Trampova retorika ima opipljive finansijske posledice, piše CNN. 

Na palubi HDMS Niels Juel, dok borbeni avionic preleću iznad glave, general-major Andersen jasno artikuliše danski stav: "Štitimo Kraljevinu Dansku." 

Ova izjava možda nije samo upozorenje Rusiji ili Kini, već i podsetnik Sjedinjenim Državama da je Danska sposoban i predan saveznik, spreman da brani svoje interese na Arktiku. 

Dok se globalna trka za arktičke resurse i stratešku kontrolu zahuktava, Grenland ostaje ključan front – ne samo zbog svojih prirodnih bogatstava, već i zbog svoje uloge u globalnoj sigurnosnoj arhitekturi, a Danska, iako mala nacija, pokazuje da je spremna da igra veliku ulogu u odbrani svog arktičkog nasljeđa, piše Večernji list. 

Podeli:

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: