06.02.2026.
13:57
Nataša Kandić: Hrvatski generali ne mogu biti zločinci
Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, osvedočena mrziteljka Srbije, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji izjavila je da "hrvatski generali ne mogu da budu optuženi za ratne zločine", piše 24sedam.
"Pa ne može Hrvatska vojska da bude optužena ili njeni generali za ratne zločine! Pa oni su se branili, doveli su do toga da država bude nezavisna – i to je tačno", istakla je Kandić.
Ovako jezivo sramotna izjava Kandićke zahteva jednostavno, ali neizbežno podsećanje – na činjenice. Na istoriju koja je zapisana krvlju, progonima i spaljenim ognjištima. Na sudbine stotina hiljada ljudi koji su u leto 1995. godine isterani iz svojih domova samo zato što su bili Srbi, piše 24sedam.
Operacija Oluja bila je vojna akcija Republike Hrvatske sprovedena početkom avgusta 1995. godine. Zvanično je trajala četiri dana i završila se padom Republike Srpske Krajine i potpunim uspostavljanjem kontrole Republike Hrvatske nad tom teritorijom. Dok se 4. avgust u Hrvatskoj slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti, u Srbiji i Republici Srpskoj isti datum obeležava se kao Dan žalosti, u znak sećanja na stradanje srpskog naroda.
Tokom i nakon ove operacije, više od 250.000 Srba je proterano sa svojih vekovnih ognjišta. U akciji je učestvovalo oko 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane, dok su se njima, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika. Neravnopravnost je bila očigledna, a posledice po civilno stanovništvo razorne, navodi 24sedam.
Od koga su se, po toj logici Nataše Kandić, "branili" hrvatski generali? Od ljudi koji su bežali traktorima i zapregama? Od dece u izbegličkim kolonama? Od staraca koji nisu imali ni oružje, ni gde da se vrate? Da li je "odbrana države" podrazumevala bombardovanje sopstvenih građana u izbegličkoj koloni i ubijanje civila koji nisu predstavljali nikakvu vojnu pretnju?
Posebna je sramota što se danas u Hrvatskoj ti zločini ne samo ne osuđuju, već se slave kao državni praznik. Ustaška ikonografija i retorika sve više su prisutne su u javnom prostoru, dok se zločini relativizuju ili poriču.
Celu vest pročitajte na portalu 24sedam.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar